Njih je Tužilaštvo BiH sumnjičilo da su u organizaciji biznismena Gordana Memije angažovani da budu tjelohranitelji vođi kartela Edinu Gačaninu, a da je Munjić izostavio to spriječiti. Navodno su za uslugu dobili kafiće, automobile i slično, međutim Sud BiH je odlučio da su svi navodi zasnovani na indicijama, odnosno svjedočenju tri policijska službenika, koji su iznosili svoja posredna saznanja, koja ne predstavljaju dokaz u ovom slučaju.

Prema navodima tužitelja, osobe Edin Gačanin i Adnan Smajlović su donosili odluke o izvršenju krivičnih djela dok su ostali članovi grupe djelovali po njihovim uputama. Tužilaštvo smatra da je to vidljivo i iz presuda suda u Rotterdamu protiv Gačanina. Također tvrde da je Edin Gačanin osiguravao logistička sredstva te da je pranje novca stečenog trgovinom drogom rađeno preko više pravnih lica.

Između ostalog naveden je primjer od 2020. godine kada je Smajlović raspolagao novcem u iznosu od 500.000 KM koji mu je poslao Edin Gačanin.

Ostali članovi kriminalne grupe su uzimali novac od Smajlovića te je on o tome obavještavao Gačanina.

Tužilaštvo navodi da su članovi grupe nastojali ostvariti i politički utjecaj te da su planski radili na tome i to sve u cilju “preuzimanja države”.

Kako bi ostvarili taj cilj stupali su u kontakt s lokalnim političarima nudeći i finansijsku podršku.

Članovi kriminalne grupe su savjetovali i formiranje udruženja građana kako bi ostvarili politički utjecaj te je iz njihove Sky komunikacije vidljivo da su se često zanimali za političku situaciju.

U tom kontekstu je istaknuta uloga Haris Behrama koji je u Mostaru formirao udruženje građana “Brankovac”.

Tužilaštvo je izdvojilo i to da je biznismen Gordan Memija platio spomenutim pripadnicima FUP-a angažman kao fizičko osiguranje Edina Gačanina prilikom njegove posjete Sarajevo (Kadić, Čatić i Druškić).

Vahidin Munjić se kao v.d. direktora FUP-a tereti da jod 2016. do danas nije izvršio službene dužnosti s obzirom da su pripadnici FUP-a bili angažovani kao fizičko osiguranje osobi za koju su morali znati da je sigurnosno interesantna ličnost.

Upravo kod Gordana Memije, prema navodima tužitelja, je pronađen veći broj materijalnih dokaza.

Obrazložena je uloga pripadnika OSA-e Edina Kačara, pa tužilaštvo tvrdi da je on bez ovlaštenja predao službene dokumente pribavivši korist od 100.000 KM. Tužilaštvo tvrdi da je riječ o dokumentima koji se odnose na organizovani kriminal te da je time nanijeta šteta BiH kao državi.

Tužilaštvo je također objasnilo na koji način se “prao” novac kroz nabavku uniformi za pripadnike FUP-a. Naime, uniforme su kupljene preko kompanije “Rhea Express” vlasnika Ermina Alamerovića koji je također osumnjičen u ovom slučaju. Riječ je o uniformama koja je kupljena od firme iz SAD-a preko “Rhea Expressa” i da je te uniforme FUP zadužio. Upravo je Alamerović priznao krivično djelo, a to je učinio i još jedna od osumnjičenih – Nedžad Suljević.

Podsjećamo da su za Suljevića i Alamerovića zatražene mjere zabrane.

Ono što je tužilaštvo također izdvojilo jeste da je pronađena obimna dokumentacija za koju su naveli da je analiziraju američki FBI i DEA.

Govoreći o izvršenim pretresima navedeno je da su pronađeni i satovi čija vrijednost premašuje više od 20.000 eura, pištolji, skupocjeni automobili itd.

U obrazloženju zašto traže pritvor za navedene osobe, tužitelj Kulenović je naveo da postoji opasnost od bjekstva.

Podsjetimo, na prvom ročištu za pet osumnjičenih koji su uhapšeni u akciji “Black Tie 2” su zatražene mjere zabrane i pušteni su na slobodu. To su Boško Jerković, Ibro Miladin, Nedžad Suljević, Armin Alaomerović i Adna Helić.

Prije dva dana su uhapšene 23 osobe u Bosni i Hercegovini zbog potencijalne povezanosti s Edinom Gačaninom, narkobosom iz Dubaija.

klix