Connect with us

BiH

Šta biramo na Općim izborima, koliko je kandidata i koliko koštaju izbori

Published

on

Na predstojećim Općim izborima u BiH na glasačkim listićima nalaze se imena 7.258 kandidata. Pravo glasa ima 3.368.666 državljana Bosne i Hercegovine koji će glasati za članove Predsjedništva BiH, predstavnike u Parlamentu BiH, kao i zastupnike u Parlamenta FBiH, Narodnoj skupštini RS te zastupnike u skupštinama deset bh. kantona. Procjena je da će Opći izbori u Bosni i Hercegovini koštati 12.528.000 KM.

Građani Bosne i Hercegovine biraju ukupno 518 osoba koje će se naći u organima vlasti:

– Tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

– Predsjednika entiteta Republika Srpska, te dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda.

– Za Parlament Bosne i Hercegovine biraju se 42 kandidata. Iz entiteta Federacija BiH 28 (21 direktni mandat i sedam kompenzacijskih mandata), a iz entiteta Republika Srpska 14, odnosno devet direktno, a pet su kompenzacijski mandati.

– Za Parlament Federacije BiH bira se 98 poslanika, 73 direktno, a 25 su kompenzacijski mandati.

– Za Narodnu skupštinu Republike Srpske biraju se 83 zastupnika, od čega direktno 63, a 20 su kompenzacijski mandati.

Kada je riječ o kantonima u Bosni i Hercegovini, za skupštine se bira od 21 do 35 zastupnika i to:

Unsko-sanski kanton –  30

Posavski kanton –  21

Tuzlanski kanton – 35

Zeničko-Dobojski kanton – 35

Bosansko-podrinjski kanton – 25

Srednjobosanski kanton – 30

Hercegovačko-neretvanski kanton – 30

Zapadnohercegovački kanton – 23

Kanton Sarajevo – 35

Kanton 10 – 25

Za učešće na predstojećim izborima u Bosni i Hercegovini ovjereno je 145 političkih subjekata (90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija), međutim na glasačkom listiću će se naći ukupno 127 političkih subjekata jer se osam stranaka pojavljuje na izborima samo u okviru koalicije, a 10 političkih stranaka nemaju ovjerene kandidatske liste, podaci su Centralne izborne komisije.

Dakle, ukupno 127 političkih subjekata (72 političke stranke, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata) će se naći na glasačkim listićima na Općim izborima u BiH zakazanim za 02. oktobar 2022. godine.

Ovjereno je i na glasačkim listićima se nalaze imena 7.258 kandidata, po organima vlasti:

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine  – 10 kandidata

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine – 752 kandidata

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine – 1.230 kandidata

Narodna skupština Republike Srpske –  1.429 kandidata

Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske – 31 kandidat

Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine – 3.806 kandidata.

U izvode iz Centralnog biračkog spiska upisana su 3.368.666 birača:

– broj redovnih birača je 3.277.490

– broj birača sa statusom raseljene osobe koji glasaju u odsustvu je 6.124

– broj birača sa statusom raseljene osobe koji glasaju lično je 15.086

– broj birača koji glasaju putem pošte je 63.264

– broj birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH je 6.702

Od ukupnog broja birača 3.368.666 njih 14.222 se nalazi na izvodu Centralnog biračkog spiska za glasanje putem mobilnog tima.

Ukupno je određeno 5.903 biračkih mjesta. Biračka mjesta će biti otvorena za glasanje od 07:00 do 19:00 sati. Da bi mogao glasati birač na biračkom mjestu mora pokazati jedan od važećih dokumenata države Bosne i Hercegovine, a to su lična karta, vozačka dozvola ili pasoš.

Birači, pored ostalih mogućnosti, lokaciju svog biračkog mjesta mogu provjeriti i slanjem SMS poruke na broj 091 12 12 12.

Na Općim izborima 2022. godine angažovano je više od 50.000 redovnog i vanrednog osoblja izborne administracije. Rad izborne administracije, proces glasanja i brojanja glasova nadzirat će blizu 60.000 akreditiranih posmatrača.

Procjena je da će Opći izbori u Bosni i Hercegovini koštati 12.528.000 KM.

N1

BiH

Dodik ponovo negirao genocid: “Bošnjaci mogu da žive na 25 posto teritorije, to im je dovoljno”

Published

on

By

Na današnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, predsjednik manjeg bh. entiteta negirao je genocid u Srebrenici po ko zna koji put uprkos svim presudama Haškog suda i drugih međunarodnih sudova.

Također, Bošnjake je ponovo nazvao muslimanima, što ima opasnu pozadinu. Ponovo je pozvao na ‘razlaz na miran način’ i otcjepljenje RS.

 

“Muslimani su odlučili da uđu u unilateralno kršenje vanjske politike, to je počela bivša ministrica (op.a. Bisera Turković), a sadašnji (op. a. Elmedin Konaković) je nastavio. Priča o genocidu u UN ima za cilj da nastave s nametanjem kolektivne odgovornosti Srbima, a Njemačka je sponzor nekog dokumenta u UN-u isključivo s namjerom da opere svoju genocidnu prošlost. Genocid u Srebrenici nije se desio“, rekao je Dodik.

Poručio je ponovo da BiH nema budućnost i da se pokuša još jednom dogovoriti pa će predložiti neke stvari.

 

Bošnjaci mogu da žive na ovih 25 posto, to im je dovoljno. Odbijamo da prihvatimo torturu u ime BiH. Imate svojih 25 posto teritorije niko vam to ne spori. Vaše nije ni Kozarska Dubica ni Novi Grad, ništa. Dočekat ćemo trenutak da ćemo se od vas odvojiti. Jedini cilj Bošnjaka je da podjarme Srbe i da im se osvete. Poslije još jednog pokušaja vidjet ćemo da šta ćemo dalje”, rekao je.

Negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca, kažnjivo je prema izmjenama Krivičnog zakona BiH kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

Nastavi čitati

BiH

Dodik ponovo vrijeđao, pa rekao: “Idem do kraja, vidio sam da sam se zaje**o”

Published

on

By

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom

 

 

U toku je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se naći “Informacija o aktuelnoj bezbjedonosnoj i političkoj situaciji u svijetu sa aspekta reprekusija na Republiku Srpsku”.

Informacija počinje sa time da su “uticaji geopolitičkih procesa nakon završetka Hladnog rata svijet uveli u bezbjednosnu nestabilnost, a što se održava i na poziciju Republike Srpske i bezbjednost njenih građana.”

Prisutnima se obratio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je ponovo govorio da se ne bori za sebe, nego za “narod Republike Srpske”, piše Fokus.ba.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti

U već standardnom govoru u kojem je navodio da mu je važniji narod, nego njegovi lični i porodični interesi, napadao je SAD, Evropsku uniju, “političke bošnjake”…

Rekao je da neće da priča o sankcijama, da je on na to spreman.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti.

“Idem do kraja. Šta god značilo, do kraja idem. Nemam ni jedne pomisli da odustanem. I neću da odustanem. I ne bojim se. Krećem u novu fazu političke i sveke druge borbe za Republiku Srpsku. Kako će se u tome mojo život odvijati, to je manje važno”, rekao je Dodik u dugom monologu pred poslanicima NSRS”, rekao je između ostalog Dodik.

“Zajebao se”

U kasnijem govoru je rekao i “da se sad vrća na starog Milorada Dodika od prije dva mjeseca”.

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom.

Nastavi čitati

BiH

Crnolistaš Čavara ostao bez bankovnog računa, traži od Vijeća ministara da nađu način kako će dobivati plaću

Published

on

By

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Marinko Čavara uputio je pismo Vijeću ministara BiH u kojem se žali da više ne može primati plaću.

Čavara je na crnoj listi SAD, a sad je zbog toga ostao bez računa u banci.

On je pismo uputio predsjedavajućoj Borjani Krišto, ministru finansija Srđanu Amidžiću te ministru pravde Davoru Bunozi.

“Dana, 6. 6. 2024. godine sam uvršten na tzv. crnu listu Vlade SAD. Plaću sam do tada primao putem računa otvorenog kod Addiko Bank, a nakon pomenutih sankcija mi je otkazana poslovna saradnja od navedene banke i otvorio sam račun u Nova banka AD. Kod pomenute banke posjedujem račun putem kojeg sam primao plaću, a pri čemu mi je bilo onemogućeno posjedovanje bankovne kartice, dakle račun kod Nova banka AD je imao isključivo svrhu da primam svoju plaću svaki mjesec”, objašnjava Čavara u pismu.

No, sad se stvar zakomplicirala. Čavara kaže da je prije deset dana dobio telefonski poziv.

“Dana 18. 3. 2024. godine sam telefonskim putem obaviješten da mi Nova banka AD želi zatvoriti račun zbog prijetnje sankcijama jer imam otvoren račun kod njih. Pokušao sam riješiti novonastali problem kontaktirajući druge poslovne banke, ali nijedna banka mi ne želi otvoriti račun”, kuka Čavara.

Kuknjavu nastavlja kako sad ne može primati plaću.

“S obzirom na navedeno, nemam mogućnosti da svoju mjesečnu plaću primam putem računa. Želim da istaknem, kako je na ovaj način došlo do grubog kršenja mojih prava ostvarenih na osnovu radnog odnosa, jer se u konkretnom ne radi o bilo kakvom transferu novca, niti sličnom poslovanju s poslovnim bankama.

Prema odredbama Zakona o unutarnjem platnom razredu (Službene nov. FBIH broj 48/15 i Ispravka 79/15 i 4/21) pod unutarnjim platnim prometom se podrazumijeva sva plaćanja u konvertibilnim markama između sudionika u unutarnjem platnom prometu, a preko računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova unutarnjeg prometa”, ističe Čavara.

Dalje navodi kako su mu ugrožena ljudska prava.

“Pravo na plaću je moje ljudsko pravo garantirano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a koja je dio Ustava BIH (EKLJP) Naime, Protokolom 1 na EKLJP propisano je i garantirano da svako ima pravo na neometano, mirno uživanje na svoju imovinu. Tog prava ne može niko biti lišen, ograničen, ako to nije u javnom interesu i pod uvjetima propisanim zakonom i općim standardima međunarodnog prava. Pri tome ograničenje ovog prava u javnom interesu mora biti neophodno u demokratskom društvu”, kaže Čavara.

On sad traži od institucija BiH da mu omoguće da prima plaću, piše Raport.

“U konkretnoj situaciji institucije Bosne i Hercegovine su dužne omogućiti mi da ostvarim jalno od svojih osnovnih ljudskih prava, omogućiti mi da primam mjesečne plaće iz radnog donosa te od vas tražim da osigurate isplatu moje plaće.

Nadam se skorom rješenju ove novonastale situacije, a u skladu s Ustavom BiH i zakonima BIH”, naveo je Čavara.

Nastavi čitati

Najčitanije