Šta je sve potrebno kako biste u BiH promijenili ime ili prezime

Državljanima Bosne i Hercegovine zakoni omogućavaju promjenu prezimena, imena, ličnog imena (ime i prezime), kao i prebacivanje slova stranog alfabeta, i oni to pravo i koriste. Koliko to čine, u odnosu na susjedne zemlje, recimo, teško je zaključiti jer ne raspolažemo potpunim podacima.

Činjenica je da oni koji su to uradili ne vole govoriti o tome javno, ali je i činjenica do koje smo došli tragajući ovih dana po Brčko distriktu, Kantonu Sarajevo, Unsko-sanskom, Zeničko-dobojskom kantonu i u Banjaluci da je, prema evidencijama nadležnih organa, 1.139 osoba u 2018. godini izvršilo jednu od gore pomenutih promjena. Iako smo se obratili i MUP-ovima HNK-a i TK-a, do pisanja ovog teksta nismo dobili podatke. Razlog zbog kojeg neko podnosi zahtjev za promjenu imena ne treba biti naveden, pa su nam iz nadležnih organa skrenuli pažnju na tu zakonsku odredbu.

Strani alfabet

U Federaciji BiH zahtjev se podnosi nadležnim ministarstvima unutrašnjih poslova, u Republici Srpskoj se za to treba obratiti općinama, a u Brčko distriktu odgovor smo tražili od Jelene Nikić-Damjanović, šefice pododjela za matičnu evidenciju Odjela za javni registar.

Nikić-Damjanović ističe da je podloga za ove promjene Zakon distrikta o ličnom imenu iz 2002. i iz 2005. godine, a taksa koja se pri tome plaća, na zahtjev i na rješenje, iznosi 10 KM. I u ovom, kao i u drugim primjerima koje ćemo navesti, potrebno je prethodno pribaviti: izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu BiH, izvod iz matične knjige vjenčanih i knjige rođenih bračnog partnera ukoliko je podnositelj u braku, izvod iz matične knjige rođenih djece, a za punoljetnu djecu pisana saglasnost djeteta, uvjerenje da na ličnom imenu u matičnoj knjizi nema poreskih zaduženja i uvjerenje iz Osnovnog suda da se protiv podnosioca zahtjeva ne vodi krivični postupak.

U Kantonu Sarajevo, pored dokumenata koji su potrebni u Brčkom, podnosi se i zahtjev za promjenu ličnog imena ili samo imena ili samo prezimena i to nadležnom sektoru za administraciju MUP-a. Potrebna je i kopija lične karte, uvjerenje o slobodnom bračnom statusu, ako je taj status u pitanju, ovjerena kopija presude o razvodu braka, uvjerenje Uprave za indirektno oporezivanje, Regionalni centar Sarajevo, da nema neizmirenih carinskih obaveza.

Inače, za ovu promjenu treba platiti 8 KM administrativne takse.

Kako nas informiše Nihada Čomor, stručni savjetnik za odnose s javnošću u kabinetu ministra MUP-a KS-a, prošle godine njima su upućena 327 zahtjeva za promjenu prezimena, 41 zahtjev za promjenu imena, 17 zahtjeva za promjenu ličnog imena (ime i prezime), kao i 144 zahtjeva za prebacivanje slova stranog alfabeta.

A u 2019. godini, u prva tri mjeseca? Upućeno je 47 zahtjeva za promjenu prezimena, osam za promjenu imena, četiri za promjenu ličnog imena i 37 zahtjeva za prebacivanje slova stranog alfabeta.

U ovom MUP-u ističu, “najčešći razlozi za promjenu ličnog imena ili samo imena ili samo prezimena su greške u matičnim knjigama rođenih, zbog promjene samo jednog slova u imenu obično specifičnog za engleski alfabet, prilikom stupanja u brak, prilikom razvoda braka, kao i iz razloga što se podnosiocima zahtjeva ne sviđa ime koje su dobili po rođenju i slično”.

Nađa Harbaš, pomoćnik ministra za pravne poslove MUP-a USK-a, poslala nam je detaljne informacije o tamošnjim zahtjevima vezanim za promjenu ličnog imena u 2018. godini.

Ukupno ih je bilo 150. Iz Bihaća 29, Bosanske Krupe 15, Bosanskog Petrovca 3, Bužima 2, Cazina 35, Ključa 8, Sanskog Mosta 33 i Velike Kladuše 25. U 2017. godini tih zahtjeva je bilo 158: Bihać 41, Bosanska Krupa 22, Bužim 2, Cazin 22, Ključ 33, Sanski Most 29 i Velika Kladuša 9.

Godinu ranije, u 2016. godini vođeno je 189 upravnih postupaka u vezi s tim: Bihać 38, Bosanska Krupa 17, Bužim 8, Cazin 28, Ključ 41, Sanski Most 34 i Velika Kladuša 23.

Pored već ranije pomenutih dokumenata, u USK-u je potrebno priložiti i uvjerenje o mjestu prebivališta. Radi utvrđivanja činjenica, objašnjava nam Harbaš, nadležni organ koji vodi postupak vrši odgovarajuće provjere u svojim službenim i u evidencijama koje vode tužilaštva, kao i provjeru putem Interpola.

– Provjere u službenim evidencijama ovog organa se odnose na provjere u kaznenoj evidenciji, a provjere iz evidencija nadležnih tužilaštava (svih tužilaštava u BiH) organ traži službenim putem, ističe Harbaš te napominje da su najčešći slučajevi promjene ličnog imena lica koja su nakon razvoda propustila rok od šest mjeseci od prestanka braka da u skraćenom upravnom postupku kod matičara vrate prezime koje su imali prije zaključenja braka, te, upravo zato, “lično ime, odnosno prezime mogu mijenjati samo u upravnom postupku kod nadležnog MUP-a”.

Nedžib Smajlović, šef Odsjeka za odnose s javnošću u kabinetu ministra MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, kaže da je u protekloj 2018. godini doneseno 287 rješenja kojima je odobrena promjena ličnog imena.

– Zahtjev najčešće podnose bračni partneri zbog prestanka braka razvodom, s tim da u svakom slučaju lice kojem je odobrena promjena ličnog imena ne može podnijeti novi zahtjev za tu promjenu u roku od pet godina od dana izvršenog upisa promijenjenog ličnog imena, naglašava Smajlović.

Usklađivanje podataka

Kantonalna administrativna taksa iznosi 10 KM, a za šest uvjerenja podnosilac plaća propisanu taksu. I u Banjaluci građanin može, ali i ne mora, da navede iz kojeg tačno razloga traži promjenu.

Praksa je, međutim, pokazala, kaže nam Diana Džaja-Jokić, šefica Odsjeka za građanska stanja, upravne poslove i pravnu pomoć građanima Grada Banjaluke, da su u problemu ona lica koja koriste u svojim dokumentima, svjedočanstvima, evidencijama drugih organa, jednu varijantu svog imena (često nadimke) ili prezimena, a koja su, u svakom slučaju, različita od podataka upisanih u matičnim knjigama rođenih.

Razlozi podnošenja zahtjeva su u ovim slučajevima uglavnom usklađivanja sa podacima u evidenciji MUP-a.

Jedan od razloga za promjenu su, navodi dalje Džaja-Jokić, “jednostavnija upotreba naših imena i prezimena u inostranstvu”. Rijetko se desi zahtjev roditelja za promjenu imena djetetu, zato što su se odlučili za neku drugu varijantu, kao što je rijedak i zahtjev punoljetne osobe koja želi promijeniti kompletno lično ime, tvrde u Odsjeku. Ako se to i desi, onda se objasni da se to radi iz ličnih razloga, što zakon toleriše.

U pravilu se godišnje u Odjeljenju za opštu upravu Grada Banjaluka provede više od 100 postupaka. U 2016. godini ih je bilo 125, 2017. – 118, a 2018. godine 121. Gradska administrativna taksa iznosi 12 KM, a postupak se vodi u skladu s odredbama Zakona o ličnom imenu, koje se u osnovi podudaraju s onim iz ostalog dijela države.

oslobođenje

Komentariši

%d bloggers like this: