Na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću održana je svečana promocija kapitalne edicije “Historija Bosne i Hercegovine“ u šest tomova, jednog od najznačajnijih savremenih naučnih poduhvata iz oblasti historiografije u Bosni i Hercegovini. Promocija je realizirana u saradnji Islamskog pedagoškog fakulteta, Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu i Bošnjačke zajednice kulture “Preporod“ – Gradsko društvo Bihać, a okupila je profesore, studente, istraživače i širu zainteresiranu javnost.

Kako je istaknuto na promociji, riječ je o prvom institucionalno zaokruženom i naučno utemeljenom djelu koje na cjelovit način obrađuje historiju Bosne i Hercegovine, od prahistorije do kraja 20. stoljeća. Na izradi edicije učestvovalo je ukupno 47 autora, doktora nauka, uz angažman devet urednika i 11 recenzenata, što ovom izdanju daje dodatnu naučnu težinu i kredibilitet.

Promotori su naglasili da društvo koje ne poznaje vlastitu prošlost teško može graditi stabilnu i odgovornu budućnost, te da ova edicija predstavlja pouzdan oslonac kako za akademsku zajednicu, tako i za obrazovni sistem u cjelini.

U ime domaćina, dekan Islamskog pedagoškog fakulteta prof. dr. Hajrudin Hodžić poručio je da ova visokoškolska ustanova želi ostati otvoren prostor susreta nauke, zajednice i mladih istraživača, posebno kada je riječ o temama od ključnog društvenog i identitetskog značaja.

Studentima je tokom promocije pružena prilika da se upoznaju s procesom nastanka ovakvog naučnog djela, metodološkim i istraživačkim izazovima, te važnosti učenja historije na temelju provjerenih i stručnih izvora.

U holu fakulteta predstavljena su i druga izdanja Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, dostupna po promotivnim cijenama, čime je dodatno naglašena potreba jačanja kulture čitanja i naučnog istraživanja.

Sa Islamskog pedagoškog fakulteta poručeno je da će i u narednom periodu nastaviti organizirati slične naučne i kulturne događaje, s ciljem da Bihać i Krajina ostanu prepoznatljiv dio akademske i kulturne scene Bosne i Hercegovine.

FENA

Svoju zimsku priču imat će i Bosanska Krupa. Pored brojnih muzičkih koncerata, tu su i novogodišnji sajam domaćih proizvoda, aktivnosti za djecu, kao i klizalište.

 – Vrijeme oko Nove godine period je kada bh. dijaspora ima slobodne dane i najčešće ih koristi za boravak u domovini. Lokalna samouprava, zajedno s Turističkom zajednicom, priprema im zanimljive događaje i raznovrsne aktivnosti.

Klizalište je ove godine veće, ljepše i sadržajnije, a s radom počinje već u ponedjeljak. Sajam domaćih proizvoda trajat će pet dana, a počinje 26. decembra. Iz Turističke zajednice poručuju da očekuju dobre ljude, prijatelje, drage goste i dijasporu – sve one koji znaju da se u Bosanskoj Krupi uvijek može naći mjesto za još jedan stol, još jednu pjesmu i još jedan zagrljaj.

Muzički program počinje 25. decembra.

rtvusk

Općina Ključ pokreće razvoj poslovne zone i izgradnju reciklažnog dvorišta, značajnih projekata za ekonomski razvoj i očuvanje okoliša. Na ovaj način općina, između ostalog, pokušava zaustaviti sve veći odlazak stanovništva, jer bi nova poslovna zona trebala donijeti i nova radna mjesta.

 – Prostor nekada uspješnog drvnog kombinata u Ključu, koji je zapošljavao veliki broj građana ove općine, postaje poslovna zona. Općina Ključ pokreće revitalizaciju tog prostora i priprema teren za nove investicije. Buduća poslovna zona donijet će značajan ekonomski rast i nova radna mjesta za ovu općinu, ističe načelnik Jasmin Musić. Tokom ove godine u infrastrukturne radove uloženo je više od pola miliona konvertibilnih maraka.

Ključ je sredina koja je podnijela veliku žrtvu tokom rata, a posljedica toga je protjerano stanovništvo koje se ni nakon 1995. godine nije u potpunosti vratilo. Oni koji su se vratili, kasnije su ponovo napustili svoje mjesto, ovaj put u potrazi za boljim životom. Lokalna vlast se sada nada da bi buduća poslovna zona, kroz otvaranje novih radnih mjesta, mogla zadržati one koji razmišljaju o odlasku.

Dok poslovna zona donosi nove prilike, općina ulaže i u zaštitu okoliša kroz izgradnju reciklažnog dvorišta.

Pred lokalnom vlasti je još mnogo posla kako bi Ključ postao sredina ostanka, a ne odlaska njegovih građana. Aktuelni projekti tek su početak aktivnosti koje je načelnik, zajedno sa saradnicima, pokrenuo, te najavljuje nove projekte. Sve će, ipak, zavisiti od podrške viših nivoa vlasti, jer su općinska sredstva skromna. U proteklom periodu

rtvusk

Za ponedjeljak je najavljena sjednica Općinskog vijeća Velika Kladuša, na kojoj će se vijećnici izjasniti o kreditnom zaduženju općine za izgradnju kanalizacionog sistema, odnosno o nastavku projekta započetog još 2009. godine. Ukoliko vijećnici podrže prijedlog općinske uprave – pri čemu je, umjesto proste većine, potrebna dvotrećinska većina glasova – Velika Kladuša će, zajedno s općinom Lukavac u Tuzlanskom kantonu, dobiti povoljna kreditna i bespovratna sredstva. Time bi se stvorili uslovi za rješavanje gorućeg problema koji već godinama opterećuje građane ove općine.

 – Velika Kladuša nema uređen kanalizacioni sistem. Prve aktivnosti na ovom velikom infrastrukturnom projektu pokrenute su još 2006. godine, a konkretizirane su tri godine kasnije kreditnim zaduženjem općine kod Evropske razvojne banke. Nakon dijela realiziranih radova, koji su uključivali izgradnju jednog od dva planirana kolektora, projekat je zaustavljen, kako pojedini ističu, zbog nedostatka političke volje. Aktuelna lokalna vlast sada želi nastaviti ovaj projekat kroz novo kreditno zaduženje, ponovo kod Evropske banke.

Projekat predviđa izgradnju još jednog kolektora u dužini od 7,5 kilometara, regulaciju korita rijeke Kladušnice u dužini od 5,5 kilometara, te izgradnju tri mosta. Ovi radovi bili bi realizirani u prvoj fazi, dok bi druga faza obuhvatala izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Kreditno zaduženje odnosilo bi se na finansiranje prve faze projekta.

Kao i ranije, kreditno zaduženje mora proći proceduru dobijanja saglasnosti Općinskog vijeća. Većina, koju čini šest političkih subjekata i koju podržava načelnik Boris Horvat, spremna je podržati novo kreditno zaduženje kako bi Velika Kladuša konačno riješila dugogodišnji problem.

Hoće li prijedlog dobiti potrebnu podršku, bit će poznato u ponedjeljak, kada je zakazana sjednica Vijeća. Glasovi vijećnika koji čine većinu, međutim, nisu dovoljni.

Podsjetimo, Općinsko vijeće Velika Kladuša broji 29 vijećnika. Laburistička stranka djeluje kao opozicija, a glasovi njihovih vijećnika – ili barem dijela njih – neophodni su kako bi općina mogla pokrenuti proceduru kreditnog zaduženja. Hoće li Laburisti dati ili uskratiti podršku, bit će poznato tokom sjednice u ponedjeljak.

rtvusk

Jedanaest lokalnih zajednica iz Republike Srpske i Federacije BiH, koje gravitiraju slivu rijeke Une, uz podršku resornog ministarstva Unsko-sanskog kantona, uputile su dramatičan apel poslanicima Hrvatskog sabora. Od njih traže da u ponedjeljak, 15. decembra, ne glasaju za predloženi “lex specialis” zakon koji bi lokaciju Čerkezovac na Trgovskoj gori i formalno-pravno definisao kao centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.