Connect with us

Religija

Šta se ne bi trebalo raditi za Kurban bajram: vjerske i društvene preporuke

Published

on

Kurban bajram, jedan od dva velika praznika u islamu, donosi posebnu atmosferu svečanosti, solidarnosti i duhovne povezanosti. Ipak, mnogi vjernici u tom danu, svjesno ili nesvjesno, zanemare određene običaje i preporuke koji oblikuju njegov puni smisao. U nastavku su istaknute prakse koje bi, prema mišljenju islamskih učenjaka i tradiciji muslimanskih zajednica, trebalo izbjegavati kako bi se praznik dočekao i proveo dostojanstveno.

1. Prespavati sabah-namaz

Sabah-namaz na jutro Bajrama ima posebno mjesto u duhovnosti prazničnog dana. Vrijeme između sabah i bajram-namaza tradicionalno se koristi za ibadet, zikr i pripremu. Propuštanje ovog namaza oduzima vjerniku važan duhovni početak blagdana.

2. Kašnjenje na bajram-namaz

Dolazak na bajram-namaz u posljednji trenutak znači propustiti važne poruke iz hutbe. Prema hadisu, Poslanik Muhammed, a.s., išao bi rano na bajram-namaz, hodajući, te se vraćao drugim putem – simbolično ukazujući na svečanost i posebnost dana.

3. Kasno davanje sadekatu-l-fitra

Premda se sadekatu-l-fitr daje uoči Ramazanskog bajrama, princip blagovremenog ispunjavanja vjerskih obaveza vrijedi i za druge prilike. Izbjegavanje odgađanja bilo koje obaveze, naročito u blagdanskim danima, preporučuje se kao pokazatelj ozbiljnosti u vjeri.

4. Zanemarivanje porodice u jutarnjim satima

Prvi bajramski zagrljaji, osmijesi i čestitke trebaju pripasti članovima porodice. Islamski učenjaci ukazuju da porodica ima prednost u pažnji i blagdanskoj atmosferi. Odlazak kod prijatelja, rodbine i komšija može uslijediti kasnije u toku dana.

5. Ostaviti nekoga da praznik dočeka sam

Praznik bi trebao biti vrijeme okupljanja i solidarnosti. Osobe koje su same – poput studenata, starijih, bolesnih ili onih koji nemaju porodicu – ne bi trebalo zaboraviti. Poziv u dom ili bajramska posjeta mogu imati ogroman emotivni značaj.

6. Nepripremljena odjeća i tijelo

Preporučeno je da se za Bajram obuku najljepši komadi odjeće koje osoba posjeduje. Kupanje (gusul), čista odjeća i dostojanstven izgled odražavaju poštovanje prema prazniku, kao i spremnost za duhovnu i fizičku čistoću.

7. Nepripremljen dom, dvorište i džamija

Čišćenje doma, avlije i džamijskog harema dio je pripreme za Bajram. Time se simbolično nastavlja proces čišćenja tijela, prostora i namjera koji je prethodio u danima posta i priprema za klanje kurbana.

8. Izostavljanje poklona

Darivanje za Bajram, naročito djece, doprinosi radosti i uspomenama koje traju cijeli život. Pokloni ne moraju biti skupi – pažnja i simbolika su ono što ostavlja trag.

9. Ignorisanje bajramske sergije

Sergija je prilika da se doprinese održavanju džemata i zajedničkih aktivnosti. U mnogim sredinama postoji običaj da roditelji djeci daju novac za sergiju, čime ih podučavaju vrijednostima darivanja.

10. Zaboraviti komšije

Podjela kurbanskog mesa, bajramluci ili čestitka komšiji dodatno jačaju veze među ljudima. Neprimjereno je preskakati pojedine komšije, čak i ako odnosi nisu najbolji. Praznik je prilika za pomirenje i pokazivanje širine duha.

11. Preskakanje selama

Islamska praksa predviđa da se svakoj čestitki prethodi sa „Esselamu alejkum“. To je pozdrav mira i sigurnosti, i dio je blagdanske etike. Tek nakon selama slijedi bajramska čestitka.

12. Izostanak posjeta

Porodične i prijateljske posjete su tradicionalan način obilježavanja Bajrama. Posebna pažnja posvećuje se bolesnima, starijima i onima u domovima i bolnicama. To je prilika za obnovu međuljudskih odnosa koji često izblijede zbog svakodnevnih obaveza.

13. Neposjećivanje mezarja

Posjeta mezarju uoči ili tokom Kurban bajrama u mnogim sredinama predstavlja uvažavanje prošlih generacija. Praksa podrazumijeva učenje dove, čišćenje mezara i prisjećanje onih koji više nisu s nama.

14. Neprimjereno odlaganje otpada nakon klanja kurbana

Kurban bajram sa sobom nosi i posebne higijenske obaveze. Neodgovorno odlaganje ostataka nakon klanja kurbana predstavlja ozbiljan problem u mnogim sredinama. U islamskom učenju čistoća je vrlina, a štetiti zajednici, okolini i javnom zdravlju ne samo da je neetično, nego i vjerski pokuđeno. Lokalni propisi i vjerske preporuke nalažu pravilno sakupljanje, pakovanje i odvoz organskog otpada u saradnji sa komunalnim službama.

15. Povezivanje Bajrama sa neprimjerenim zabavama

Islamska zajednica i vjerske institucije redovno upozoravaju da je spajanje Bajrama s kafanskim ambijentima, alkoholom ili zabavama koje su u suprotnosti s islamskim normama – neprihvatljivo. U zvaničnoj fetvi stoji da je to vid zloupotrebe vjerskih simbola i praznika.

Zaključak:
Kurban bajram je dan milosti, reda i dostojanstva. Pored žrtvovanja kurbana, važni su i međuljudski odnosi, briga o drugima, dostojanstveno ponašanje i poštovanje vjerskih vrijednosti. Pridržavanje adaba (lijepih običaja) doprinosi punini praznične radosti i svjedoči o kulturi i ozbiljnosti u vjeri.

N1

BiH

U svijetu nastala zbunjenost u vezi početka ramazana: Islamska zajednica u BiH dala odgovor

Published

on

By

Fetvai-emin Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini doc.dr. Ahmed-ef. Purdić dao je odgovor u vezi početka ramazana 2026. godine i mijena mjeseca, piše Preporod.

Na upit da ako je mijena u utorak, 17.2.2026. godine, koja je danas potvrđena u Saudijskoj Arabiji, zbog čega je u četvrtak prvi dan posta za muslimane u Bosni i Hercegovini i Evropi, fetvai-emin pojasnio je da hidžretski mjesec počinje one večeri kada se prvi put iza mijene vidi mlađak.

– Pod vidljivošću mlađaka podrazumijeva se astronomska vidljivost. Ona je za neko mjesto pozitivna kada Sunce u mjestu promatranja zađe prije Mjeseca i tada, s tim akšamom, počinje naredni mjesec hidžretske godine – kazao je u svom odgovoru fetvai-emin.

Naglasio je da, ako je vidljivost negativna ili nula, tj. ako Sunce zađe poslije Mjeseca, odnosno u isto vrijeme kada i Mjesec, hidžretski mjesec ne nastupa te večeri, nego sutradan s akšamom.

– Dakle, za priznavanje početka novog hidžretskog mjeseca nije dovoljno da mjesečeva mijena nastupi prije zalaska Sunca, već da postoji i mogućnost njegovog fizičkog viđenja. Prema tome, novi hidžretski mjesec počinje prve večeri nakon zalaska Sunca kada se ostvari mogućnost fizičkog viđenja mlađaka – dodao je u svom odgovoru fetvai-emin.

Također je napomenuo da je Takvim Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini usaglašen s proračunom Predsjedništva vjerskih poslova Republike Turske (Türkiye Cumhuriyeti Cumhurbaşkanlığı Diyanet İşleri Başkanlığı).

Podsjećamo, prema Takvimu Islamske zajednice u BiH, prvi dan posta je u četvrtak, 19. februara.

Nastavi čitati

BiH

Zašto ramazan ne počinje svima isti dan? (video)

Published

on

dr. Esmir Halilović

Nastavi čitati

BiH

Po takvimu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, prvi dan posta je u četvrtak

Published

on

Razlika u početku ramazana – kratko pojašnjenje
Učenjaci imaju dva poznata stava:
1️⃣ Ako se mlađak vidi u jednom dijelu svijeta, svi muslimani poste (jedinstveno viđenje).
2️⃣ Svaka regija slijedi svoje viđenje zbog različitih horizonata.
Oba mišljenja imaju šerijatske dokaze i utemeljena su u klasičnom fikhu.
Kod nas u Bosni i Hercegovini početak ramazana određuje Rijaset Islamske zajednice na osnovu šerijatskih i astronomskih kriterija, i muslimani su dužni slijediti legitimnu vjersku vlast u svojoj sredini radi jedinstva i izbjegavanja smutnje.
Najvažnije je da budemo zajedno, bez rasprava i podjela – jer ramazan je mjesec jedinstva, a ne razilaženja. 🌙✨
Dobrodošli sutra na prvu teraviju inšallah
U četvrtak je kod nas, u ovom dijelu dunjaluka, prvi dan posta.
Da Allah ukabuli od svih nas. Amin! 🤲🌹💕
Aljo ef. Cikotić
Nastavi čitati

Cazin

Večeras u Gradskoj džamiji Cazin, predavanje Izeta ef. Čamdžića

Published

on

Rođen 12.03.1969. godine u Zavidovićima. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu, te teološki fakultet na Al-Azharu, odsjek hadis i hadiske znanosti. U njemačkom gradu Ulm bio je imam četiri godine, a po povratku u domovinu bio je profesor vjeronauke u Općoj gimnaziji u Zavidovićima i istovremeno imam gradskog džemata. Od 1. Septembra 2016. na dužnosti je glavnog imama MIZ Zavidovići, i čest gost u džematima širom BiH i Bošnjačke dijaspore kao vaiz – predavač.

Njegove tekstove je objavljivao Preporod, a prioredio je i dvije knjige naziva “Poruka i opomena sa minbera.”

Nastavi čitati

Religija

Kako je Poslanik ﷺ prekinuo ciklus lošeg roditeljstva

Published

on

U različitim zbirkama hadisa, uz manje varijacije, Ebu Hurejre prenosi da je El-Akra’ ibn Habis vidio Allahovog Poslanika ﷺ kako ljubi Hasana (radijallahu ‘anhuma). El-Akra’ je rekao:

„Imam desetoro djece, ali nikada nijedno od njih nisam poljubio.“

Na to je Allahov Poslanik ﷺ rekao:

„Onome ko ne pokazuje milost [prema svojoj djeci], neće biti ukazana milost.“ [1]

Ovaj prelijepi hadis se često navodi jer na jednostavan i rječit način opisuje milost koju Allah ima prema nama i koju očekuje da i mi imamo prema drugima.

Kada čitamo ovaj hadis, zbog konteksta Poslanikove ﷺ izjave, obično ga posmatramo iz perspektive milosti prema djeci. Nema sumnje da je to jedna od najvećih pouka. Međutim, pažljivijim čitanjem postaje jasno da postoje i mnogi drugi slojevi značenja iz kojih se mogu izvući brojni biseri mudrosti i Poslanikove ﷺ upute.

Odrasli odgajaju onako kako su i sami odgajani

Poslanik ﷺ s ljubavlju ljubi svog unuka, a El-Akra’, vidjevši ovu otvorenu nježnost, odmah (i pomalo iznenađujuće) kaže:

„Imam desetoro djece, ali nijedno nikada nisam poljubio.“ [1]

Mnogima je teško razumjeti razloge ove izjave, ali je važno da ne donosimo brze zaključke bez razmatranja mogućih objašnjenja.

Na primjer, jesmo li ikada pomislili da je bio zbunjen jer ni sam kao dijete nije doživio takvu ljubav i nježnost? Postoji velika mogućnost da mu je Poslanikovo ﷺ ponašanje bilo neobično jer nije znao da je to sasvim normalan izraz ljubavi za većinu ljudi.

Moguće je i da je smatrao kako takve javne demonstracije nježnosti nisu osobina „muževnosti“, možda njegov otac njemu nije pokazivao milost kroz zagrljaje i poljupce. Moguće je da je, uskraćen za roditeljsku nježnost, taj naučeni obrazac nesvjesno prenio na svoju djecu — iako je takva nježnost u tom osjetljivom periodu života od suštinske važnosti.

Naravno, najlakše objašnjenje bilo bi da nije ljubio djecu zbog nedostatka saosjećanja i milosti prema njima, ali ponekad se najlakše objašnjenje bira zbog praktičnosti, a ne zbog tačnosti.

Čovjekova iskustva i odnosi, naročito oni iz djetinjstva, imaju ogroman utjecaj na njegov razvoj i prelazak u odraslu dob. Čak je i naš roditeljski pristup, na ovaj ili onaj način, odraz naše prošlosti. Iako je El-Akra’ reagovao instinktivno na ono što je vidio, to ne znači da je osuđivao. Prije bi se moglo reći da je bio zatečen nečim što ranije nije vidio niti doživio.

Na kraju krajeva, kako nekome dati nešto što sami nikada nismo imali? Iako je možda osjećao ljubav prema svojoj djeci, moguće je da El-Akra’ jednostavno nikada nije naučio kako da tu ljubav izrazi.

Bezuvjetna ljubav gradi samopouzdanje

Tokom godina, brojna psihološka istraživanja pokazala su da djeca koja dobijaju bezuvjetnu ljubav od roditelja pokazuju manje znakova anksioznosti i viši nivo emocionalne inteligencije i snage. [2]

Pokazivanje ljubavi i nježnosti djetetu čini temelj njegovog emocionalnog i psihološkog razvoja. Kada je dijete emocionalno sigurno i stabilno, tada može naučiti kako da uzvrati te emocije i na osnovu vlastitog iskustva gradi zdrave i konstruktivne odnose sa svojom djecom.

Zaista, kada dijete zna da je cijenjeno i voljeno, dobija samopouzdanje i podršku da slijedi svoje snove, ostvari svoje potencijale i postane najbolja verzija sebe.

Lijepa osobina

Milost, u svakom svom obliku, lijepa je osobina koju treba njegovati i primjenjivati u svakoj prilici.

Jedini način da dijete nauči kako biti milostivo jeste da to vidi na primjeru roditelja. A ljepota milosti? Nije u velikim gestama ili dramatičnim dokazima vrline. Dovoljna je lijepa riječ kojom pohvalimo trud djeteta ili nježan poljubac u čelo — i to je čin milosti koji ostavlja trajni trag.

Ebu Hurejre (radijallahu ‘anhu) prenosi da je čovjek došao Allahovom Poslaniku ﷺ žaleći se na tvrdoću svoga srca.

Poslanik ﷺ mu je rekao:

„Ako hoćeš da ti se srce omekša nahrani siromaha i pomiluj jetima po glavi”. [3]

Ovdje Poslanik ﷺ nije stavio naglasak na materijalnu brigu, već na milost i nježnost u odsustvu očinske figure. Ovo ukazuje da je ono što otac daje djetetu prvenstveno ljubav i nježnost, a čin milovanja po glavi je čin milosti.

Kada kao roditelj unesemo milost u svaku riječ i postupak, učinak tih malih gesti se vremenom akumulira. Dijete uči povezivati milost s bezuvjetnom ljubavlju i saosjećanjem. A kako to snažno utiče na njegovo samopouzdanje, poželjet će to isto prenijeti svojoj djeci.

Zbog toga se nikada ne smije potcijeniti lančani efekat roditeljskog ponašanja. Indirektno učimo svoju djecu kako će se odnositi prema našim unucima, a oni prema svojoj djeci. Tako nastaje prelijepo međugeneracijsko naslijeđe koje s vremenom postaje sve snažnije.

Ako djecu ne naučimo milosti, kako će je oni znati pokazivati drugima, kao što vidimo u primjeru El-Akra’a?

Roditelj je pastir – i mora biti milostiv

Abdullah ibn Omer prenosi da je Allahov Poslanik ﷺ rekao:

„Svi ste vi pastiri i svi ste odgovorni za svoje stado…“ [4]

Iz ovog hadisa učimo o vezi između roditeljstva i vođstva. Sličan događaj kao s El-Akra’om desio se u vrijeme hilafeta Omera ibn el-Hattaba (radijallahu ‘anhu), kada je jedan od njegovih namjesnika došao kod njega.

Vidjevši Omera kako ljubi dijete koje mu sjedi u krilu, rekao je:

„O vođo pravovjernih, zar ljubiš dijete, a ti si vođa pravovjernih?!“

Omer je odgovorio:

„Šta mogu ako te je Allah lišio milosti?“

Zatim ga je smijenio riječima:

„Ako nemaš milosti prema svojoj djeci, kako ćeš je imati prema onima za koje si odgovoran?“

Iz ovoga se jasno vidi veza između roditeljstva i vođstva: oboje zahtijeva milost kao ključnu osobinu.

Milost rađa milost

Na kraju hadisa, Poslanik ﷺ iznosi ozbiljno upozorenje:

„Onome ko ne pokazuje milost, neće biti ukazana milost.“

Poslanik ﷺ nas uči da ćemo, kao nesavršeni ljudi, u Džennet ući samo Allahovom milošću.

Ako čovjek ne pokazuje milost prema drugima, a posebno prema svojoj djeci, kako može očekivati Allahovu milost bez koje nema spasa?

Poslanik ﷺ je rekao:

“Budite milostivi prema onima koji su na Zemlji pa će vam se smilovati Onaj koji je na nebesima.“ [5]

A milost mora početi u kući da bi se odrazila i izvan nje.

Ljubav se mora pokazivati na različite načine

Ljubav je snažan osjećaj koji živi u srcu svakog bića. Bilo da je to ljubav vjernika prema Allahu, ljubav između supružnika, ljubav djeteta prema roditeljima ili roditelja prema djetetu — to je osjećaj sa toliko slojeva značenja da ga je teško opisati riječima.

Ljubav je emocionalna nit koja povezuje porodice i društvo — ali ta ljubav se mora izražavati fizički, verbalno i emocionalno.

Svakodnevnim pokazivanjem ljubavi, zagrljajima i poljupcima kada god imamo priliku, gradimo emocionalnu vezu koja djecu veže za ono što je čisto, zdravo i dobro.

Molimo Allaha da nas učini od onih koji imaju milostivo srce i koji tu milost pokazuju riječima i djelima.

Autor:Abu Hudhayfah Monsur

izvor: islam21c

[1] Sahīh Muslim, 2,318a; https://sunnah.com/muslim:2318a

 

[2] Rivero, E. (2013), Lack of parental warmth, abuse in childhood linked to multiple health risks in adulthood, UCLA

 

[3] Musnad Ahmad, 7,576

 

[4a] Sahīh al-Bukhārī 7,138; https://sunnah.com/bukhari:7138

 

[4b] Sahīh Muslim, 1,829a; https://sunnah.com/muslim:1829a

 

[5] Tirmidhi, 1,924; https://sunnah.com/tirmidhi:1924

 

prevod i obrada: akos.ba

Izvor:akos.ba

Nastavi čitati

Religija

Ako budete radili ova dva djela, približit ćete se Allahu i ojačati iman

Published

on

Ukoliko tragate za načinima kako ojačati vezu sa Allahom, dž.š., pozivam vas da razmislite o ova dva lagana djela:

  1. Svakog dana pročitajte po jedan odlomak (vird) iz Kur’ana, na jeziku koji razumijete.

Postavite sebi cilj koji realno možete ostvariti. Da li je to jedan stranica Kur’ana dnevno? 5 stranica? Jedan ajet? Jedan ajet koji učite svakog dana, na kraju godine iznosi mnogo ajeta. Nijedna brojka nije premala.

„Allahu su najdraža ona djela koja se čine ustrajno, makar bila i mala.“ (hadis bilježi Muslim)

Nemojte otići na spavanje dok ne proučite iz Kur’ana ono što ste sebi zadali. Čitanjem prijevoda Kur’ana i razumijevanjem onoga što učite, vi ćete se približiti Allahu, dž.š., Onome Koji je objavio Kur’an kako biste se i vi mogli približiti Njemu.

  1. Pročitajte neku od knjiga iz sire (biografiju života Muhammeda, s.a.v.s.) i zaljubite se u ličnost Muhammeda, s.a.v.s.  Izaberite knjigu o životu Muhammeda, a.s., koja vam je dostupna. Ja preporučujem djelo ‘Muhammed, čovjek i poslanik’, autora Adila Salahija. To je obimna knjiga, ali zbog načina na koji je pisana imate utisak kao da ste istinski u društvu Muhammeda, s.a.v.s.

Planirajte da svake sedmice pročitate određeni broj stranica (npr., 5 stranica svake sedmice), i inšallah kako vrijeme bude prolazilo, imat ćete osjećaj da vam Poslanik. a.s., toliko nedostaje da će vam teško pasti da pročitate zadnje poglavlje.

Ovo su samo dva od mnogih načina na koje se možemo približiti Allahu, dž.š. Željela sam da savjeti budu kratki i jednostavni.

Molim Allaha, dž.š., da učini naša srca živima, iskrenima, zahvalnima, onima koja se stalno kaju i povezana sa Njim svakog trenutka. Amin.

Autor: hfz. Maryam Amiribrahimi

Za Akos.ba preveo i obradio: Nedim Botić

Nastavi čitati

Najčitanije