Connect with us

BiH

Suđenje Mići Kraljeviću i drugima: “Gdje jurišni odred udari, tu Turčina više neće biti nikada” (VIDEO)

Published

on

U Sudu Bosne i Hercegovine 30. marta održat će se ročište u predmetu Mane Đurić, Radenko Stanić, Miroslav Mićo Kraljević i Goran Garić. Četvorka je optužena za ratne zločine nad Bošnjacima u Vlasenici.

Krajem 2017. godine Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu u ovom predmetu.

Na zvaničnoj web stranici Suda BiH stoji:

– Dana, 30.03.2018. godine održano ročište za izjašnjenje o krivnji optuženih na kojem su se optuženi Mane Đurić, Radenko Stanić, Miroslav Kraljević i Goran Garić izjasnili da nisu krivi. Glavni pretres u ovom predmetu otvoren je 02. oktobra 2019. godine. U toku je iznošenje dokaza tužilaštva – navodi se na stranici Suda BiH.

Već tri godine traje razvlačenje suđenja vlaseničkoj četvorki. Ročišta su odgađana „zbog zdravstvenih problema Đurića“, te je suđenje nakon glavnog pretresa 2019. godine počelo iznova u aprilu prošle godine, uz povratak prvooptuženog u sudnicu i novu predsjedavajuću Vijeća Dalidu Burzić. Tužilaštvo BiH je najavilo saslušanje više od 100 svjedoka o nezakonitim zatvaranjima, mučenjima, nestancima i ubijanjima.

Kraljević je bio komandant tzv. Specijalne policijske jedinice, čiji su pripadnici silovali, pljačkali, ubijali i zatvarali vlaseničke Bošnjake.

Njega je početkom februara ove godine na Sudu BiH prozvao Predrag Bastah, koji je prošle sedmice prvostepenom presudom osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina nad vlaseničkim Bošnjacima.

Bastah je 4. februara 2010. godine u drugom predmetu pravosnažno osuđen na 22 godine zatvora, također za zločine protiv čovječnosti. Prošlosedmičnom presudom kazne su mu objedinjene i izrečena mu je jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 35 godina.

Miroslav Mićo Kraljević je načelnik Vlasenice

 

Svjedočeći u svoju korist Bastah je izjavio da je po naredbi i pod prijetnjom oružjem Miroslava Kraljevića ušao u autobus sa zatvorenicima, koji su potom odvezeni na strijeljanje na području Vlasenice.

Bastah je tokom suđenja za učešće u ubistvima 37 civila bošnjačke nacionalnosti na lokalitetu Mračni do, nekoliko puta prozivao Kraljevića, Stanića, Đurića i Garića, kao i Kraljevićevu sestru Višnju Aćimović.

Sud BiH je u februaru 2017. godine potvrdio optužnicu protiv nje zbog optužbe da je zajedno s više naoružanih pripadnika VRS-a učestvovala u ubistvima 37 muškaraca bošnjačke nacionalnosti, počinjenim početkom juna 1992. na lokalitetu Mračni do, u neposrednoj blizini logora Sušica.

Kako stoji u optužnici, muškarci su na to mjesto dovezeni autobusom iz zatvora koji se nalazio iza zgrade Suda u Vlasenici. Prema Tužilaštvu BiH, Aćimović je iz vatrenog oružja strijeljala muškarce koji su bili svega nekoliko metara udaljeni od autobusa. Tijela su pronađena i ekshumirana 2000. na istom mjestu gdje su žrtve strijeljane.

Aćimović je pobjegla u Srbiju, koja i pored Inetrpolove potjernice nije bila spremna izručiti je državi Bosni i Hercegovini, jer posjeduje dvojno državljanstvo. Suđenje je počelo u decembru 2020.godine na Specijalnom sudu u Beogradu. Aćimović je negirala krivnju, tvrdeći da je “sve napakovano jer su ugledna porodica”.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, 26. juna prošle godine je u Vlasenici gdje je klanjana 17. kolektivna dženaza žrtvama velikosrpskog zločina, u svom obraćanju skrenuo pažnju na kontinuitet u pružanju podrške zlu od strane onih koji su u njemu učestvovali i obavezu Bošnjaka da to osvijeste.

– Ovo je pitanje za nas, za međunarodnu zajednicu, za Evropu. Ona mora dati odgovor jesu li muslimani manje vrijedni. Da li, nakon presude zločincu Ratku Mladiću, žele prihvatiti ove muslimane? Kako je moguće da je na čelu jedne općine načelnik koji je optužen za ratne zločine? To su pitanja za Valentina Inzka i Gordanu Tadić – kazao je reis Kavazović.

A načelnik Općine Vlasenica kojeg je reis Kavazović spomenuo u svom obraćanju je SNSD-ov Miroslav Mićo Kraljević, koji u bh. entitetu Republika Srpska slovi za jednog od moćnijih tajkuna Milorada Dodika. Kraljević je na poziciju načelnika na izborima 2020. ponovo izabran nakon četverogodišnjeg mandata.

Prof. Husejin Omerović, napisao je knjigu “Žrtve genocida na području Vlasenice 1992-1995”.

Prema podacima do kojih je došao tokom rada na knjizi, u Vlasenici je ubijeno 2.633 Bošnjaka. Od tog broja, 2.222 osobe starosne dobi od 18 do 65 godina, 262 djece i 149 osoba starosne dobi preko 65 godina. Među ukupnim brojem ubijenih bilo je 2.310 muških i 323 ženskih osoba. Još uvijek nisu pronađeni posmrtni ostaci 996 Vlaseničana.

Za zločine u Vlasenici do sada su pravosnažno osuđeni Dragan Nikolić – Jenki (koji je u međuvremenu preminuo), Predrag Bastah – Car, Goran Višković – Vjetar i Simo Stupar.

 

BiH

Ognjen Bodiroga: “Okruženi smo NATO-m, igramo se vatrom, ja ne znam pušku očistiti”

Published

on

By

Poslanici skupštinske većine, predvođene SNSD-om, rano jutros usvojili su Izborni zakon Republike Srpske.

Poslanik SDS-a Ognjen Bodiroga je tokom diskusije postavio ko će priznati rezultate izbora u RS-u, koji bi bili održani po paralelnom, entitetskom izbornom zakonu.

“Ko će nam dati legitimitet izbora? Okruženi smo NATO-om, igramo se vatrom ovdje, ljudi. Ja ne znam ratovati, ne znam pušku očistiti, kao ni cijela moja generacija”, kazao je on.

Nastavi čitati

BiH

Gorica Dodik nakon skandala: Moj se otac treba izviniti kravama, a ne novinarki

Published

on

By

Udruženje novinara Srbije saopštilo je juče da bi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik trebalo da se izvini novinarki N1 što ju je nazvao “kravom”.

Od Dodika izvinjenje nije stiglo, ali se zato na mreži X oglasila njegova ćerka Gorica Dodik.

Evo šta je poručila: “I ja se slažem da treba da se izvini. Ali kravama, jer ih je uvrijedio poredeći “novinarku” sa njima”

Podsjetimo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik prisustvovali su nedavno sajmu privrede u Mostaru. Tom prilikom Milorad Dodik uvredio je novinarku N1.

 

Naime, snimljen je njihov razgovor u kojem, Dodik novinarku N1 naziva kravom.

Dodik: Vidi ti one krave iz N1, kako se zove. Ona ti ima svoju istinu, ona ti saopšti i ode.

Vučić: Šta ćeš… A jesi video konstrukciju? Prvo ti kaže zašto je Srbija kriva, al ti onda kaže da se Srbija ne pominje.

 

Nastavi čitati

BiH

Srbijanski stručnjaci raskrinkali Dodikov skup: Ni blizu 50 hiljada, ovo je djetinjasto

Published

on

By

Arhiv javnih skupova izrazio je zaprepaštenje procjenom broja učesnika jučerašnjeg skupa “Srpska te zove” u Banjoj Luci koju je objavio MUP Republike Srpske.

Budući da je Arhiv javnih skupova došao do svoje procjene brojanjem ljudi na fotografiji objavljenoj upravo na službenoj Facebook strani MUP-a Republike Srpske, potpuno je nejasno kako je ova institucija došla do procjene o 50.000 prisutnih građana.

Na fotografiji u prilogu vidljivo je blizu 7.700 ljudi, koliko je izbrojano i označeno kružićima. Kada se tome dodaju oni koji se na ovoj fotografiji ne vide od drveća, ili se nalaze van rubova kadra a vidljivi su na drugim fotografijama, broj okupljenih može se zaokružiti na blizu 9.000, što je službena procjena Arhiva javnih skupova.

“Procjena koju je objavio MUP veća je od toga oko pet i po puta, što znači da nadležni predstavnici ove institucije pri dolaženju do te brojke nisu koristili čak ni svoje vlastite fotografije. Poznato je da organizatori javnih okupljanja imaju težnju da u većoj ili manjoj mjeri preuveličaju broj okupljenih na svom događaju, ali od javne institucije, plaćene novcem poreskih obveznika, koja pritom nije organizator skupa, očekivalo bi se da daje profesionalne procjene, a ne da se bavi neobuzdanim pretjerivanjem. Povećati stvaran broj učesnika pet i po puta je ne samo nemoralno, već i krajnje djetinjasto, a na temelju snimka iz drona koji je sam MUP objavio svako može doći do tačne procjene poslije ne više od tri sata brojanja”, navode iz Arhiva javnih skupova.

Dodali su da plasiranje ovakve notorne i lako proverljive neistine čini medveđu uslugu skupu koji se deklarativno zalaže upravo za utvrđivanje istine.

“Arhiv javnih skupova ovom prilikom apeluje na sve organizatore javnih skupova, a pogotovo na nadležne institucije, da se odgovorno odnose prema informaciji o broju prisutnih, kao javnom dobru i podatku od javnog interesa. U vrijeme masovne upotrebe dronova i interneta, istinu o stvarnom broju prisutnih je ionako nemoguće sakriti”, zaključuju.

klix

Nastavi čitati

Najčitanije