Connect with us

USK

Šta se krije iza Janšine optužbe da Vlada Slovenije preko donacije za vodovod u Velikoj Kladuši ‘kupuje’ glasove

Published

on

Janez Janša, bivši slovenački premijer poznat po desničarskim stavovima i predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS), obrušio se na vladajući Pokret Sloboda (GS) i aktuelnog premijera Slovenije Roberta Goloba, zbog pomoći Vlade Slovenije u rekonstrukciji vodovoda u Velikoj Kladuši.

Janša je svoju kritiku iznio na društvenim mrežama, gdje je donaciju pokušao povezati s kupovinom naklonosti birača porijeklom iz BiH koji žive u Slovenije koja se naredne godine priprema za održavanje i lokalnih i parlamentarnih izbora, piše Raport.

“Golobovi Slobodnjaci obnavljaju vodovod u Velikoj Kladuši? Vašim novcem. Jer njihov gradonačelnik poziva: Glasajte za Jankovića. Što je sa slovenskim selima bez vodovoda? A ona s azbestnim cijevima?”, napisao je Janša, sugerišući da se sredstva za međunarodnu saradnju koriste za unutarpolitičke ciljeve.

Janša zaboravio aferu s donacijom njegovoj stranci od sumnjive bh. milionerke

Njegov istup brzo su prenijeli i desničarski mediji bliski SDS-u, koji su događaj predstavili kao primjer navodne zloupotrebe javnih sredstava.

Međutim, projekat rekonstrukcije vodovodnog sistema u Velikoj Kladuši provodi se na osnovu potpisanog ugovora između preduzeća ‘Vodovod i kanalizacija’ Velika Kladuša i slovenskog Centra za međunarodnu saradnju i razvoj (CMSR), uz institucionalnu podršku Republike Slovenije. Donacija Slovenije iznosi 762.400 eura, o čemu je Raport već pisao, dok je ukupna vrijednost projekta 1.811.400 eura, a preostali iznos od 1.049.000 eura finansiraju drugi donatori iz BiH.

Riječ je o modelu saradnje koji Slovenija već godinama i s drugim korisnicima koristi kroz Zakon o međunarodnoj razvojnoj saradnji i humanitarnoj pomoći.

Zanimljivo je da Janši nije zasmetalo kada je nedavno njegov prijatelj Milorad Dodik, ogorčen zbog zabrane ulaska u Sloveniju koju mu je uvela Golobova vlada javno rekao da će pozvati Srbe u Sloveniji da glasaju za Janšu.

No, kada Janša pokušava međunarodnu donaciju slovenačke vlade jednom bh. gradu povezati s izbornim procesima u Ljubljani, onda ga vrijedi podsjetiti i na slučajeve iz njegove političke prošlosti koji se također tiču BiH.

Krajem 2018. godine slovenski mediji objavili su da je bh. državljanka Dijana Đuđić sumnjivim transakcijama ‘pozajmila’ Janšinom SDS-u 450 hiljada eura za predizbornu kampanju.

U javnosti se tada spominjalo da je ključnu ulogu u povezivanju Janše i bh. državljanke iz Prijedora Dijane Đuđić imao Rok Snežič, kontroverzni slovenački biznismen, blizak Janši, koji je navodno jedno vrijeme živio u Banjoj Luci i kojem je nakon afere ‘Janša’ bio zabranjen ulazak u BiH, da bi mu zabrana kasnije bila ukinuta.

Autor skandaloznog non-papera o BiH ima fobiju od broja glasača iz BiH u Sloveniji

Iako su se na zahtjev slovenskih organa i SIPA i Tužilaštvo BiH bavili ovim slučajem donacije Đuđić Janšinoj stranci nikada nije do kraja razjašnjeno ni porijeklo novca koji je završio na računu Janšine stranke ni daljnja sudbina tog novca koji je navodno kada je afera otkrivena morao biti vraćen milionerki iz Prijedora koja se i ove godine našla na udaru istražnih organa BiH koji su vršili određene pretrese njene imovine.

Podsjećanja radi, Janša je bio i u centru pažnje bh. javnosti 2021. godine, kada su slovenski mediji pisali da je on autor skandaloznog non-papera o ‘prekrajanju granica’ na Balkanu, poslanog u Brisel, u kojem je spominjan raspad Bosne i Hercegovine i priključenje entiteta RS Srbiji. Janša je tada negirao autorstvo, a već naredne godine izgubio je izbore od Roberta Goloba.

Sada, uoči izbora u Sloveniji naredne godine, Janša opravdano strahuje od glasova birača porijeklom iz BiH, kojih je značajan broj u toj zemlji. Prema podacima slovenskih medija, objavljenim na osnovu informacija tamošnjih institucija, u periodu od početka devedesetih godina prošlog vijeka do 2019. godine oko 100.000 građana bh. porijekla dobilo je slovenačko državljanstvo, što znači i pravo glasa na izborima.

Taj broj bi danas mogao biti znatno veći, jer prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u zadnjih deset godina u Sloveniju je iz BiH otišlo više od 125.000 radnika, a vjerovatno su mnogi u međuvremenu ispunili uvjete za stjecanje državljanstva.

I upravo u ovim brojkama leži razlog zbog kojeg je Janša burno reagirao na potez Golobove vlade prema BiH, odnosno Velikoj Kladuši, pa makar se radilo i o infrastrukturnoj donaciji. On vrlo dobro zna da birači u Sloveniji koji dolaze iz multietničkih sredina, ljudi koji su iskusili posljedice nacionalizma, teško da će prihvatiti njegovu tvrdu, desničarsku retoriku i da su vjerovatno okrenuti opcijama koje zastupaju inkluzivnost, saradnju i stabilnost, a ne politike netrpeljivosti i konflikta.

Cazin

Velika prilika za mlade košarkašice iz Cazina. Treniraju sa bivšim NBA igračem u Novom Sadu

Published

on

Devet mladih košarkašica OKK Cazin 23, ranije poznatog pod nazivom OKK Spalding, već četvrti dan boravi na prestižnom košarkaškom kampu u Novom Sadu.

Kamp se već 17 godina organizuje u okviru programa sportskog odgoja mladih „I Came to Play“, a okuplja talentovane mlade košarkaše i košarkašice kojima pruža priliku za dodatno usavršavanje i sticanje novih iskustava.

Cazinjanke svoje košarkaško znanje i vještine usavršavaju pod stručnim vodstvom bivšeg NBA igrača Corneliusa Neila Robertsa, kao i trenera Miloša Dupala iz Novog Grada.

Boravak na kampu ujedno predstavlja kvalitetnu pripremu za predstojeću takmičarsku sezonu, u kojoj će OKK Cazin 23 nastupati u ŽOL ligi BiH, Panonija kupu, kao i Omladinskim ligama Unsko-sanskog kantona.

Za mlade košarkašice ovo je još jedna vrijedna prilika da kroz kvalitetne treninge, rad sa iskusnim stručnjacima i druženje sa vršnjacima iz drugih sredina naprave dodatni iskorak u svom sportskom razvoju.

Iz Cazina tako stiže još jedna lijepa sportska priča, a ostaje da se vidi koliko će iskustvo stečeno u Novom Sadu pomoći mladim Cazinjankama u izazovima koji ih očekuju tokom nove sezone.

Nastavi čitati

USK

Štrajk u školama Unsko-sanskog kantona na početku nove školske godine

Published

on

SSVOONK BIH – KANTONALNI ODBOR USK
OBRAĆANJE SINDIKALNIM POVJERENICIMA

Uvažene kolegice i kolege,

predsjednik i pregovarački tim SSVOONK-a Unsko–sanskog kantona obavještavaju članstvo da ćemo u utorak, 1. 9. 2026. godine, od 8:00 do 9:00 sati, održati jednosatni štrajk upozorenja u dvorištima škola. Štrajk upozorenja organizujemo zbog nedonošenja Pravilnika o ocjenjivanju, napredovanju i sticanju stručnih zvanja Uposlenika u srednjim školama USK-a, kao i zbog neusvajanja Pedagoških standarda i normativa za srednje obrazovanje. Na navedene probleme ukazivali smo još u aprilu, a nakon niza razgovora s Vladom USK-a dogovoreno je da se oba dokumenta usaglase najkasnije do 15. 8. 2026. godine kako bi prošli potrebne procedure i bili primjenjivani od početka nove školske godine. Nažalost, dogovoreni rokovi nisu ispoštovani. Procesi pregovaranja i odlučivanja više puta su prekidani zbog promjena u Vladi USK-a, dok zajednički prijedlozi MONKS-a i SSVOONK-a nisu razmatrani u dogovorenim rokovima. Posebno zabrinjava činjenica da je plata profesora u srednjoj školi sa VII stepenom stručne spreme, bez napredovanja i stručnog zvanja, svega 1.736,35 KM.

Istovremeno, u drugim javnim ustanovama plata Uposlenika iznosi:

– VI stepen stručne spreme, bez napredovanja i stručnog zvanja – 2.265,72 KM
– IV stepen stručne spreme – 2.575,01 KM
– III stepen stručne spreme – 1.903,27 KM

Dakle, plata profesora u srednjoj školi sa VII stepenom stručne spreme niža je za 529,37 KM u odnosu na uposlenika sa VI stepenom, 838,66 KM u odnosu na uposlenika sa IV stepenom i 166,92 KM u odnosu na uposlenika sa III stepenom stručne spreme u drugoj javnoj ustanovi. (Izvor: e-Registar zaposlenih u javnom sektoru Unsko-sanskog kantona – Ured za borbu protiv korupcije USK-a.)

Ovi podaci jasno ukazuju na izrazito nepovoljan materijalni položaj uposlenika u srednjem obrazovanju i potrebu za hitnim uređenjem sistema plata i vrednovanja rada. Navedeno nije samo pitanje plata već pitanje odnosa prema uposlenicima u srednjem obrazovanju, njihovom znanju, odgovornosti, stručnosti i dostojanstvu. U pregovorima smo pokazali maksimalnu odgovornost i spremnost na kompromis. Odrekli smo se dijela zahtjeva i predlagali rješenja koja doprinose finansijskoj stabilnosti Kantona. Međutim, partnerstvo podrazumijeva poštovanje dogovora i preuzetih obaveza s obje strane. Zbog svega navedenog smatramo da je vrijeme za konkretno sindikalno djelovanje.

Posebno žalosti činjenica da s druge strane pregovaračkog stola sjede ministri koji osporavaju naše argumente, degradiraju i ismijavaju zahtjeve uposlenika u srednjem obrazovanju, smatrajući da je plata od 1.736,35 KM dovoljna za uposlenika u srednjem obrazovanju sa VII stepenom stručne spreme. U tome se posebno ističu ministar finansija i ministar obrazovanja, koji takav stav zastupaju i brane. Uprkos ranije iskazanoj volji za rješavanje navedenih problema, zabrinjava činjenica da premijer USK-a blagonaklono podržava stav ministara, čime se šalje jasna poruka da je ovakav položaj uposlenika u srednjem obrazovanju prihvatljiv. Smatramo da je takav odnos ponižavajući za sve uposlenike u srednjem obrazovanju koji svoj posao obavljaju odgovorno, stručno i profesionalno.

Pozivamo sve sindikalne povjerenike da upoznaju članstvo i osiguraju jedinstveno i dostojanstveno učešće uposlenih u štrajku upozorenja 1. septembra 2026. godine od 8:00 do 9:00 sati. Samo zajedničkim djelovanjem možemo zaštititi prava uposlenih, dostojanstvo profesije i položaj srednjeg obrazovanja u zajednici.


U Bihaću, 26. 8. 2026. godine

Izvor:https://www.facebook.com/sindikatsrednjegobrazovanja

Nastavi čitati

Cazin

POTREBNA KRV – BILO KOJA KRVNA GRUPA

Published

on

By

Molimo dobrovoljne davaoce krvi koji su u mogućnosti da daruju krv za Mehmeda Badića.

📞 Za informacije se možete javiti na 062 162 016.

Ili, ako vam je lakše, možete se direktno javiti Transfuziologiji u Bihaću i navesti da je krv namijenjena za Mehmeda Badića.

Hvala svima koji mogu pomoći!

Nastavi čitati

BiH

Alarm za BiH: Za tri godine izgubljeno 7.758 učenika, Unsko-sanski kanton ostao bez 13 škola

Published

on

By

Bosna i Hercegovina nastavlja bilježiti zabrinjavajući pad nataliteta, a posljedice se sve snažnije osjećaju u obrazovnom sistemu. Najnoviji statistički podaci pokazuju da je zemlja u posljednje tri školske godine izgubila 7.758 učenika, dok je broj upisanih prvačića manji za 853.

Posebno je pogođen Unsko-sanski kanton, koji je u posljednjih pet godina ostao bez čak 13 osnovnih škola, što predstavlja najveći apsolutni pad među svim kantonima u Federaciji BiH.

Sve manje učenika i prvačića

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u školskoj 2025/2026. godini u 1.622 osnovne škole upisano je 248.585 učenika, što je za 3.171 manje nego godinu ranije. U prve razrede krenulo je 26.962 djece, odnosno dva posto manje nego prethodne godine.

Pad je vidljiv i u ranijim godinama:

Školska godina

Učenici

Prvačići

2023/2024.

256.343

27.815

2024/2025.

251.756

27.506

2025/2026.

248.585

26.962

Za samo tri godine broj učenika smanjen je za 7.758, dok je broj djece koja prvi put sjedaju u školske klupe pao za 853.

Federacija ostala bez 47 škola

Negativni demografski trendovi odražavaju se i na školsku mrežu. U Federaciji BiH broj osnovnih škola smanjen je sa 1.043 u školskoj 2021/2022. na 996 u 2025/2026. godini, što znači da je ugašeno 47 škola.

Najveći gubitak zabilježio je Unsko-sanski kanton, gdje je broj škola pao sa 141 na 128, odnosno za 9,2 posto.

Gdje je stanje najteže?

Kanton

Zatvorene škole

Unsko-sanski

13

Srednjobosanski

10

Kanton 10

10

Posavski

4

Zapadnohercegovački

4

Hercegovačko-neretvanski

2

Zeničko-dobojski

2

Bosansko-podrinjski

2

Tuzlanski

1

Procentualno najteže stanje je u Kantonu 10, gdje je ugašena gotovo svaka peta škola.

Jedini kanton koji bilježi rast broja škola jeste Kanton Sarajevo, gdje je broj osnovnih škola povećan sa 96 na 97.

Škole sa svega nekoliko učenika

Podaci pokazuju ogromne razlike između općina.

Najmanji broj učenika ima općina Dobretići, gdje osnovnu školu pohađa svega sedam učenika.

Među općinama s najmanjim brojem osnovaca nalaze se i:

  • Ravno – 16 učenika

  • Trnovo – 41 učenik

  • Bosansko Grahovo – 54 učenika

S druge strane, najveće škole nalaze se u urbanim sredinama:

  • Novi Grad Sarajevo – 11.484 učenika

  • Zenica – 9.290

  • Mostar – 8.732

  • Tuzla – 8.013

Natalitet u stalnom padu

Obrazovni sistem prati širi demografski problem. Federacija BiH je ove godine zabilježila negativan prirodni priraštaj u svih deset kantona, dok državni podaci pokazuju da broj rođenih godinama opada.

Godina

Rođeni

Umrli

2023.

24.938

34.434

2024.

24.598

35.595

2025.*

17.465

26.600

*Podaci za 2025. odnose se na prvih devet mjeseci godine.

Na osnovu ovih podataka, Bosna i Hercegovina je za samo tri godine ostala bez najmanje 29.628 stanovnika prirodnim putem.

Upozorenje za budućnost

Pad broja učenika više nije samo statistički pokazatelj, već signal da se demografska kriza sve dublje odražava na lokalne zajednice. Dok se u pojedinim općinama škole bore za opstanak sa svega nekoliko učenika, najveći gradovi i dalje privlače stanovništvo, što dodatno produbljuje razlike između urbanih i ruralnih sredina.

Nastavi čitati

USK

Požar na Plješevici: Premijer USK-a s ekipama na terenu, razmatra se angažman helikoptera

Published

on

By

Požar koji je izbio na planini Plješevica kod Bihaća zahtijeva hitnu reakciju nadležnih službi, a mogućnost gašenja iz zraka bit će razmatrana tokom dana. Premijer Unsko-sanskog kantona Ibrahim Dizdarić sinoć je, zajedno s ekipama na terenu, obišao požarište kako bi se procijenila situacija i mogućnosti za njegovo gašenje.

Dizdarić je na lice mjesta stigao nakon ponoći, zajedno s gradonačelnikom Bihaća, pripadnicima Gorske službe spašavanja, Granične policije BiH i vatrogasne jedinice. Cilj obilaska bio je neposredno sagledavanje stanja na požarištu i procjena raspoloživih snaga i načina na koji se može pristupiti gašenju.

“Došli smo na lice mjesta, do same vatre, do požara. Na licu mjesta su Grad Bihać zajedno sa mnom, pripadnici GSS-a, kolege iz Granične policije i Vatrogasne jedinice. Upravo vidimo vatru iza nas i moramo napraviti procjenu kako pristupiti gašenju požara”, kazao je Dizdarić.

Prema njegovim riječima, područje na kojem se požar trenutno nalazi moguće je sigurno pristupiti, ali gašenje značajno otežava nepristupačan i zahtjevan teren. Jedna od mogućnosti koja se razmatra jeste da ekipe pješice priđu požarištu, uz korištenje vode i vatrogasnog alata, kako bi pokušale lokalizirati i ugasiti vatru.

Premijer USK-a istakao je da situacija za sada nije alarmantna, ali da se ne smije čekati s reakcijom kako bi se spriječilo dalje širenje požara.

Dodatni problem predstavlja činjenica da se požar proširio i na dio terena koji je ranije bio označen kao potencijalno miniran. Prema informacijama s terena, vatra je sada izašla iz dijela za koji se smatra da više nije miniran, što omogućava sigurniji pristup ekipama.

Tokom dana trebalo bi biti poznato i hoće li Oružane snage BiH angažirati helikopter za gašenje požara iz zraka. Odluka će zavisiti od procjene sigurnosne situacije i mogućnosti djelovanja helikoptera na ovom području.

Dizdarić je upozorio da otvoreni plamen, u kombinaciji s vjetrom, predstavlja dodatni rizik i može pogodovati širenju vatre. Zbog toga će, kako je najavljeno, u jutarnjim satima biti potrebno maksimalno angažiranje svih raspoloživih snaga kako bi se požar stavio pod kontrolu.

Nadležne službe nastavljaju pratiti stanje na Plješevici, a eventualni angažman helikoptera mogao bi značajno olakšati gašenje na nepristupačnim dijelovima planine.

Nastavi čitati

USK

Popularni bosanski putopisac Robert Dacešin u posjeti Bihaću i rijeci Uni(video)

Published

on

Nastavi čitati

Najčitanije