Paradoksalno, ali pokazalo se više puta kako je čovjek sam sebi najveći neprijatelj. Dok se jedni bore za očuvanje okoliša, u 21. vijeku u Bosni i Hercegovini, zemlji koja obiluje prirodnim bogatstvima, nedovoljno se radi na sprečavanju ilegalnih deponija. Zemlje svijeta otpad koriste u različitim industrijama, a u Bosni i Hercegovini ne postoji strateški plan odlaganja otpada. Zbog čega, primjera radi, u okolini Sanskog Mosta zbog deponije stanovnici razmišljaju o iseljavanju.

Ako ste nastanjeni u predgrađu Sanskog Mosta, onda niste u mogućnosti otvoriti prozor, sjediti u dvorištu ili udisati čist zrak. Razlog tome je odlagalište smeća – deponija u neposrednoj blizini kuća. Televizori, kreveti, pa i životinje, samo su neke od stvari koje se mogu vidjeti, a ova je deponija, vjerovali ili ne, više od šezdeset godina – privremenog karaktera.

“Smrdi, zaudara, ne može se izaći napolje, ne može se sušiti veš, pustiti djecu, pogotovo pred noć jer se osjeti strašan smrad.”

“Gore sad nema smrada, ode prema čaršiji. Sana je više obolila od deponije, to narod ne primijeti.”

Kapaciteti deponije su odavno popunjeni, a na godišnjem nivou se na ovoj lokaciji odloži više od 9.000 tona smeća. Problem je mogao biti riješen izgradnjom kantonalne deponije, za koju su navodno svojevremeno bila osigurana višemilionska sredstva, no deponija je ostala samo ideja.

“Bila je osnovana i firma na nivou kantona, ali taj projekt još nije zaživio. Skeptik sam i da će zaživjeti. Koliko sam informisan, ta je firma u stečaju kad je u pitanju kanton, tako da ovaj problem u Sanskom Mostu kao vlast i Općinsko vijeće pokušavamo sami riješiti”, istakao je Elvis Pašić, pomoćnik načelnika općine Sanski Most.

Dijelom krivicu snose i građani, jer do ovog je dovelo nesavjesno odlaganje smeća, koje je pogubno za građane i okoliš. Razgradnjom otpada štetne tvari dospijevaju i u vode koje građani kasnije konzumiraju. Prema riječima stručnjaka – rješenje postoji, javlja Federalna.ba.

“Postoje države koje su svoje sisteme reciklaže dovele do stupnja da 80-90% otpada razvrstavaju, pa potom recikliraju. To je način. Moramo se konačno sukobiti s problemom pravilnog odlaganja otpada, što cijela Bosna i Hercegovina, a posebno USK ne uspijevaju posljednjih 25 godina”, poručuje Vildana Alibabić, doktor biotehničkih nauka.

Probleme nelegalnih deponija imaju i drugi gradovi u Unsko-sanskom kantonu. Dok građani čekaju na rješenje, naši sagovornici apeluju na savjesnije ophođenje prilikom odlaganja smeća, jer priroda je nemilosrdna: sve što bacimo – vrati se.