Svijet / Zanimljivosti

Sredinom 2019. godine broj stanovnika naše planete iznosio oko 7,71 milijardu

Svjetski dan stanovništva obilježava se 11 jula, a inicijativu za obilježavanje pokrenuo je 1989. godine Upravni savjet Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, sa ciljem usmjeravanja pažnje na urgentnost i važnost populacionih pitanja u kontekstu sveobuhvatnih razvojnih planova i programa, te potrebe da se nađu odgovori na ova pitanja.

Obilježavanje je inspirisano velikim interesom za „Dan pet milijardi“ (11. juli 1987.), što je približno dan kada je svjetsko stanovništvo dostiglo 5 milijardi. Procjenjuje se da je broj ljudi na Zemlji dostigao 1 milijardu u 1804. godini, 2 milijarde u 1927, 3 milijarde u 1960, 4 milijarde 1974. godine, 5 milijardi u 1987, 6 milijardi u 1999. godini te 7 milijardi u 2011. godini. Prema procjenama Populacijskog odjeljenja UN smatra se da je sredinom 2019. godine broj stanovnika naše planete iznosio oko 7,71 milijardu, od čega gotovo 60% u Aziji, 17% u Africi, 10% u Evropi, a ostatak se odnosi na druge kontinente. Stanovništvo Bosne i Hercegovine čini ispod 0,05% ukupne svjetske populacije.

Na globalnom nivou, broj muške populacije blago nadmašuje broj ženske populacije (procjenjuje se da u 2017. godini 102 stanovnika muškog pola dolazi na svakih 100 žena). Djeca do 15 godina čine  25,6% svjetske populacije, a stanovništvo starije od 60 godina 15,1%. Uslijed procesa starenja svjetskog stanovništva, očekuje se da do 2050. godine bude 21,1% djece do 15 godina i 21,4% lica starijih od 60 godina.

Godišnji broj živorođene djece u svijetu iznosi oko 141 milion, a umre oko 58 miliona stanovnika, te prirodni priraštaj iznosi oko 83 miliona stanovnika godišnje. U prosjeku, svjetsko stanovništvo se mjesečno uveća za oko 2 populacije Bosne i Hercegovine. Stanovništvo u svijetu raste po stopi od 1,1% godišnje, ta stopa je u opadanju i predviđa se njeno smanjivanje u narednom periodu.

Procjenjuje sa da je u 2016. godini stopa nataliteta na globalnom nivou iznosila oko 18,9‰, stopa mortaliteta oko 7,7‰, što je dalo prirodni priraštaj od oko 11,2‰. Postoje izrazite razlike u prirodnom kretanju stanovništva pojedinih regiona i zemalja svijeta. Tako je u razvijenom dijelu planete (odnosi se na Evropu, Sjevernu Ameriku, Australiju, Novi Zeland, Japan) stopa nataliteta iznosila 10,9‰, mortaliteta 10,1‰, a prirodnog priraštaja 0,8‰. U manje razvijenom dijelu svijeta, stopa nataliteta iznosila je 20,5‰, mortaliteta 7,2‰, a prirodnog priraštaja 13,3‰. Stopa nataliteta (2017.g.) u Bosni i Hercegovini bila je 8,6‰, a mortaliteta 10,8‰ što je rezultovalo negativnim prirodnim kretanjem stanovništva od 2,2‰.

Stopa ukupnog fertiliteta na svjetskom nivou iznosi 2,5 (2016. godine). U razvijenom dijelu svijeta iznosi 1,7, a u manje razvijenom 2,6. Među kontinentima, najviša je u Africi (4,5), a najniža u Evropi (1,6). Posmatrano po državama, najviša stopa je u državama poput Nigera (7,2), Somalije (6,3), Konga DR (6,1), a među najnižim je u Moldaviji, Portugalu, Singapuru (po 1,2) itd.

Procjenjeni očekivani životni vijek pri rođenju (2016.) za svjetsku populaciju iznosi 71,7 godina (za muškarce 69,4, za žene 74). Najniži je u Sijera Leoneu (51,8), Centralnoafričkoj Republici (52,2), Čadu (52,9), Nigeriji (53,4), a najviši u Japanu (83,8 godine), Švajcarskoj (83,3), Španiji (83,1) i Singapuru (83). Procjenjeni očekivani životni vijek pri rođenju za stanovništvo Bosne i Herecegovine iznosi 76,9 godina (74,4 godine za muškarce i 79,4 godina za žene).

Prema srednjoj varijanti projekcija (Populacijsko odjeljenje UN) očekuje se da svjetska populacija dostigne 8,55 milijardi do 2030-e, a 9,74 milijardi do 2050. godine. Očekuje se da više od polovine ukupnog projektovanog rasta svjetske populacije bude koncentrisano u samo 9 zemalja: Indiji, Nigeriji, Pakistanu, Demokratskoj Republici Kongo, Etiopiji, Tanzaniji, Indoneziji, Egiptu, Sjedinjenim Američkim Državama. Na drugoj strani, očekuje se da se stanovništvo 55 zemalja i teritorija smanji u periodu 2019-2050.

Razlike u demografskoj dinamici i demografskim karakteristikama koje postoje među državama i regionima dovode do promjene njihovog udjela u svjetskoj populaciji. Postoje velike razlike u stopi promjene brojnosti stanovništva među kontinentima i regionima svijeta. Tako je u 1950. godini na Evropu otpadalo 21,7% svjetskog stanovništva, u 2017. 9,8%, a projekcija za 2050. godinu je 7,3%. Na drugoj strani, udio Afrike rastao je sa 9,0% u 1950. godini na 16,6% u 2017, a očekuje se da u 2050. godini dostigne 25,9%.

U vezi sa različitom stopama kretanja broja stanovnika među pojedinim državama, očekuje se dalja promjena njihovog učešća u ukupnoj populaciji svijeta i redoslijeda na listi država po brojnosti njihovog stanovništva.

U narednim decenijama očekuje se nastavak rasta svjetske populacije, s tim što će stopa rasta nastaviti da se smanjuje. Očekuje se dalje smanjenje fertiliteta svjetskog stanovništva, što će osim sporijeg rasta voditi i starenju svjetske populacije. Tome će doprinjeti i očekivano produženje životnog vijeka.

Očekuju se velike razlike u demografskom razvoju među pojedinim zemljama, dok jedne očekuje depopulacija, drugima predstoji brz rast stanovništva. Među glavnim procesima koji se odnose na svjetsko stanovništvo je i proces urbanizacije. Dok je gradsko stanovništvo u 1975. godini obuhvatalo 37% svjetske populacije, procjenjuje se da od 2008. godine prvi put u istoriji većina svjetskog stanovništva živi u gradovima i da će se rast udjela urbanog stanovništva nastaviti i u predstojećem periodu.

Izvor: Akta.ba

Slični članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Close