Od 2026. godine minimalna penzija u FBiH iznosiće 700 KM, za razliku od dosadašnjih 599 maraka. Dva redovna usklađivanja u januaru i julu, podrazumijevaće rast od 17,2%.
BiH
Slučaj u BiH: Povjerio im stoku na čuvanje, oni je prodali za 10.000 KM
Tužilaštvo Zapadnohercegovačkog Kantona podiglo je optužnicu protiv Z. N. (rođen 1988. godine u Mostaru) i A. Č. (rođen 1989. godine u Mostaru), koji su, prema navodima optužnice, zajedno počinili kazneno djelo utaje.
Prema nezvaničnim informacijama, i za trećom osumnjičenom osobom inicijala M. M. koji je optuženima pomagao utovariti stoku je raspisana operativna potraga.
Prema optužnici, 2020. godine, Z. N. je od oštećenog A. G. preuzeo na čuvanje stoku koja se sastojala od 55 ovaca, 17 janjaca, 7 velikih krava, 1 junca, 3 junice i 1 tele, s ciljem da brine o stoci dok je A. G. bio izvan Bosne i Hercegovine. Za obavljanje ovog zadatka Z. N. je primio stan i mjesečnu platu.
Međutim, Z. N. je pozvao svog poznanika A. Č. i M. M. da dođu u Ljubuški, gdje su zajedno, svjesni da se radi o tuđoj imovini, odlučili protupravno prodati stoku. A. Č. je preko internetske stranice Olx objavio oglase za prodaju stoke, nakon čega je pokušao prodati stoku raznim potencijalnim kupcima.
Kada nije uspio prodati stoku, A. Č. je preko istog profila dogovorio prodaju stoke s B. M. iz Nevesinja, koji je pristao kupiti stoku za 10.000 KM.
B. M. je došao u Ljubuški i zajedno s A. Č. i M. M. utovario 45 janjaca i ovaca te 9 krava u teretno vozilo, koje je odvezao, dok je novac od prodaje stoke, u iznosu od 10.000 KM, predao Z. N. Taj novac su Z. N., A. Č. i M. M. podijelili i potrošili na razne stvari, čime su oštetili A. G. za vrijednost prodate stoke.
Optuženici Z. N. i A. Č. terete se za krivično djelo utaje, opisano u članku 290 stavku 1 Kaznenog zakona Federacije BiH, te su sukladno članku 31 KZ F BiH optuženi kao supočinitelji za protupravno zadržavanje tuđe imovine koja im je bila povjerena.
Optužnica je podignuta temeljem članka 45 stavka 2 tačke i) i članka 241 stavka 1 Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.
– Prema načelu pretpostavke nevinosti iz čl. 3. st. 1. ZKP-a F BiH, svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravomoćnom presudom suda ne utvrdi njegova krivnja, radi čega potvrđivanjem optužnice protiv određene osobe za konkretno kazneno djelo, ne predstavlja njenu kaznenu odgovornost za počinjenje krivičnog djela, jer se krivnja počinitelja utvrđuje pravomoćnom presudom, naglašavaju iz Suda.
BiH
Dodik brani Primorca a napada Cerića: Kada se religija upetlja u politiku, uvijek donosi radikalizam
Za Sarajevo je i sloboda mišljenja neprihvatljiva, a sada je meta progona Maks Primorac jer se usudio da razmišlja i svoje misli javno iznosi, rekao je lider SNSD-a Milorad Dodik.
Dodik je ocijenio da je za Sarajevo jednoumlje obrazac njihovog funkcionisanja, a da je svako ko izađe iz tog okvira osuđen na medijski linč.
– Sada je meta progona Maks Primorac, jer se usudio da razmišlja i svoje misli javno iznosi. Određeni stavovi Maksa Primorca meni su prihvatljivi, sa nekim nisam saglasan. Ali njegovo pravo je da ima svoje poglede na stanje i odnose u BiH i niko mu to pravo ne smije osporiti – naveo je Dodik.
Kako je rekao, posebno je zabrinjavajuće kada to radi nekadašnji reis Mustafa Cerić.
– Kada se religija upetlja u politiku, uvijek donosi radikalizam. Kao da Sarajevo nije i previše radikalizovano i isključivo. Јer, kad Alkalaj parama građana Republike Srpske zastupa samo stavove Bošnjaka, onda je to na mjestu. Kada Primorac o svom trošku govori šta misli, onda je to povod za hajku – kaže Dodik.
Prema njegovim riječima, u tome je suština problema Sarajeva.
– Nije im sporno šta se govori, već ko govori. Njihova “sloboda mišljenja” važi samo dok se ponavlja unaprijed zadati stav. Sve izvan tog kruga proglašava se opasnim, neprijateljskim ili izdajničkim – napisao je Dodik na Iksu.
Zato danas, dodao je, nije na udaru samo Maks Primorac, već sama ideja da u BiH može postojati drugačije mišljenje.
– Društvo koje progoni misao, ne brani istinu – ono samo potvrđuje sopstveni strah od nje – zaključio je Dodik.
Viši naučni saradnik u Fondaciji “Heritage” Maks Primorac rekao je na međunarodnoj konferenciji u Zagrebu posvećenoj Dejtonskom mirovnom sporazumu da su bonska ovlašćenja glavni krivac za odlazak stanovništa iz BiH, nefunkcionalnost ekonomije i veliku etničku netrpeljivost.
Primorac je u svom obraćanju iznio niz kontroverznih stavova o ustavnom uređenju BiH, ulozi međunarodne zajednice i položaju konstitutivnih naroda, te da je najviše pažnje izazvala njegova tvrdnja da je, zbog položaja Hrvata u BiH, “jedino realno rješenje formiranje trećeg entiteta”.
BiH
Čović: Visoki predstavnik nema šta raditi u BiH. Južna interkonekcija strateški interes Hrvata, ali ukloniti BH Gas iz upravljanja
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović obratio se na konferenciji povodom 30. godišnjice Daytonskog sporazuma koja se danas održava u Zagrebu, rekavši kako je hitno potrebno zatvoriti Ured visokog predstavnika.
Prema Čoviću, međunarodni zvaničnici održavaju status quo i poluprotektorat u Bosni i Hercegovini. Kako je rekao, smatra da funkcija visokog predstavnika u praksi postoji samo u FBiH, navodeći da u RS skoro i ne priznaju njegovu nadležnost.
“Bolje da zašutim na izjave Konakovića”, rekao je Čović, nakon što je Konaković rekao kako se u Bosni i Hercegovini ne može bez međunarodnih institucija.
Kao glavni razlog za ukidanje Ureda visokog predstavnika je naveo to što nije riješio pitanje državne imovine.
“Visoki predstavnik nema šta raditi u BiH ako smo u mogućnosti da otvorimo pregovarački proces do kraja godine”, naveo je on.
U Zagrebu je govorio i o projektu Južne interkonekcije, rekavši kako je to strateški interes Hrvata. Rekao je da podržava inicijativu američkog otpravnika poslova u Ambasadi SAD u Sarajevu, jer, kako je rekao, projekat prolazi kroz Hercegovinu i iza njega stoje Sjedinjene Američke Države.
Naglasio je da neće dozvoliti da BH Gas u potpunosti upravlja interkonekcijom, jer u toj kompaniji nema Hrvata. Dodao je kako podržava projekt Južne interkonekcije, ali pod uslovom da se BH Gas ukloni iz upravljanja.
Raport
BiH
Željana Zovko: Federalizam i treći entitet kao put BiH ka EU
BiH
“Nije dovoljno, ali je kompromis”: Od 2026. godine minimalna penzija u FBiH iznosiće 700 KM
Konačno dobre vijesti za 450 hiljada penzionera u Federaciji BiH. Od sljedeće godine uvećavaju se penzije za oko 17%. Mnogo polemike izazvalo je to što povećanje obuhvata sve penzionere, čak i one sa najvećim primanjima.
“Nakon godinu i po dana izuzetno kvalitetne borbe zajedničke i zajedničkog rada sa Min za rad i soc politiku i Vladom radili, i na kraju danas dobili da će se to riješiti ovih dana i da je Vlada već prelomila sve što se tiče naših zahtjeva. Nije dovoljno, ali se u ovom momentu našao kompromis da su obje strane zadovoljene”, ističe Haso Halilović, penzioner.
Zakon bi sljedeće sedmice trebalo da usvoji federalna Vlada, potom po skraćenom postupku Predstavnički, pa Dom naroda, iako se prvobitno najavljivalo da će se sve riješiti u decembru.
“Nije toliko bitno je li decembar ili januar, važno je da će taj Zakon obuhvatiti isplatu januarske penzije u povećanom iznosu. Mi ćemo prikupiti ove godine 3 milijarde i 273 miliona KM kada je u pitanju doprinos, finansijski plan Zavoda penzijsko invalidskog osiguranja je već sada 4 milijarde 420 miliona KM, što ne znači da će u finalnom tekstu biti tako i usvojen, ali evo razlika je preko milijardu maraka”, pojašnjava Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH.
A ta razlika od milijardu maraka mogla je biti već obezbijeđena, navode pojedini opozicionari.
“Postavlja se pitanje gdje je utrošeno oko 700 miliona KM za udruženja na Londonskoj berzi i šta je sa onih 200 miliona KM koji se tradicionalno prepuštaju kantonima. Vlada nije obavezna da daje pare kantonima, imali smo ove godine preko 100 miliona KM koji su se trošili na mjere podrške zaposlenicima, iako Vlada negira da je došlo do pada broja zaposlenih”, poručio je Adnan Čavalić.
Mnogim ekonomistima, pak, nejasno je zbog čega se povećanje odnosi na sve penzionere.
“Penzioner koji ima 600 KM bi mogao ukupno dobiti povećanje oko 100 KM tek nakon jula i ukupne primjene ovog povećanja, a neko ko ima penziju od 3 hiljade bi imao povećanje od 510 KM, dakle samo povećanje bi iznosilo skoro koliko mnogi penzioneri imaju kao ukupnu penziju”, pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.
Nameće se i pitanje održivosti, napominju analitičari, ali i vremenskog određenja drugog usklađivanja penzija, koje je tik pred izbore.
BiH
Cvijanović i Konaković se verbalno sukobili u Zagrebu pa se uključio Čović: “Tako izgleda BiH”
Navela je da nema nikakvog, a kamoli političkog dijaloga. Odgovarajući Konakoviću, rekla je da teme koje je govorio “nisu stigle” do Predsjedništva BiH te da se “zloupotrebljava događaj i Dejton”.
“Konaković ima opsesivnu potrebu da spominje Dodika (Milorada) i SNSD”, rekla je ona te poručila da “kolektivna prava moraju biti zaštićena, ali i individualna”.
Konaković je poručio da je režim iz RS-a “Putinov” i da je to što ugrožava Dejtonski sporazum i sprečava EU put te je uputio i poruku za SNSD:
“Neka poštuju zakon i ne bježe sa sjednica”.
Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora se našalio te poručio da je to “mala slika kako to izgleda u BiH”.
“Osobno držim da je konačno vrijeme da lokalni dužnosnici koje izaberu stanovnici na izborima preuzmu odgovornost, a ne da vode alibi politiku”, rekao je on.
Govoreći o evropskim zakonima i opoziciji iz RS-a, naveo je kako su “srušili svaki taj zakon”. Zatim je govorio i o državnoj politici.
“Uglavnom je to tako jer je neko od međunarodnih predstavnika pogodovao jednoj stranci, neke reforme smo napravili, ali većinom nisu uspjele jer se kapituliralo jer ne dolazi u obzir treći entitet”, istakao je on.
Smatra kako je vrijeme za dogovor. Na konstataciju voditelja, nakon što je Čović komentarisao nedavne izjave državnog ministra odbrane Zukana Heleza, da se radi o koalicionim partnerima, lider HNS-a je rekao da se radi o partnerstvu.
On je ponovio da postoje tri identiteta naroda u BiH koja su bogatstvo te da se trebaju poštivati.
“Hrvatski narod mora imati mogućnost da bira svoje predstavnike”, naveo je Čović te dodao primjer Mostara i glasanja na izborima.
Na kraju je zaključio:
“Morat ćemo promijeniti Izborni zakon”.
Klix
BiH
Evropski zakoni idu u skraćenu proceduru, Sanja Vulić poručila: Ničija nije do zore sjala, neće ni Schmidtova
U Predstavničkom domu PSBiH obavljena je rasprava o razmatranju Zakona o sudu BiH i Zakona o VSTV-u po hitnom postupku, što je odbijeno, pa je usvojeno da se zakoni razmatraju po skraćenom postupku.
Mira Pekić, šefica Kluba poslanika SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red koji su predložili ova dva zakona, kazala je da je cilj predlagača ovih zakona koji su uvjet za otvaranje pregovora BiH s EU deblokada evropskog puta BiH i doprinos reformi pravosuđa.
Očekivano, SNSD-ovi poslanici najviše su se usprotivili i hitnoj proceduri i usvajanju ovih zakona.
Milorad Kojić (SNSD) nazvao je neozbiljnim što su se zakoni našli u hitnoj proceduri i da su stigli tek jutros, a da jedan ima 244 stranice; da je kratko vrijeme da se pročita tako obiman materijal i da je zato danas nemoguće diskutirati o ovim zakonima. Izmjene prate nečije lične interese u Istočnom Sarajevu ili na Palama. I zato je bilo potrebno da se stave u hitnu proceduru i budu što hitnije usvojene. ‘Nemojte biti neozbiljni i nemojte da stavljate ovakve podvale na dnevni red i da se usvoje bez mišljenja stručne javnosti i Vijeća ministara BiH’, kazao je Kojić.
Replicirao mu je Branislav Borenović koji je kazao Kojiću da je njegova diskusija ‘za anale’, te da Kojić, koji nije ništa uradio sa svojim SNSD-om, predstavlja vrhunac bezobrazluka i licemjerja i SNSD-a i njihovog šefa, kako je kazao ‘baje’, koji se ništa više ne pita, vezano za antikoruptivne evropske zakone.
‘Što ne kažete: Mi smo protiv evropskog puta i RS i BiH. Kada tražite izgovor gdje ga nema, pitajte vaše kolege u Domu naroda PSBiH koji su glasali za skoro identičan zakon po hitnom postupku i kako su oni imali vremena da ga pročitaju. Koga pravite blesavim, zašto to radite? Budite pošteni i recite da ste protiv evropskog puta, da imate strah od vladavine prava, imate strah od sindroma Sanader iz susjedne Hrvatske, imate strah od dolaska Laure Köveši i njenog tima u BiH. To je poštenije. A sve što pitate imate u obrazloženju’, kazao je Borenović.
Sanja Vulić, zastupnica SNSD-a, optužila je opoziciju da oni nisu autori novih zakona, nego da je to visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt. ‘Ovo je Schmidtov prijedlog zakona, nećemo dozvoliti bilo kakve manipulacije. Kao predložili Pale za sjedište apelacionog odjeljenja. Nećemo da podržimo da dozvolimo da od Zorana Popića kupite poslovni prostor i nećemo da dozvolimo da budemo sluge Schmidtove. Ničija nije do zore sjala, neće ni Schmidtova i vaša’, kazala je Vulić.
Razljućena što je Borenović njenog stranačkog šefa nazvao ‘bajom’, Vulićka je uzvratila napadom na Mladena Ivanića, osnivača PDP-a i počasnog predsjednika te stranke. ‘Kad pričamo o bajama, onda o onome Mladenu Ivaniću koji je pokupovao po Londonu djeci stanove’, kazala je Vulićka, nakon čega ju je opomenuo predsjedavajući Doma, Marinko Čavara, piše Raport.
No, Vulićka mu je na to odgovorila: ‘Kad Borenović priča o mom predsjedniku, vi šutite. To što ga ne podnose i ne mogu pobijediti, to je njihova frustracija i problem’, kazala je Vulić.
Zlatan Begić podsjetio je da je zahtjev Evropske komisije da se usvoji Zakon o sudovima, a ne Zakon o sudu koji je već izvjesno vrijeme u proceduri i u drugim prijedlozima pod tim nazivom.
-
BiHprije 2 danaNakon što je ‘nelegalno’ ušao u BiH, Plenkovića u Banjoj Luci dočekali Dodik i Čović
-
Smrtovniceprije 2 danaNa Ahiret preselila Murić (rođ. Mahmutović) Ajiše
-
BiHprije 5 danaKrišto: Košarac je o razlozima za obaranje dnevnog reda nama pričao jedno, a vama drugo
-
BiHprije 5 danaAmidžić: Otvaranje graničnog prijelaza u Gradišci blokira “ekspert” iz FBiH, ako je to normalno onda je sve normalno u BiH
-
Cazinprije 5 danaZahvaljujući Omladinskom košarkaškom klubu ”Spalding” košarka se ponovo igra u gradu Cazinu
-
USKprije 3 danaJasmin Ponjević iz Velike Kladuše i njegov bahati maloljetni sin ostaju iza rešetaka
