Connect with us

BiH

Sve veze Dodika i Rusije: Ikona, Noćni vukovi i “lijepo upakovan” kilogram zlata

Published

on

Milorad Dodik trebalo bi da se 20. septembra u Moskvi sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom

Dok Evropska unija (EU) zaoštrava izolaciju Rusije,  član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) čini upravo suprotno.

Milorad Dodik trebalo bi da se 20. septembra u Moskvi sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Posjetu je potvrdio novinarima 8. septembra u Banjaluci.

Tada je rekao da ima “potvrdu da ćemo graditi dvije gasne termoelektrane koje će biti sigurna garancija naše energetske stabilnosti u budućem periodu”.

Posjetom Moskvi Dodik će postati jedan od rijetkih visokih zvaničnika neke države koji će se dva puta sastati sa ruskim liderom od napada Rusije na Ukrajinu, u februaru ove godine.

Prvi susret je bio u junu, u Sankt Peterburgu, na Međunarodnom ekonomskom forumu.

Osim susreta sa Dodikom, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske (RS, jedan od dva bh. entiteta) i lider najveće partije u RS-u, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), od početka ruske invazije često se sastaje sa ruskim ambasadorom u BiH, Igorom Kalabuhovim.

Dodik, koji je u prethodnih 16 godina obavljao funkcije predsjednika Vlade RS-a, predsjednika RS-a i člana Predsjedništva BiH, protivi se pridruživanju BiH sankcijama koje je EU nametnula Rusiji zbog invazije.

Obzirom na veto koji je Dodik uložio u Predsjedništvu na sve kaznene mjere prema Rusiji, očigledno je da se i one sankcije koje su usvojene, ne mogu provesti.

Na opštim izborima u BiH, zakazanim 2. oktobra, vidjeće se i koliko je Dodiku, koji je ovog puta kandidat za predsjednika RS-a, i njegovoj političkoj opciji donijela proruska retorika i bliskost sa ruskim čelnicima koje je izolovala EU.

Međutim, ono što je nesumnjivo, privredna zavisnost BiH, kao i njenog entiteta, nije nepremostiva.

Investicije iz 27 zemalja članica EU bloka čine 64 odsto ukupnih stranih investicija u BiH, dok se ruske investicije svode na manje od četiri odsto.

U RS-u, Rusija je na petom mjestu kao investitor, iza susjedne Srbije, članica EU Italije i Austrije, te Velike Britanije.

SUMNJIVA PRODAJA NAFTNE INDUSTRIJE

Poput mnogih država Evrope, daleko najsnažnije uporište Rusije u BiH je u naftnoj industriji, konkretno, u Optima grupi, najvećoj naftnoj kompaniji u BiH.

Ta grupacija se bavi svim poslovima od nabavke sirove nafte, preko njene prerade do veleprodaje i distribucije.

Nalazi se 100 odsto u vlasništvu ruskog “NeftegazInKora”, koji je ćerka firma “Zarubežnjefta”, ruske državne kompanije zadužene za poslove sa naftom u inostranstvu.

Nastala je 2008., spajanjem mreže pumpi “Petrol”, Rafinerije nafte Brod i Rafinerije ulja Modriča, koje su godinu dana ranije prodati Rusima, prilikom Dodikove posjete Moskvi u svojstvu premijera RS-a.

Još tada je Transparency International (TI) BiH upozoravao na netransparentnost i štetnost ugovora o prodaji naftne industrije, i utvrdio čak 44 sporne tačke.

Naime, prema zaključku Konkurencijskog vijeća BiH, Zarubežnjeft je po tadašnjim podacima bio vlasnik samo 40 odsto NeftegazInKora, dok su po 20 odsto držale kompanije “Invest-tehnologije”, “Nepat” i “Junik Development”, čija vlasnička struktura je do danas ostala nepoznata.

Kada se privatizacija naftne industrije ponovo aktuelizovala 2014., na sjednicama entitetskog parlamenta, TI BiH je podsjetio na ovo.

“(Ostavljen je) prostor za sumnju da većinski vlasnici Rafinerije nisu ruske kompanije niti Ruska Federacija, kako se javnosti predstavlja, već upravo najviši nivo vlasti RS-a, koji je i proveo u proces kriminalne privatizacije ili lica usko povezana sa vlašću”, navodi se u tadašnjem saopštenju.

“Optima grupa” je danas 100 odsto u ruskom državnom vlasništvu.

RUSKE INVESTICIJE – NAFTA I MALO ŠTA DRUGO

Prošle godine, investicije iz Rusije u RS-u su bile negativne, prema podacima Agencije za strane investicije BiH (FIPA).

One su iznosile -94,6 miliona maraka, a iz FIPA-e navode da se radi o mogućim obavezama na osnovu zaduženja.

Zaključno sa decembrom 2021., u RS-u je iz Rusije ukupno investirano 453 miliona maraka što ovu državu čini petim investitorom u taj bh. entitet.

Investicije u oblasti naftne industrije predstavljaju skoro kompletan investicioni profil Rusije u BiH, konkretnije, u RS-u.

U odnosu na RS, ruske investicije u entitetu Federacija BiH su zanemarljive. Investirano je 4,4 miliona maraka.

Dodik je u aprilu 2014. godine najavio da je dogovoren kredit sa komercijalnom bankom iz Rusije, te da će uskoro stići prva tranša od 70 miliona eura, a nakon nje i dodatnih 250 miliona eura.

Uslovi ovog kredita nikad nisu objavljeni javnosti, kao ni to da li je novac stigao na račune RS-a.

POSLOVI SA RUSKIM OLIGARSIMA

Kompanija “Comsar Energy” u vlasništvu ruskog milijardera Rašida Serdarova, pokušava godinama da izgradi termoelektranu “Ugljevik III” na sjeveroistoku BiH.

Firma je 2013. godine dobila koncesiju za izgradnju elektrane, i trebalo je da je gradi pomoću bankovnih kredita iz Kine, ali taj izvor sredstava više nije dostupan, jer Kina prekida finansiranje izgradnje termoelektrana na ugalj u inostranstvu.

Ipak, iz “Comsara” je u julu za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđeno da oni ne odustaju od projekta. Do sada se od pripremnih radova nije odmaklo.

Serdarov i Milorad Dodik su 2014. zajedno položili kamen temeljac za izgradnju Hidroelektrane “Mrsovo” na rijeci Lim u opštini Rudo, na istoku BiH.

Izgradnja hidroelektrane još nije počela, a koncesija koju je izdala Vlada RS-a važi do 2062. godine.

Serdarov je 2011. godine, kao značajan investitor u BiH, odlukom Savjeta ministara, dobio bh. državljanstvo.

Oleg Burlakov je prošle godine preminuo od korona virusa, a njegova firma “Privredni preporod” je prije deset godina željela da otvori rudnik mrkog uglja kod Novog Grada, na sjeverozapadu BiH.

Taj posao se pokrenuo sa “mrtve tačke” početkom ove godine, a koncesija na eksploataciju uglja važi još dvije decenije.

Zbog pregovora o rudniku, Burlakov je posjetio Banjaluku 2018. godine.

Ruski biznismen se prvi put pojavio u BiH 2008. kada je kupio fabriku boja i lakova “Terpentin” iz Višegrada, na istoku BiH, koja je ponovo proradila 12 godina kasnije.

Burlakov je tada bio zainteresovan i za banjalučki “Unis – Valjaonicu hladno valjanih traka”, Fabriku motora “Famos” u Istočnom Sarajevu, rudnik Ljubiju kod Prijedora i rudnik Miljevinu kod Foče, ali bez konkretnih rezultata.

AFERA “KILOGRAM ZLATA”

Burlakov se našao u žiži javnosti 2015. godine kada je bivši ambasador BiH u Rusiji, Gordan Milinić, optužio Milorada Dodika da je kao premijer RS-a od Burlakova kao mito primio zlatnu polugu od jedan kg.

Milinić je za BN televiziju ustvrdio da je pred njegovim očima ruski biznismen Dodiku uručio “lijepo upakovan kilogram zlata”.

Gordan Milinić (fotoarhiv)

On je kasnije bio ispitan pred Tužilaštvom BiH, koje je pokrenulo istragu, ali je prijava protiv Dodika na kraju odbačena.

POLITIČKI ODNOSI I AFERA “IKONA”

Tokom posjete Moskvi 2007. Dodik je imao jedan od prvih susreta sa ruskim šefom diplomatije, i danas aktuelnim, Sergejom Lavrovim. Između ostalog, razgovaralo se i o kupovini naftne industrije RS-a.

Kasnije su se redovno sastajali, a saradnja koja je zasnovana na ideji produbljivanja privredne uvezanosti, sve je više prostora dala političkom povezivanju.

14.12.2020., Istocno Sarajevo, Bosna i Hercegovina – Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i clan Predsjednistva BiH Milorad Dodik dolaze na konferenciju za medije nakon odrzanog sastanka. Photo: Armin Durgut/PIXSELL

Lavrov i Dodik, Istočno Sarajevo, decembar 2020. (Foto: Pixsell)

Unutar političkog procesa pamti se posebno afera iz 2020. Naime, dvije godine nakon što je prvi put posjetio Banjaluku, Lavrov je ponovo posjetio RS, ovaj put Istočno Sarajevo.

Prilikom sastanka sa Dodikom je istakao da je Dejtonski mirovni sporazum temelj BiH, ali je taj dolazak ostao u sjeni afere “Ikona”.

Naime, Dodik je Lavrovu poklonio pozlaćenu ikonu staru 300 godina, za koju ukrajinske vlasti tvrde da je porijeklom iz Luganska, grada na istoku te zemlje koji je još tada bio pod kontrolom proruskih separatista.

Ikona je vraćena Dodiku, a istraga o ovom slučaju je još u toku.

Rusija već godinama podržava RS u Savjetu bezbjednosti UN-a i često se protive izvještajima visokog predstavnika o stanju u BiH.

U junu 2021. godine, Rusija je u Savjetu bila protiv izbora Kristijana Šmita (Christian Schmidt) za novog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

Prema ukazu ruskog premijera iz maja ove godine, ta država planira da u Banjaluci izgradi Kancelariju svoje ambasade.

RSE je u maju slao upit na adresu Ambasade čime će se baviti ova Kancelarija, na šta nije odgovoreno.

REDOVNI SASTANCI SA PUTINOM

Posljednjih godina, na funkciji predsjednika RS-a, ili kao član Predsjedništva BiH, Dodik se često sastajao direktno sa ruskim predsjednikom.

Od 2014., to se dešavalo svaki septembar pred izbore, osim 2020. koju je obilježila pandemija korona virusa.

Prema zvaničnim transkriptima sastanaka, dostupnim na sajtu Kremlja, razgovori su se, uglavnom, bazirali na podršci Rusije Republici Srpskoj, kao i ekonomskoj saradnji.

Održavani su u Rusiji, osim onog u Beogradu 2019. godine, tokom Putinove zvanične posjete Srbiji.

Nakon posljednjeg sastanka, u Sankt Peterburgu 19. juna, Putin je poručio da su odnosi Rusije i BiH “složeni zbog podrške BiH za sankcije protiv Rusije”, ali da je Rusija svjesna Dodikove pozicije, te da je cijene.

Član bh. Predsjedništva je tada odgovorio da se nastavlja saradnja sa Rusijom, da rusko gorivo “nema alternativu”, te da “razumije kontekst” situacije u Ukrajini.

RAZGOVOR SA LAVROVIM NAKON INVAZIJE

Ubrzo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, u februaru, bh. Ambasada te zemlje je na Facebooku objavila da su razgovarali Dodik i Sergej Lavrov.

Naveli su da je “obavljena razmjena mišljenja o implementaciji dogovora nastalih nakon sastanka predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i Milorada Dodika u Moskvi u decembru 2021. godine, te da su “zacrtani koraci za intenziviranje napora u tom pravcu”.

Zvanični Kremlj nije izdao saopštenje o decembarskom sastanku, ali ga je naknadno potvrdio.

Dodik je nakon povratka iz Moskve izjavio za Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS) da je Putina upoznao o situaciji o BiH, kao i sa željama za vraćanje nadležnosti sa BiH na RS, o čemu se, u međuvremenu, odustalo.

Odlikovanja su išla i u suprotnom smjeru. Dok je bio predsjednik RS-a, 2018. godine, Dodik je dodijelio Orden RS-a na ogrlici, najviše odlikovanje u ovom bh. entitetu, ruskom šefu diplomatije Sergeju Lavrovu, kao i Valentini Matvijenko, predsjednici Savjeta Federacije Federalne skupštine Rusije.

“NOĆNI VUKOVI” I DODIK

Ruska motociklistička grupa bliska Putinu, “Noćni vukovi”, bliska je i Dodiku.

Imaju svoje članove u RS-u, a redovni su posjetioci parade povodom Dana RS-a, koji se obilježava 9. januara, a koji je Ustavni sud BiH dva puta proglasio neustavnim.

28.06.2022., selo Kmecani, Banja Luka Bosna i Hercegovina – U manastiru Gomionica odrzala se proslava Vidovdana – krsne slave Vojske Republike Srpske i Treceg pjesadijskog (Republika Srpska) puka. Proslavi su nazocili i pripadnici ogranka kontraverznog ruskog moto kluba “Nocni vukovi” iz RS ali i regije. Photo: Dejan Rakita/PIXSELL

Vođa ove grupe, Aleksandar Zaldostanov “Hirurg”, povodom Dana RS-a 2018., dobio je od Dodika Orden časti sa zlatnim zracima “za naročito isticanje i afirmaciju ljudskih prava, toleranciji među ljudima i narodima, vladavini prava i sloboda, kao i jačanju prijateljskih odnosa između Ruske Federacije i Republike Srpske”.

“Vukovi” i Zaldostanov se nalaze na crnoj listi Sjedinjenih Država od 2014. godine, zbog umiješanosti u tadašnje sukobe u Ukrajini.

Predstavnici ove grupe su Dodiku 2014. poklonili prsluk i džemper sa grbom RS-a i “Noćnih vukova”.

RUSKO-SRPSKI HRAM U BANJALUCI

Već četiri godine, u Banjaluci se gradi rusko-srpski hram i kulturni centar.

Prema najavama, u centru bi trebalo bi da se izučavaju ruski jezik i drugi sadržaji.

Dodik je zajedno sa sveštenstvom Banjalučke eparhije Srpske pravoslavne crkve u junu obišao gradilište hrama, koji će biti posvećen ruskoj carskoj porodici Romanov.

BiH

Dodik ponovo negirao genocid: “Bošnjaci mogu da žive na 25 posto teritorije, to im je dovoljno”

Published

on

By

Na današnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, predsjednik manjeg bh. entiteta negirao je genocid u Srebrenici po ko zna koji put uprkos svim presudama Haškog suda i drugih međunarodnih sudova.

Također, Bošnjake je ponovo nazvao muslimanima, što ima opasnu pozadinu. Ponovo je pozvao na ‘razlaz na miran način’ i otcjepljenje RS.

 

“Muslimani su odlučili da uđu u unilateralno kršenje vanjske politike, to je počela bivša ministrica (op.a. Bisera Turković), a sadašnji (op. a. Elmedin Konaković) je nastavio. Priča o genocidu u UN ima za cilj da nastave s nametanjem kolektivne odgovornosti Srbima, a Njemačka je sponzor nekog dokumenta u UN-u isključivo s namjerom da opere svoju genocidnu prošlost. Genocid u Srebrenici nije se desio“, rekao je Dodik.

Poručio je ponovo da BiH nema budućnost i da se pokuša još jednom dogovoriti pa će predložiti neke stvari.

 

Bošnjaci mogu da žive na ovih 25 posto, to im je dovoljno. Odbijamo da prihvatimo torturu u ime BiH. Imate svojih 25 posto teritorije niko vam to ne spori. Vaše nije ni Kozarska Dubica ni Novi Grad, ništa. Dočekat ćemo trenutak da ćemo se od vas odvojiti. Jedini cilj Bošnjaka je da podjarme Srbe i da im se osvete. Poslije još jednog pokušaja vidjet ćemo da šta ćemo dalje”, rekao je.

Negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca, kažnjivo je prema izmjenama Krivičnog zakona BiH kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

Nastavi čitati

BiH

Dodik ponovo vrijeđao, pa rekao: “Idem do kraja, vidio sam da sam se zaje**o”

Published

on

By

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom

 

 

U toku je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se naći “Informacija o aktuelnoj bezbjedonosnoj i političkoj situaciji u svijetu sa aspekta reprekusija na Republiku Srpsku”.

Informacija počinje sa time da su “uticaji geopolitičkih procesa nakon završetka Hladnog rata svijet uveli u bezbjednosnu nestabilnost, a što se održava i na poziciju Republike Srpske i bezbjednost njenih građana.”

Prisutnima se obratio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je ponovo govorio da se ne bori za sebe, nego za “narod Republike Srpske”, piše Fokus.ba.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti

U već standardnom govoru u kojem je navodio da mu je važniji narod, nego njegovi lični i porodični interesi, napadao je SAD, Evropsku uniju, “političke bošnjake”…

Rekao je da neće da priča o sankcijama, da je on na to spreman.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti.

“Idem do kraja. Šta god značilo, do kraja idem. Nemam ni jedne pomisli da odustanem. I neću da odustanem. I ne bojim se. Krećem u novu fazu političke i sveke druge borbe za Republiku Srpsku. Kako će se u tome mojo život odvijati, to je manje važno”, rekao je Dodik u dugom monologu pred poslanicima NSRS”, rekao je između ostalog Dodik.

“Zajebao se”

U kasnijem govoru je rekao i “da se sad vrća na starog Milorada Dodika od prije dva mjeseca”.

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom.

Nastavi čitati

BiH

Crnolistaš Čavara ostao bez bankovnog računa, traži od Vijeća ministara da nađu način kako će dobivati plaću

Published

on

By

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Marinko Čavara uputio je pismo Vijeću ministara BiH u kojem se žali da više ne može primati plaću.

Čavara je na crnoj listi SAD, a sad je zbog toga ostao bez računa u banci.

On je pismo uputio predsjedavajućoj Borjani Krišto, ministru finansija Srđanu Amidžiću te ministru pravde Davoru Bunozi.

“Dana, 6. 6. 2024. godine sam uvršten na tzv. crnu listu Vlade SAD. Plaću sam do tada primao putem računa otvorenog kod Addiko Bank, a nakon pomenutih sankcija mi je otkazana poslovna saradnja od navedene banke i otvorio sam račun u Nova banka AD. Kod pomenute banke posjedujem račun putem kojeg sam primao plaću, a pri čemu mi je bilo onemogućeno posjedovanje bankovne kartice, dakle račun kod Nova banka AD je imao isključivo svrhu da primam svoju plaću svaki mjesec”, objašnjava Čavara u pismu.

No, sad se stvar zakomplicirala. Čavara kaže da je prije deset dana dobio telefonski poziv.

“Dana 18. 3. 2024. godine sam telefonskim putem obaviješten da mi Nova banka AD želi zatvoriti račun zbog prijetnje sankcijama jer imam otvoren račun kod njih. Pokušao sam riješiti novonastali problem kontaktirajući druge poslovne banke, ali nijedna banka mi ne želi otvoriti račun”, kuka Čavara.

Kuknjavu nastavlja kako sad ne može primati plaću.

“S obzirom na navedeno, nemam mogućnosti da svoju mjesečnu plaću primam putem računa. Želim da istaknem, kako je na ovaj način došlo do grubog kršenja mojih prava ostvarenih na osnovu radnog odnosa, jer se u konkretnom ne radi o bilo kakvom transferu novca, niti sličnom poslovanju s poslovnim bankama.

Prema odredbama Zakona o unutarnjem platnom razredu (Službene nov. FBIH broj 48/15 i Ispravka 79/15 i 4/21) pod unutarnjim platnim prometom se podrazumijeva sva plaćanja u konvertibilnim markama između sudionika u unutarnjem platnom prometu, a preko računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova unutarnjeg prometa”, ističe Čavara.

Dalje navodi kako su mu ugrožena ljudska prava.

“Pravo na plaću je moje ljudsko pravo garantirano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a koja je dio Ustava BIH (EKLJP) Naime, Protokolom 1 na EKLJP propisano je i garantirano da svako ima pravo na neometano, mirno uživanje na svoju imovinu. Tog prava ne može niko biti lišen, ograničen, ako to nije u javnom interesu i pod uvjetima propisanim zakonom i općim standardima međunarodnog prava. Pri tome ograničenje ovog prava u javnom interesu mora biti neophodno u demokratskom društvu”, kaže Čavara.

On sad traži od institucija BiH da mu omoguće da prima plaću, piše Raport.

“U konkretnoj situaciji institucije Bosne i Hercegovine su dužne omogućiti mi da ostvarim jalno od svojih osnovnih ljudskih prava, omogućiti mi da primam mjesečne plaće iz radnog donosa te od vas tražim da osigurate isplatu moje plaće.

Nadam se skorom rješenju ove novonastale situacije, a u skladu s Ustavom BiH i zakonima BIH”, naveo je Čavara.

Nastavi čitati

Najčitanije