Connect with us

BiH

Suđenje za zločine u Srebrenici: Komandant Drinskog korpusa Milenko Živanović 101. optuženik u bjekstvu (VIDEO)

Published

on

Milenko Živanović, bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske nije se pojavio na zakazanom ročištu na Sudu Bosne i Hercegovine 21. septembra, gdje se trebao izjasniti o optužbama za ratne zočine.

Penzionisani general Živanović se trebao izjasniti o optužnici, kojom ga Tužilaštvo BiH tereti za zločine protiv čovječnosti počinjene na području Srebrenice i Žepe u julu 1995. godine. Živanović se nalazi u Srbiji, a poziv suda mu je upućen posredstvom Ministarstva pravde BiH, koje djeluje kao veza za pružanje međunarodne pravne pomoći u postupcima koji se vode pred sudovima u Bosni i Hercegovini.

Sutkinja Željka Marenić kazala je da optuženi nije pristupio ročištu tri mjeseca nakon “upućivanja zahtjeva za pravnu pomoć preko Ministarstva pravde BiH i Srbije”.

Dodala je i da Sud nema dokaz da je optuženi primio ovu obavijest.

Za Radio Slobodna Evropa ministar pravde Josip Grubeša rekao je da su “početkom septembra, nadležni organi Republike Srbije obavijestili Ministarstvo pravde BiH da je sudski poziv uredno uručen Živanoviću”.

Advokat optuženog je tokom ročišta u srijedu kazao da je bio u kontaktu s optuženim preko poznanika iz Šapca, u aprilu 2022. godine. Rekao je i da je optuženog vidio pred Vojno-medicinskom akademijom u Beogradu, u julu 2022.

– Optuženi mi je kazao da mu je optužnica upućena, da je to primila svastika, i da je optuženica vraćena – kazao je branitelj.

Potom je ponovno u julu preko poznanika pitao šta je sa Živanovićem, i nije dobio odgovor. Tužilac Predrag Tomić je predložio da se optuženi ponovo pronađe i da mu se ponovno uruči optužnica. Sutkinja Marenić je rekla da će Sud razmisliti o prijedlogu Tužilaštva.

– Branitelj je potvrdio da je optužnica uručena i sud ima dokaz da je uručena 7. jula 2022. čime je dostava optužnice riješena. Sud će još jednom poslati pozivnicu za ročište na neki drugi način, jer se putem pravne pomoći ne radi kako treba – kazala je ona.

 

Živanović je nedolaskom na ročište na Sudu BiH postao 101. osoba optužena za ratne zločine pred domaćim sudovima koji je napustio Bosnu i Hercegovinu, i tako postao nedostupan pravosuđu.

Ovaj broj je utvrdila Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, u svom izvještaju Utrka sa vremenom – Napredak i izazovi u provođenju Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina Bosne i Hercegovine. Nedostupnost optuženika pravosuđu otežava skoro 40 posto suđenja za ratne zločine, navedeno je u izvještaju OSCE-a. Od ukupno 245 suđenja za ratne zločine, pokrenutih pred sudovima u BiH na kraju 2021. godine, u čak 94 suđenja su optuženici nedostupni pravosuđu.

Komandant Drinskog korpusa VRS optužen za zločine u Srebrenici i Žepi

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv bivšeg generala Vojske Republike Srpske Milenka Živanovića 4. januara 2022. godine, optuživši ga za zločine počinjene od marta do sredine jula 1995. godine. Optuženi se tereti da je kao general i komandant Drinskog korpusa VRS, 1995. godine, kao učesnik udruženog zločinačkog poduhvata vršio planiranje i rukovođenje aktivnostima jedinica Drinskog korpusa u rasprostranjenom i sistematičnom napadu usmjerenom protiv bošnjačkog civilnog stanovništva na području Srebrenice i Žepe, na istoku BiH.

– Optuženi, počevši od mjeseca marta 1995. pa do sredine jula te godine, u više navrata je izvršio blokiranje zaštićene zone Srebrenica, spriječavao snabdijevanje, kao i naredio artiljerijske napade na civilno stanovništvo i ciljeve na području Srebrenice, kako bi se stvorili nepodnošljivi životni uslovi i civilno stanovništvo prisilio da napusti svoje domove i imovinu – navodi se u saopćenju Tužilaštva BiH.

U optužnici se dodaje da se Živanović tereti za artiljerijske i pješadijske napade na stanovništvo, koji su rezultirali smrću više osoba, kao i napade na stanovništvo prilikom napuštanja Srebrenice i napad na položaje snaga UN-a sa ciljem njihovog onesposobljavanja za zaštitu civila. Živanović je optužen i da je vršio mobilizaciju svih raspoloživih vozila i potrebnog goriva sa ciljem prisilnog progona civilnog stanovništva sa područja Srebrenice, kao i transporta zarobljenih muškaraca i dječaka koji su prisilno odvojeni radi zarobljavanja i ubijanja.

– Optuženi se također tereti da su vojne i policijske jedinice pod njegovom komandom, učestvovale u zarobljavanju više hiljada muškaraca i dječaka sa područja Srebrenice, na putnoj komunikaciji Bratunac-Milići, kao i njihovom nezakonitom zatočenju i transport – ističu u Tužilaštvu BiH.

Navodi iz optužnice, ističu u Tužilaštvu BiH, bit će dokazivani pozivanjem većeg broja svjedoka imaterijalnih dokaza, uključujući i dokumentaciju dobijenu saradnjom sa tužilaštvom i sudom Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu.

Živanović se pojavio u oktobru 2013. godine pred Tribunalom u Hagu kao svjedok odbrane u postupku protiv Radovana Karadžića, koji je u martu 2019. godine pravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid i ratne zločine.

Nakon zauzimanja Srebrenice razriješen je dužnosti komandanta Drinskog korpusa VRS-a 11.jula 1995. godine, tako da, za razliku od njegovog nasljednika Radislava Krstića, nije odgovarao za masovna ubistva koja su se nakon toga dogodila.

Živanović je spomenut i tokom suđenja svom bivšem nadređenom generalu Ratku Mladiću, kao osoba koja je 12. jula 1995. godine izvještavala tadašnjeg vladiku Vasilija Kačavendu o operaciji Srebrenica.

Snage Vojske Republike Srpske su tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka. Do sada su identificirani posmrtni ostaci 6.955 osoba. Za genocid u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora. Prema izvještaju Organizacije za sigurnost i saradnju (OSCE) oko tri posto neriješenih predmeta koji čekaju procesuiranje na Tužilaštvu BiH odnose se na osumnjičene koji nisu dostupni pravosudnim organima BiH.

 

BiH

Sastanci iza zatvorenih vrata: Konaković u OHR-u lobirao za Dodika, strategiju osmislio Miroslav Lajčak

Published

on

By

Ministar vanjskih poslova BiH i lider Naroda i Pravde Elmedin Konaković u četvrtak ujutro posjetio je OHR kako bi kod visokog predstavnika Christiana Schmidta lobirao za Milorada Dodika, saznaje Istraga.ba iz više diplopmatskih izvora.

O ovom sastanku Konaković nije obavijestio javnost. No, kako saznajemo, predsjednik Naroda i Pravde je kazao visokom predstavniku da je vladajuća državna koalicija saglasna da traži rješenja u Parlamentu BiH, te da bi sve to moglo “relaksirati odnose” u BiH.

Sve je ovo uslijedilo nakon sastanka nu Istočnom Sarajevu kada su lideri stranaka vladajuće koalicije najavili usvajanje izmjena Izbornog zakona BiH. Te izmjene bi otvorile prostor Miloradu Dodiku da odustane od izbornog zakona Republike Srpske koji bi danas trebao biti na dnevnom redu Narodne skupštine RS.

“Drugačiji je danas ambijent, jer su se politički akteri su uspijevali dogovarati o veoma, veoma teškim pitanjima i zaslužili i tu vrstu nagrade i potvrde da se vrijedi razgovarati i dogovarati zvaničnim stavom Brisela koji vodi ka EU integracijama. Vrlo je težak bio sastanak danas, nimalo lagan, ali imamo svijest da domaći politički akteri moraju učiniti maksimum napora da riješe pitanja. Izborni zakon kao prioritet, ali i druga pitanja”, rekao je Konaković nakon sastanka u Istočnom Sarajevu.

Izmjene izbornog zakona je najavio i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

“Svima nam je žao da onaj zamah i ono što smo imali nakon otvaranja pregovora da je proizveden jedan zastoj u kome je blokiran rad Parlamenta i Vijeća ministara. Ovaj sastanak je završen na način da smo opredijeljeni da se pokušamo vratiti na evropski put, da deblokiramo taj put i da se okrenemo rješavanju pitanja. Uvijek su mi dosad govorili da i ono što smo dosad postizali je bilo da zajedničkim razgovorom, kompromisom dođemo do zakonskih rješenja koje ćemo mi donositi, a ne koja će biti nametnuta. Dogovorili smo se da damo sve od sebe da ponudimo Izborni zakon, odnosno u proceduru Parlamenta, kako bi izborne procedure bile rezultat dogovora lokalnih vlasti”, rekao je Nikšić.

Prema informacijama Istrage, glavni kreator priče o “domaćem dogovoru” koja bi trebala spasiti Milorada Dodika je Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana. Lajčak je tokom ove sedmice, na sastanku u Mostaru predložo Dodiku, Nikšiću i Draganu Čoviću da pred međunarodne zvaničnike izađu sa “vlastim prijedlogom”.

“Prije par dana kolega Nikšić, Dodik i ja smo zaključili da se trebamo sastati i naći rješenje iz situacije koja je nastala. Čini se da rješenje je da do idućeg petka usvojimo u parlamentarnoj proceduri Izborni zakon BiH i time bi riješili glavninu problema koje imamo”, izjavio je Čović.

Upravo zbog toga EU je pozvala na “dijalog”.

“Nakon prošlomjesečne odluke Evropskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora, Evropska unija očekuje od Bosne i Hercegovine, uključujući entitet Republika Srpska, da napravi iskorake naprijed umjesto da preduzima radnje koje su u suprotnosti sa njenim evropskim putem. Odluka Evropskog vijeća je pokazala da dijalog, a ne eskalacija, donosi rezultate. Pozivamo sve lidere u Bosni i Hercegovini da ispune svoje obaveze i očekivanja građana i da se vrate za pregovarački sto za dobrobit ljudi u zemlji i njene budućnosti u Evropskoj uniji“, objavljeno je na zvaničnoj stranici EU.

Nastavi čitati

BiH

Helez građanima Banje Luke poručio da zavire u frižider prije kretanja na Dodikov miting: Zašto su penzije i primanja u RS najniža u Evropi?

Published

on

By

Ministar odbrane u Vijeću ministara BiH Zukan Helez komentarisao je za danas najavljeni skup u Banjoj Luci, kao i posebnu sjednicu NSRS-a koja je u toku.

Kako je rekao Helez, izbore u Bosni i Hercegovini pa tako i u bh entitetu RS, koji je sastavni dio BiH, će provoditi Centralna izborna komisija BiH.

“Oni koji budu učestvovali u donošenju entitetskog izbornog zakona krše Ustav BiH i moraju biti sankcionisani od pravosudnih institucija BiH.Izvještaj nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine je skup laži i primitivan pokušaj manipulisanja činjenicama. Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici je neosporna činjenica utvrđena pred Međunarodnim sudom u Hagu”, kazao je Helez.

Pozvao je sve političke aktere i građane u RS-u da prihvate istinu o genocidu u Srebrenici, kao što će to uraditi čitav svijet, za nekoliko dana usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN.

“Ova Rezolucija je poziv na mir, ona neće etiketirati srpski narod kao genocidni, kao što to tvrdi nelegalni predsjednik RS Milorad Dodik. Rezoluciju o Srebrenici je potrebna nama u BiH i našoj regiji zbog spoznaje istine i pravde, ali i ljudskom rodu koji stoji na ivici globalnog rata. Donošenjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici, Ujedinjene nacije imaju priliku ispraviti historijsku nepravdu i pokazati odgovornost za ulogu koju su odigrali u ratu u Bosni i Hercegovini”, dodao je on.

Naglasio je da je najavljeni miting u Banjoj Luci skup podrške nelegalnom predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku i njegovim sljedbenicima.

“To je stranački skup, za koji već znaju da će propasti. Iz tog razloga će doći autobusi ljudi iz Beograda da podrže ovo okupljanje. Prilika je ovo da se ‘naplati’ krađa izborne volje građanima Beograda na nedavnim izborima u ovom gradu. Građanima u Banjoj Luci poručujem da zavire u frižider prije nego krenu na miting. Zapitajte se zašto je prazan. Zašto su penzije i primanja u RS najniža u Evropi? Ko je odgovoran za to, Zukan Helez, Christian Schmidt, Michael Murphy ili neko drugi?”, pitao je Helez.

Na karaju je pitao ima li nelegalni predsjednik RS-a Milorad Dodik i svita okupljena oko njega ponuditi građanima RS-a išta osim sažvakanih nacionalističkih snova?

“Umjesto srbovanja i snova o otcjepljenju, okrenimo se euratlanskim integracijama. Bosna i Hercegovina je domovina svih nas, dovoljno velika za sve nas. Učinimo je državom u kojoj će svaki čovjek na svakome njenom pedlju imati jednaka prava te ugodno živjeti od svoga rada”, poručio je Helez.

Nastavi čitati

BiH

Schmidt o eventualnim izmjenama Izbornog zakona: Nema ništa bolje nego da nešto uradite sami

Published

on

By

Christian Schmidt, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, danas je održao konferenciju u Sarajevu, na kojoj je govorio o obrazovanju, ostanku mladih u ovoj zemlji, ali je i iznio mišljenje te poslao jasne poruke o eventualnim izmjenama Izbornog zakona koje su najavljene.

“Univerziteti su obično mjesta na kojima imamo primjere gdje se radi u oblasti nauke i istraživanja, a pogotovo su zato važni Pravni fakultet i Fakultet političkih nauka”, naveo je Schmidt.

Kako je rekao, do sada je bilo dosta razgovora u ovoj zemlji.

“Međutim, čini se da razgovori o brojnim temama u ovoj zemlji još uvijek nisu završeni i da je potrebno dodatno razgovarati. U tom smislu, mislim da je akademska zajednica važna jer bi trebala da se uključi u sve razgovore koje se vode”, rekao je visoki predstavnik.

Studentima je poručio da je potrebno iz prošlosti izvući lekcije za budućnost, te da je potrebno da studenti iz drugih zemalja posjete Bosnu i Hercegovinu.

“Često imam osjećaj da je znanje ljudi izvan ove zemlje, o tome šta se dešava u BiH, površno. Važno je da dođu i vide situaciju i razmisle da studiraju ovdje. BiH je zemlja koju treba obići i ostati, a nije zemlja iz koje treba odlaziti”, poručio je Schmidt.

Na pitanje novinara o eventualnim izmjenama Izbornog zakona koje je vladajuća državna koalicija obećala u narednim danima i današnjim dešavanjima u Parlamentu BiH, citirao je njemačkog mislioca da “nema ništa bolje nego da nešto uradite sami”.

“Mislim da lokalni organi vlasti trebaju preuzeti tu odgovornost i aktivnostima ispoštovati standard koji se očekuje u izborima, koje je potvrdio i OSCE”, smatra visoki predstavnik.

A ako ne postignu dogovor, Schmidt je rekao da se drži svojih izmjena koje je donio.

Poručio je političarima da ne igraju taktičke igre.

“Lokalni organi trebaju raditi na provedbi osnova koje sam ugradio u izmjene zakona koje sam donio kako bi glasači imali puno povjerenje” naveo je Schmidt te dodao:

“Nema puno vremena jer se moraju organizovati izbori i završiti sve pripreme za ove i naredne izbore”.

klix

Nastavi čitati

Najčitanije