Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Stravični posljednji trenuci hrvatskog novinara: ‘Zvali smo Hitnu 10 puta, nisu htjeli da ga vode u bolnicu, rekli su da mokri u lonac!’

Published

on

Nazvala sam hitni infektološki, dva puta, nitko se nije javljao, iz treće se javila žena, rekla da je sad stvarno gotovo i da ne može samostalno ni jesti ni na zahod i rekla mi je, citiram, “nije to za bolnicu, neka piša u lonac kraj kreveta onda prolijte u zahod”, napisala je Topić

 

Jučer je u 51. godini života preminuo je istaknuti splitski novinar Vladimir Matijanić. Ova tužna vijest šokirala je javnost u regiji, a danas je njegova partnerica, novinarka Andrea Topić, opisala Matijanićeve posljednje dane dok se borio sa covidom i hrvatskim zdravstvenim sistemom. Njen potresni status prenosimo u cjelosti.

 

1. Isti tim hitne došao je dva sata prije, tražili smo ga vode u bolnicu, rekli su da ne treba jer su to normalni simptomi kovida

2. Hitni infektološki i liječnika na Infektološkom smo zvali desetak puta, tvrdili su da ne treba u bolnicu, iako smo uporno tražili da ga vode

3. Prvi dan kovida su nam u bolnici rekli da je u RH nestašica lijeka za sprječavanje težih posljedica kovida kojeg daju pacijentima kao što je on

——————————————————————-

Pišem ovo jer znam da bi on htio da se zna što se dogodilo. Naravno da nemam “ni atoma snage”, kako je on zadnjih dana ponavljao. 

Ni atoma snage. 

Ni razloga za život. Bez njega. 

——————————————————————–

02.08. ujutro rano rekao mi je da osjeća loše i da ima fibru, napravila sam mu kućni test na koronu i bio je pozitivan.

Sat vremena kasnije, oko 10h dovozim ga na Infektivni, hitni prijem, KBC-a Split gdje stoji barem dva sata čekajući da ga netko primi i pregleda. Nisu me pustili s njim, čekala sam u autu pored zgrade, u 12h šalje mi poruku da krenem i dolazim, govori mi da im je ispričao da ima Sjogrenov sindrom i Infesticijsku bolest pluća te sumnju na još 2 autoimune bolesti, i da se zbog toga nije mogao cijepiti i da su mu rekli da je trenutno nestašica lijeka kojeg daju teškim bolesnicima da izbjegnu teške komplikacije kovida i da mu to možda da li da imaju. Da taj lijek nema KBC Split ni Klinika za infektivne bolesti Fran Mihaljević, ali da ga imaju da bi ga možda dali njemu jer je imunološki bolesnik i ima kovid, i da je bila nedavno onkološka pacijentica i da ga ni njoj nisu mogli dati jer ga nema. Tražio je da kažu kako se lijek zove da ga sami potražimo, rekli su da nije važno jer ga nigdje nema. Zvao je neke ljude koje zna i saznao da ga možda ima u OB Dubrovnik, preslab je bio za put do dolje, predložila sam mu da ja nazovem ravnatelja bolnice, rekao mi je da nipošto to ne činim, da nema šanse, da neće tako. Nismo uspjeli doći do tog lijeka.

Dva dana imao je temperaturu do 38.9 koju smo spuštali s dva Lekadola od 500, stavljala sam mu hladne obloge na glavu, davala vitamine, propolis, kuhala čajeve i juhe koje je tada još mogao piti. Nazvao je imunologinju i sve joj ispričao, ona mu je rekla da počne piti tablete za autoimune bolesti koje mu je prepisala, Dekortin, D vitamin jednom u 2 tjedna i nešto što štiti želudac, iako nije sigurno je li se riješio helikobaktera. 

Otišla sam u ljekarnu po to, donijela, popio je drugi Dekortin na jutro kad je sve počelo. 

Večer prije bio već slab, nije mogao do zahoda lako, užasno bi se uspuhao, hvatao za zidove, umorio u sekundu, svi su govorili da je to normalno. Zvali smo hitnu barem 10 puta u ova dva dana, ako ne i više. Sve s ciljem da ga prime u bolnicu.

Kad smo ih tu večer zvali uputili su nas na liječnika na Infektivnom, ispričali mu sve. Rekao je da Vlado “nije imunokompromitiran”, čak i da “nije imunološki bolesnik zato jer Dekortin pije samo jedan dan”. 

Koja logika?! Iako mu je Vlado uredno pobrojao svoje imunološke bolesti i one na koje se sumnja. Vlado nije vjerovao što čuje, puštao je tu snimku iznova na mobitelu jer njegov mobitel zbog posla ima snimač koji radi automatski. Naravno, pitao je da ga prime u bolnicu i ovaj na liniji je rekao da nema potrebe.

Ujutro, 5.8. probudio se slabiji nego ikad. Pojeo je pola zobene kaše. Kavu nije takao, čaj isto. Nije mogao jesti ni piti. Nije mogao stajati uspravno. Ni sjediti. Ni ležati. Nije mogao do WC-a. Nazvala sam hitni infektološki, dva puta, nitko se nije javljao, iz treće se javila žena, rekla da je sad stvarno gotovo i da ne može samostalno ni jesti ni na zahod i rekla mi je, citiram, “nije to za bolnicu, neka piša u lonac kraj kreveta onda prolijte u zahod”. 

Skuhala sam mu juhu. Nije je mogao jesti. Nije mogao doći za stol i sjesti, nije mogao sjesti uspravno na krevetu ni ležati, toliko sam ga nagovarala da nešto pojede da sam ga dovela do iznerviranosti što je jako teško s njim i sa mnom, na mene se svih ovih godina nikad nije naljutio. Stavila sam mu juhu u šalicu i prislonila usnama i naginjala. Uspio je popiti pola. Zvala sam hitnu opet. Počeo je iskašljavati bronhijalnu sluz, to me zabrinulo: “50 godina, Sjogren, infesticijska bolest pluća, autoimune bolesti, nije se cijepio, treći dan kovida, ne može se pomaknuti nimalo, bol u mišićima neizdržljiva, iskašljava sluz”, vlaški sam dodala i “otežano diše” samo da ga već jebeno vode jer je iz aviona jasno da mu treba stručna pomoć, na što je Vlado slabašno dobacivao “ma nisam”, hitna je reka “gospođo to je sve normalno. Jedino ako ne može disati dovozi se u bolnicu”. 

Zvala sam infektološku hitnu i tamošnjeg liječnika, javila se ona što je savjetovala ranije da piša u lonac, rekla je da je to sve normalno, Vlado i ja smo rekli da želimo hospitalizaciju, da inzistiramo da ga vode, ona je rekla “a to ovisi o vama, hoće li vas hitna htjet pokupit, ali to su sve normalni simptomi”, rekli smo da želimo da dođu po njega. Zvala sam 194, opisala sam po stoti put sve simptome. Tim je došao oko 13.40h, dvoje tehničara, dali su mu injekciju, rekla sam ga vode, rekli su da “nema potrebe, to su normalni simptomi, nek pije tekućine i jede slane štapiće”. Točno tim riječima.

Rekla sam da ne može piti. Ni jesti. Da je preslab i za to, pogledali su me blijedo. “A neka se natjera”, rekli su. Rekla sam da ne može. Vlado je zamolio da mu daju infuziju. Rekli su da se to samo u bolnici daje. Kasnije kad su drugi put došli bogami su imali infuziju u torbi, ali je bilo prekasno. On se nije mogao pomaknuti ni centimetra već prvi put kad su bili tu. Niti centimetra. 

Tehničar ga je morao pomoći privaliti na bok da mu da injekciju. Vlado je pitao zašto se luđački znoji i hladan je, a nema fibru. Tehničar mu je rekao da je to od Lekadola. Posteljina je bila u lokvama. Brisala sam ga ručnikom i maramicama.

Nakon niti dva sata, stojim u kuhinji i čujemo njegovo “upomoć”. Dotrčavam, vidim da su mu stopala plava, dotičem ih, hladna su, jasno mi je da nema cirkulacije uopće. Lice mu je sivo, kao da nema krvi, ni kisika. Jedva mi govori “ne mogu disat”. Zovem hitnu da dolaze isti tren i da ne može disati. Sjećaju nas se, kako i ne bi, kažu da će ga sada odvesti u bolnicu. Oni dolaze nakon, a možda i 20 minuta, pakiram mu stvari za bolnicu, on leži, hropće, ubrzano diše, postaje sve plaviji. Oni dolaze, isti tim od prošli put, on je još pri sebi, ali se i dalje ne može micati, užasno mu je, govore mu da se dovuče do jedne strane kreveta da ga posjednu u stolicu i odnesu. Ne ide. U to ga jedan tehničar hvata za noge i drži ih u zraku, govori “ovo će mu podić tlak”, ali on postaje sve bljeđi, dovlače ga na lancunu na onu stranu kreveta bliže stolici, vidim da mu je glava klonila u čudan položaj, kao, zabačena je, vičem “u ovom položaju ne može disat!!”, kažu “ma može”, uhvatim ga za ruku, govorim mu da će sve biti u redu, da će ga odvesti u bolnicu, on me pogleda i preokrene oči i zaspe zauvijek. 

Tad tehničar poviče na uređaj kolegi “ostavi nosila, donesi reanimacijsku!”.

Oživljavali su ga možda i sat vremena. 

Urlikala sam. Izbacili su me iz sobe i zatvorili vrata, čula sam zvuk pumpe kojom su valjda pumpali zrak u njegova pluća. Isti ljudi koji su sat, dva prije rekli da mu nije ništa i da ne treba ići u bolnicu. 

Iz istog hrvatskog zdravstva koje mu je reklo da je nestašica lijeka za pacijente kao što je on, za one koji se ne mogu cijepiti jer imaju autoimune i druge bolesti. 

Zašto ga nisu odveli u bolnicu kad smo ih cijeli jebeni dan molili? Zašto mu nisu dali taj jebeni lijek? 

Zašto kurčeva obiteljska doktorica ne radi ili nema zamjenu na Dan državnosti?

Ne želim tugu (tuga je previše blaga riječ), pretvoriti u gorčinu ni tražiti krivca, ali neke se činjenice moraju znati. 

Meni ništa njega ne može vratiti. 

Ni meni, ni njegovim divnim roditeljima sina jedinca. 

Moju voljenu. Mog Kvakana. Mog Charlie Browna. Moje Sve na svijetu. I šire.

 

 

Svijet / Zanimljivosti

(VIDEO) Šta je uzrokovalo neviđene poplave u Dubaiju: Igrali se Boga zasijavanjem oblaka?!

Published

on

By

Dok svjetska politika uglavnom ignorira probleme s klimom, ekstremne vrućine, oluje, poplave, požari i suše navode mnoge da eksperimentiraju s novim tehnologijama što otvara mogućnost za apokaliptične scenarije koje već sada dijelom osjećamo

Potopljene kuće i ceste, napušteni kamioni, kajak kao jedino sigurno prevozno sredstvo. Dubai, pustinjski grad i jedno od najsuših mjesta na svijetu. Ipak biblijska poplava odnijela je nekoliko života, kiša koja je padala srušila je sve rekorde.

“Ovdje je sve potpuno poplavljeno. Ima zgrada koje nemaju struje, vode, stanari nemaju hrane, zato im pomažemo”, rekao je Rahoul Bobe iz Dubaia.

Najviše padavina u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u posljednjih 75 godina, iznenadilo je sve. Grad, koji obično muku muči sa sušama, nije naviknut na kišu pa nema dovoljno sistema za drenažu.

“Prvi put da vidim da ovoliko pada. Iz Kašmira sam u Pakistanu i ondje pada puno kiše, ali ovako jaku kišu nikada u životu nisam vidio”, rekao je volonter Khalid.

ZASIJAVANJE OBLAKA

A šta se uopšte dogodilo? Nakon poplava razvila se teorija da su za potop u Dubaiju krivi sami. S obzirom na redovne suše, Ujedinjeni Arapski Emirati avionima i dronovima zasijavaju oblake kako bi padalo više kiše. Je li zbog toga sada palo “previše” kiše, nemoguće je znati, prenosi Net.hr.

“Taj efekt zasijavanja je u naučnim istraživanjima slabo istražen. Ne postoje neka naučna istraživanja. Same kolege iz UAE su se hvalili da mogu od 30 do 35 posto više vodene pare izvući, međutim to nije potkrijepljeno eksperimentima i moja je procjena da je taj doprinos bio ograničen”, rekao je Ivan Guttler, direktor Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Idealni vremenski uslovi za stvaranje oluje i klimatske promjene – puno se elemenata u Dubaiju poklopilo. Ipak i sama pomisao da manipuliranje s vremenom stvori takav haos upozorenje je za sve.

“Vi možete napraviti jedno nevrijeme pa da ga zasijete odozgor srebrnim jodidom ili nekim drugim česticama da dobijete više jezgri i kondenzacije te da dobijete drugu količinu oborine i drugu raspodjelu. Međutim, u prirodi to ne ide, a to ljudi stalno pokušavaju”, rekao je Branko Grisogono, atmosferski fizičar.

 

U praksi bi to moglo ovako izgledati: umjesto tmurnog i oblačnog dana, budit ćemo se u sunce. No kako to obično biva, postoji i druga strana medalje. Manipuliranje prirodom i igranje Boga dolaze uz visoku cijenu.

Čak i kada bi zasijavanje oblaka negdje prošlo uspješno, pitanje je kakve bi probleme donijelo na nekom dugom mjestu, upozorava struka.

NAUČNA RASPRAVA

“Geoinženjering je vrlo opasna stvar. Mi to možemo napraviti u laboratoriji. Vi možete možda u svom loncu to pogoditi, ali u prirodi nema šanse da ćete pogoditi”, rekao je Grisogono.

Dok se vodi naučna rasprava šta je i u kojoj mjeri dovelo do oluja ovakvog tipa ipak treba podsjetiti na dobre stare klimatske promjene koje se neće zaustaviti bez smanjenja emisije stakleničkih plinova.

“Do tada ćemo se prilagođavati. Moramo pratiti rizike od poplava, rizike od požara, rizike od suša, rizike od oluja, rizike od toplinskih valova i to Hrvatsku najviše opterećuje”, rekao je Guttler.

I dok svjetska politika uglavnom ignorira probleme s klimom, ekstremne vrućine, oluje, poplave, požari i suše navode mnoge da eksperimentiraju s novim tehnologijama što otvara mogućnost za apokaliptične scenarije koje već sada dijelom osjećamo.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Objavljena dugoročna prognoza za ljeto: Ulazimo u La Niña fazu, evo što nas čeka

Published

on

By

Severe Weather Europe (SWE) objavio je dugoročnu prognozu za nadolazeće ljeto u kojoj se analizira kakav će utjecaj na vrijeme imati pomal iz El Niño faze u La Niñu.

Prognoza ukazuje na dinamičan ljetni obrazac atmosfere, pod utjecajem prijelaza iz toplog ciklusa El Niño u hladni ciklus La Niña. Predviđa se da će se niz tlačnih valova i anomalija protezati od Sjeverne Amerike sve do Europe, navodi SWE.

Nad sjevernom hemisferom nadolazeći će mjeseci biti prijelazno razdoblje između El Niña (topla faza) i La Niña (hladna faza), što će ostaviti traga na atmosferi i vremenskim obrascima.

Atmosferske promjene

Vrhunci toplih anomalija zabilježeni su u prosincu, no nagli pad temperatura počeo je početkom ove godine te se očekuje da će cijela regija tijekom ljeta prijeći u negativan ciklus.

Snažan podzemni hladni bazen glavni je preduvjet za slom El Niña. Uz pomoć pasata i oceanskih struja, te se podzemne anomalije kreću od zapada prema istoku, da bi na kraju izašle na površinu preko istočnog Pacifika.

Najnovija analiza temperatura podzemnih oceana u Pacifiku ukazuje na hladnu anomaliju diljem tropskog Pacifika, što dovodi do hlađenja površinske temperature oceana. U posljednja dva mjeseca uočeno je brzo raspadanje toplog bazena ispod površine.

Podpovršinsko hlađenje oceana

SWE navodi da slijedi vrlo hladni ciklus u kasno ljeto 2024., a koji će trajati do 2025. Područje hladnih oceanskih anomalija širit će se cijelim tropskim Pacifikom do ljeta 2024. Događaj ove razine dovoljno je jak da ima značajan atmosferski odgovor tijekom jeseni i zime 2024. i 2025. godine.

Svi ovi obrasci ukazuju na to da je El Niño u padu no bit će potrebno neko vrijeme da atmosfera odgovori na ove oceanske promjene. Iz tog će razloga ljeto 2024. biti usred prijelaznog razdoblja iz jedne faze u drugu, stvarajući neke neobične anomalije u procesu.

Kako bi pojasnili što nas čeka, SWE je pregledao podatke iz nekoliko godina koje su imale sličan prijelaz iz zimskog El Niña u ljetni La Niña.

Temperaturna anomalija za ovaj prijelazni obrazac pokazuje temperature iznad normale u većem dijelu središnjih i istočnih Sjedinjenih Američkih država i južne Kanade. Ali nad Europom zapravo možemo vidjeti trend nižih temperatura od normalnih.

Dugoročna prognoza za ljeto

SWE se osvrnuo na razdoblje meteorološkog ljeta (lipanj-srpanj-kolovoz). Modeli predviđanja ukazuju na veću tendenciju toplinskih valova iznad juga SAD-a sve do sjevernih dijelova i gornjeg Srednjeg zapada. Drugo takvo područje je iznad južnih dijelova Europe.

Gledajući pobliže uzorak površinske temperature iznad Europe, vidimo da je vrijeme toplije od uobičajenog na velikom dijelu kontinenta. Najjače anomalije i tendencije toplinskih valova su nad središnjim i južnim dijelovima kontinenta.

Severe Weather Europe (SWE)

Dugotrajne vrućine mogle bi zahvatiti jug SAD-a, s toplinskim valovima koji se šire ravnicama prema sjeveru i prema gornjem srednjem zapadu. Kanada će također biti toplija u većem dijelu zemlje.

Što se tiče oborina, u kopnenoj Europi se očekuju uglavnom sušniji uvjeti, a više oborina predviđa se nad sjevernim krajevima, opet zbog nižeg tlaka i nestabilnijeg vremena na zapadnim vjetrovima, piše N1.

Prema drugom modelu, onog iz Meteorološkog ureda Ujedinjenog Kraljevstva (UKMO), vidi se glavna tendencija toplinskog vala više prema istoku i sjeveru Europe. Zapadni su dijelovi još uvijek pod toplim anomalijama, ali obrazac tlaka održava anomalije nižima.

Prognoza oborina pokazuje normalne do suše uvjete nad krajnjim zapadnim i južnim dijelovima Europe. Više oborina predviđa se u krajnjim sjevernim krajevima. Središnji dijelovi prikazani su s nešto povećanim potencijalom padalina.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić o rezoluciji: Pognuo sam glavu ispred spomenika žrtvama, iako sam napadnut…

Published

on

By

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da je pozicija Srbije, kada je riječ o rezoluciji o genocidu u Srebrenici, izuzetno teška te dodao kako je za Srbiju važno da je što viže zemalja suzdržano ili da glasuju protiv nego za rezoluciju što bi za Srbiju bio herojski politički uspjeh.

Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) trebala bi 2. maja razmatrati prijedlog rezolucije kojom se podsjeća na genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine, a što je izazvalo oštro protivljenje Srbije, a Vučić smatra kako usvajanje rezolucije predstavlja tek uvod u novi pritisak na Srbiju od koje će iz Sarajeva nakon toga tražiti ukidanje RS, a od Beograda plaćanje ratne odštete.

Vučić je kazao kako pravo glasa u UN-u imaju 84 afričke zemlje te zemlje latinoameričke i karipske skupine te dodao da se u New Yorku susreo s više od polovice predstavnika tih zemalja.

“To su za nas izuzetno važni kontinenti i narodi, uvijek su prijateljski raspoloženi prema nama, osjećaju brigu Srbije i zato su rezervirani prema svemu”, rekao je Vučić u intervjuu za Radioteleviziju Srbije.

Vučić je istaknuo da Predsjedništvo BiH nije postiglo konsenzus o stavu oko aplikacije Kosova za članstvo u Vijeću Evrope, kao ni konsenzus o rezoluciji o Srebrenici, ali nikoga za to nije briga.

“Oni će ionako glasati kako hoće, baš ih briga što to nema veze. I ovdje vam je isto. Je li Lagumdžija dobio saglasnost za ovo? Pa nije. Nije ni pitao, naravno”, rekao je Vučić te dodao da rezolucija o Srebrenici otvara Pandorinu kutiju iz koje će izaći samo problemi i dodatne podjele u svijetu.

“Dan nakon toga Rusi će podnijeti zahtjev za donošenje rezolucije kojom se osuđuje njemački genocid nad ruskim i sovjetskim narodom. A hoćemo i za ono što su radili Nijemci, i za ono što su radili Hrvati, i za mnoge druge. Dan poslije, kad kažem metaforički dan poslije, hoće li to biti mjesec ili pet, svejedno je“, rekao je Vučić.

Srbijanski predsjednik tvrdi kako u UN-u imaju dvije skupine zemalja i to one koje se uvijek ponašaju odgovorno i odmah proslijede povratne informacije, te kako od nekih i dalje očekuje odgovor iako je s njima obavljeno nekoliko krugova konsultacija.

“Ovdje je temeljni problem zašto donosite tu rezoluciju – iz pijeteta, kajanja? Pognuo sam glavu ispred spomenika žrtvama, položio cvijet i, iako sam napadnut, odmah sam ih pozvao na razgovor. Ali zašto kažete da to nije kolektivna osuda, kad svi znaju da nemate nijedno ime u toj rezoluciji”, rekao je Vučić.

U rezoluciji o Srebrenici se podsjeća na razmjere genocida u kojem su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba ubili više od osam hiljada srebreničkih Bošnjaka i poziva se da 11. juli bude proglašen međunarodnim danom sjećanja na žrtve tog zločina kao i na privođenje pravdi preostalih počinitelja, te na sankcioniranje onih koji negiraju genocid.

Predsjednik i član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović i Željko Komšić razgovarali su prošle sedmice u UN-u s predstavnicima država članica te organizacije u sklopu nastojanja da se u Općoj skupštini osigura natpolovična potpora nužna za usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici o čijem bi se prihvaćanju trebalo odlučivati na zasjedanju Opće skupštine UN-a 2. maja.

Nastavi čitati

Najčitanije