Usvajanje takvog sporazuma moglo bi iz temelja promijeniti političku i sigurnosnu ravnotežu Bliskog istoka i ojačati američki utjecaj u regiji. Ipak, Rijad je diplomatskim kanalima jasno dao do znanja da će pristati na normalizaciju tek ako bude postignut jasan dogovor o putu ka formiranju nezavisne palestinske države, prenosi Reuters.
Svijet / Zanimljivosti
Sve više napada na strane radnike u Hrvatskoj: “Naročito se muslimani smatraju opasnima”
Iako postaje sve uobičajenije vidjeti strane radnike na gradilištima, u trgovinama, ugostiteljstvu ili kao dostavljače hrane na biciklima i motociklima – ne samo u Zagrebu nego i u drugim većim gradovima – o ovom fenomenu se intenzivnije piše tek od ljeta, prenosi Deutsche Welle. Krajem augusta, usred turističke sezone, ničim izazvan brutalan napad trojice mladića na jednog Indijca u centru Zagreba natjerao je i ministra unutrašnjih poslova Davora Božinovića da se oglasi oštrom osudom i porukom da “nikakvo nasilje neće biti tolerisano”. Pozvao je građane da “se suprotstave netrpeljivosti i predrasudama te da prijave svaku sumnju na zločin iz mržnje”, apelirajući na “izgradnju društva zasnovanog na solidarnosti, poštovanju i ljubavi prema bližnjima”.
Ovo premlaćivanje stranog radnika, koji je postao žrtva samo zato što na prvi pogled izgleda drugačije od većinskog domaćeg stanovništva, nije izolovan slučaj. Statistike Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju stalni rast broja krivičnih djela protiv stranih radnika u Hrvatskoj. Dok je 2022. zabilježeno 228 takvih slučajeva, godinu dana kasnije taj broj je bio gotovo pet puta veći – 1150. MUP bilježi i osjetan rast u prvih sedam mjeseci ove godine u poređenju s istim periodom prošle.
Nasilje prisutno već dugo
Luciju Mulalić iz zagrebačkog Centra za mirovne studije, nevladine organizacije koja već godinama izbjeglicama u Hrvatskoj pruža besplatnu pravnu pomoć, ovaj razvoj ne iznenađuje. “Nasilja prema strancima bilo je i ranije, već godinama, naročito prema izbjeglicama na granicama. Sada su češće žrtve strani radnici, jednostavno zato što ih je više i vidljiviji su. Ali suštinski, riječ je o istoj vrsti nasilja, samo se sada mijenja fokus”, kaže Mulalić u razgovoru za DW.
Stoga su aktuelni slučajevi samo nastavak prakse koja se već dugo provodi “i to od strane državnih institucija, policije”, smatra ona. Tu, uvjerena je, leži i važan razlog za sadašnje nasilje
“Općenito postoji nezainteresovanost ili čak odobravanje političkog vrha u vezi nasilja prema onima koji su označeni kao ‘drugi’. Nasilje prema strancima je u slučaju izbjeglica već normalizovano, pa se sada prenosi na strane radnike. U javnosti nema osude od strane politike, a ima i huškanja od političkih stranaka”, smatra Mulalić.
Hrvatska treba strane radnike
Istovremeno, Hrvatska je upućena na priliv radne snage iz inostranstva. Procjenjuje se da je od pristupanja zemlje Evropskoj uniji prije 11 godina Hrvatsku napustilo oko 400 hiljada ljudi u potrazi za poslom, uglavnom u Austriju, Njemačku i Irsku. Mnoge privredne grane, naročito građevina, turizam i industrija, bez stranih radnika ne bi mogle normalno funkcionisati.
Dok je 2021. izdano više od 80 hiljada radnih dozvola za strane radnike, prošle godine taj broj je porastao na nešto više od 174 hiljade, a procjenjuje se da bi ove godine moglo biti čak 200 hiljada. S obzirom na oko milion i 600 hiljada zaposlenih u zemlji, to čini 12,5 % aktivne radne snage.
Najveći broj izdatih dozvola odnosi se na radnike s prostora bivše Jugoslavije. Od oko 159 hiljada dozvola izdatih do kraja septembra ove godine, na građane Bosne i Hercegovine otpada 30 hiljada, iz Srbije 24 hiljade, Sjeverne Makedonije 12 hiljada, a s Kosova više od 6 hiljada.
Samo nešto manji je ukupan broj dozvola izdatih radnicima iz Nepala, Indije, Filipina, Bangladeša, Uzbekistana i Egipta.
Ranjiva grupa
Iako strani radnici u Hrvatskoj formalno imaju slična prava kao i domaći, u stvarnosti su često diskriminisani. Njihov pravni status je vrlo nesiguran: dozvola boravka je vezana ne samo uz dozvolu za rad, već i za zapošljavanje kod određenog poslodavca. Dozvole se izdaju na godinu dana, a potom ih treba obnavljati. Ako izgube posao, imaju 14 dana da pronađu novi, ili gube dozvolu boravka. To širom otvara vrata mogućnostima diskriminacije.
“Ljudi se ne žele žaliti na kršenje radničkih prava, recimo kada kasne plate, kada im se ne plaćaju prekovremeni sati ili ih se na poslu diskriminiše, jer se boje da će izgubiti posao, a onda i boravak”, kaže Mulalić. “Ljudi su uplašeni zbog ranjivosti svog statusa.”
Strah od uticaja na kulturni identitet
S obzirom na to da se uglavnom radi o nekvalifikovanim ili slabo kvalifikovanim radnicima, u hrvatskoj javnosti ih se ne percipira kao prijetnju za ekonomski položaj domaćeg stanovništva, već ih se posmatra u kontekstu percipiranog uticaja na kulturu i identitet te na sigurnost, objašnjava za DW Vedrana Baričević, docentica Fakulteta političkih nauka u Zagrebu i istraživačica Centra za istraživanje državljanstva, etničnosti i migracija.
“Postojeća istraživanja pokazuju da onaj dio javnosti koji imigraciju vidi kao problem, preferira osobe koje dolaze iz zemalja i kultura koje smatra kulturološki srodnima. Stoga su osobe iz hrvatskog susjedstva, recimo Bosne i Hercegovine ili Srbije, bolje prihvaćene od onih koje dolaze iz kultura koje se smatraju dalekima ili stranim”, navodi Baričević. Naročito se “muslimani, posebno oni izvan našeg susjedstva, smatraju retrogradnima i potencijalno opasnima.”
Kada se radi o ljudima iz Nepala, Indije ili Filipina, postoji sumnja “u mogućnost njihove integracije u društvo, odnosno prilagodbu ovoj kulturi. No, ovdje tek predstoje istraživanja”, napominje Baričević.
Potrebni integracijski programi
Da bi se to pospješilo, potrebna je smislena i sistemska politika integracije onih stranaca koji namjeravaju ostati u zemlji, ali toga u Hrvatskoj nema, napominje Mulalić. Ključni faktor integracije je poznavanje jezika. Međutim, javno finansirani programi učenja jezika i integracije dostupni su prema zakonu samo priznatim izbjeglicama, ali u stvarnosti ni oni ne funkcionišu.
Hrvatska je po pitanju azila učinila ono što mora zbog evropskog zakonodavnog okvira, a po pitanju rada ponaša se kao što su to činile imigrantske zemlje prije nego što je integracija postala ključna tema, kaže Vedrana Baričević. “O samim stranim radnicima kao ljudima se vrlo malo razmišlja – to pokazuje i termin ‘uvoz stranog radnika'”.
U konačnici, to dovodi do zatvaranja stranih radnika, naročito iz azijskih zemalja, u svoje zajednice, jer je to jedino što poznaju. Malo je kontakata s domaćim stanovništvom, a ljudi se boje odbijanja.
Stoga bi, naglašava Lucija Mulalić, trebalo učiti iz iskustva Hrvata koji su sedamdesetih godina prošlog stoljeća i kasnije odlazili u Njemačku. “Njemačka se ponašala kao da su ljudi došli privremeno i nije razmišljala o njihovom punom uključivanju u društvo. Slično sada postupa i Hrvatska. Nastavljamo politike iz kojih bismo trebali učiti kako ne treba raditi”, upozorava aktivistica iz Centra za mirovne studije.
U kontekstu aktuelnih ksenofobnih napada, predviđa Baričević, neophodna je “jasna i snažna osuda ksenofobnih i rasističkih poruka i napada, ali i otvaranje javnog dijaloga o migracijama i životu u društvu u kojem će sve više biti prisutni ljudi različitih kulturnih, etničkih i religijskih pozadina”.
Cazin
Hrvatska: U pucnjavi ubijen Haris Bajrić porijeklom iz Cazina, žena teško ranjena – policija istražuje okolnosti
Na području Viškova, nadomak Rijeke, sinoć se dogodila tragedija koja je potresla cijelu lokalnu zajednicu. U jednom stanu stambene zgrade došlo je do pucnjave iz vatrenog oružja u kojoj je, prema prvim informacijama, jedna osoba smrtno stradala, a druga teško ranjena.
Kako saznaje portal GPMaljevac.COM, riječki policijski službenici su po dojavi građana sinoć stigli na mjesto događaja, gdje su u stanu zatekli muškarca i ženu. Muškarac, kasnije identificiran kao Haris Bajrić (1988. godište), bio je bez znakova života, dok je ženska osoba davana znakove vitalnosti.
Podsjećamo, prema informacijama dostupnim kojih je došao portal GPMaljevac.COM, Haris Bajrić rođen je u Rijeci ali njegovi roditelji su porijeklom iz Cazina, mjesto Stijena.
Hitna pomoć odmah je intervenirala i ranjena žena je prevezena u KBC Rijeka, gdje je hospitalizirana u teškom stanju. Nažalost, muškarcu nije bilo pomoći – preminuo je na mjestu događaja.
Na terenu su i dalje prisutni policijski službenici i forenzičari koji provode detaljan očevid. Iz stana se izuzimaju tragovi, a obavljaju se i razgovori sa svjedocima i susjedima koji su, prema neslužbenim informacijama, čuli pucnje neposredno prije dolaska policije.
“U tijeku je provođenje očevida te se nastavlja kriminalističko istraživanje radi utvrđivanja svih okolnosti i relevantnih činjenica toga događaja“, potvrđeno je iz Policijske uprave primorsko-goranske.
Policija zasad ne iznosi više detalja, no prema dosadašnjim saznanjima, istražuje se mogućnost da se radi o pokušaju ubistva i samoubistva, odnosno da je jedan od aktera pucao na drugog, a potom pokušao oduzeti sebi život. Međutim, konačne odgovore dat će obdukcija preminulog muškarca i izjava preživjele žene kada joj zdravstveno stanje to dopusti, prenosi GPMaljevac.
Svijet / Zanimljivosti
Vučić dramatično upozorio: Rat kuca na vrata Evrope, Srbija mora da se zaštiti dok čekić ne udari
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upozorio je da je mogućnost oružanog sukoba između Evrope i Rusije sve realnija, poručivši da se „rat opasno približava“ i da Srbija mora biti spremna da zaštiti svoje građane.
Govoreći u programu TV Pink, Vučić je kazao da je zabrinut zbog, kako je rekao, „naglog rasta tenzija između Istoka i Zapada“ i poručio da se Srbija mora mudro i odgovorno ponašati u periodu koji dolazi.
„Plašim se da su stvari na relaciji Evropa–Rusija otišle predaleko, naročito kada se ovakva upozorenja čuju od visokih vojnih funkcionera Francuske. Srbija je do sada pametno jačala svoju vojsku i mora nastaviti tim putem. Naš cilj je da izgradimo zaštitnu kupolu nad Srbijom, što je teško i skupo, ali neophodno“, izjavio je Vučić.
Svi se naoružavaju, Evropa se sprema za rat
Vučić je naveo da Francuska, Njemačka i mnoge druge evropske zemlje rapidno ulažu u vojsku i naoružanje, što, kako kaže, jasno pokazuje da se kontinent priprema za moguće ratne scenarije.
„Njemačka će u narednih pet godina uložiti 377 milijardi eura u opremanje svoje vojske. Poljska, Rumunija, Finska – svi se spremaju. I Rusi se spremaju. Ako mislite da sve to može da prođe bez sukoba, volio bih da ste u pravu. Ja ću biti najsretniji ako pogriješim“, rekao je Vučić.
Dodao je da bi, u slučaju da njegove prognoze ne budu tačne, bio „sretan da slavi vlastitu grešku“.
„Napravit ću najveći vatromet na svijetu ako se ispostavi da sam pogriješio. Ali plašim se da tog vatrometa neće biti – to je moj najveći strah“, rekao je.
Srbija između čekića i nakovnja
Vučić je naglasio da je Srbija u izuzetno delikatnoj poziciji i da mora učiniti sve da se skloni s linije mogućeg sukoba.
„Naš zadatak je da se izvučemo i da ne budemo tu kada čekić udari. Srbija mora da čuva svoju vojnu neutralnost, svoj narod i svoju zemlju“, poručio je.
Podsjetio je i da je još prije nekoliko godina upozoravao na mogući rat u Ukrajini, dok su mu se mnogi, kako kaže, tada smijali.
„Svi su tvrdili da izmišljam i da pretjerujem, a sada se sve to dešava pred našim očima. Isto se ponavlja i sada, samo je ovog puta u pitanju cijela Evropa“, kazao je Vučić.
Situacija više nije hipotetička
Prema njegovim riječima, činjenica da o mogućem ratu sada otvoreno govori i francuski načelnik Generalštaba, general Fabijen Mandon, pokazuje da „situacija više nije hipotetička“.
„Ako je Mandon to rekao, a znam koliko je ozbiljan i odgovoran čovjek, znači da se Evropa nalazi na ivici ozbiljnog sukoba“, zaključio je Vučić.
Svijet / Zanimljivosti
U Njemačkoj se traži djelomično ukidanje mini poslova: “Djeluju primamljivo, ali su nepravedni”
Smatraju da su se ti poslovi iz dobre namjere pretvorili u ono čime se potiskuje redovno zaposlenje, što je, kako su naglasili, društveno nepravedno. Drugi po veličini sindikat u zemlji ver.di traži isto.
Parlamentarac Stefan Nacke iz CDU/CSU-a je za list Süddeutsche Zeitung izjavio da je previše ljudi zarobljeno u sistemu mini poslova. Prema njegovim riječima, trebaju biti ukinuti mini poslovi kojima se zamjenjuje redovno zaposlenje. Te poslove je nazvao paralelnim svijetom rada kojim se, kako je konstatirao, potkopavaju temelji države blagostanja. Naime, oni koji cijeli život rade ove poslove ostaju bez novca koji im je potreban u starosti.
Nacke je podsjetio da je prvobitna namjera bila u legalne tokove staviti povremene poslove u domaćinstvima, ali su ti poslovi kasnije postali posebno tržište rada. Procjena je da između šest i osam miliona stanovnika Njemačke radi mini poslove. Kako je objavio njemački dnevnik tagesschau, ono što je nekada bio izuzetak postalo je pravilo, posebno u gastronomiji, maloprodaji i uslugama čišćenja, piše Klix.
Maksimalna mjesečna plata za mini poslove iznosi 556 eura i mini poslove je moguće raditi najviše 70 dana tokom godine. Oni koji su manje plaćeni za mini posao ne plaćaju osiguranje za slučaj nezaposlenosti i mogu biti izuzeti od penzijskog osiguranja. Osim toga, oni koji rade mini poslove ne podliježu obaveznom zdravstvenom osiguranju i osiguranju za dugotrajnu njegu. Poslodavci plaćaju samo male paušalne doprinose i poreze.
Kako je ocijenio Nacke, princip “bruto jednako neto” za mini poslove djeluje primamljivo, ali je u osnovi nepravedan. Naime, kako dodaje, njime se troškovi liječenja, zbrinjavanja u starosti i nezaposlenosti prebacuju na širu populaciju. Kao posljedice toga je istakao manje prihode od socijalnog osiguranja i rastuće troškove za zbrinjavanje onih koji rade mini poslove. Mišljenja je da bi od doprinosa trebali biti oslobođeni samo neki, kao što su studenti i penzioneri, kako je to prvobitno planirano.
Frank Werneke, predsjednik sindikata ver.di, kazao je da se mini poslovima istiskuju dobri, socijalno sigurni poslovi.
“Oni nisu odskočna daska za redovno tržište rada, već slijepa ulica za mnoge, posebno za žene. Vrijeme je da se odmaknemo od tog modela”, poručio je.
Mini poslovi su, kako dodaje, neprimjereni vremenu kada su kvalifikovani radnici hitno potrebni u mnogim sektorima. Naveo je da je potrebno tržište rada s platama kojima se zadovoljavaju minimalni standardi i radnom snagom kojoj se garantira sprečavanje siromaštva, prenosi tagesschau.
Svijet / Zanimljivosti
VIDEO Morbidne scene u izraelskom parlamentu: Dijeljenjem baklave slavili glasanje o smrtnoj kazni za Palestince
Izraelski parlament (Knesset) je u prvom čitanju izglasao zakon kojim se uvodi smrtna kazna za Palestince za pojedina djela. Nakon glasanja je izraleski ministar Ben Gvir dijelio baklave prisutnima, praveći tako morbidnu paralelu sa palestinskim običajem.
Prijedlog zakona Son Har-Melecha propisuje da izraelski sudovi moraju izreći smrtnu kaznu onima koji su počinili nacionalistički motivirano ubistvo građanina Izraela, a istovremeno dopušta sucima koji služe na vojnim sudovima na Zapadnoj obali da počinitelje osude na smrt jednostavnom većinom, a ne jednoglasnom odlukom.
Prijedlog zakona bi također uklonio mogućnost da regionalni vojni komandanti ublažavaju takve kazne.
https://video.klix.ba/hls/nb3r1TRn/nb3r1TRn.m3u8
Iako smrtna kazna formalno postoji u izraelskom zakonu, korištena je samo jednom, 1962. godine, u slučaju nacističkog činovnika Adolfa Eichmanna, jednog od arhitekata Holokausta.
Tehnički je dopuštena u slučajevima veleizdaje, kao i u određenim okolnostima prema vanrednom stanju koje se primjenjuje unutar izraelske vojske i na okupiranoj Zapadnoj obali, ali trenutno zahtijeva jednoglasnu odluku panela od tri suca i nikada nije proveden.
Prijedlog zakona sada će biti upućen odboru kako bi se pripremio za posljednja dva čitanja koja mora proći da bi postao zakon. Nakon glasanja o prijedlogu zakona Son Har-Melecha, predsjednik stranke Otzma Yehudit i ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben Gvir počeo je dijeliti baklavu sve dok je redari u Knessetu nisu konfiscirali.
“Oni koji su ubili, silovali i oteli naše sinove i kćeri ne zaslužuju vidjeti svjetlo dana, a njihova kazna trebala bi biti smrt. Zakon o smrtnoj kazni nije samo moralan i pravedan korak, već je i ključan za sigurnost države”, kazao je Ben Gvir.
Dijeljenje baklave je ismijavanje palestinskih običaja koji podrazumijevaju da se prilikom slavlja na ulicama dijeli ovo tradicionalno jelo.
na ulicama dijeli ovo tradicionalno jelo.
Svijet / Zanimljivosti
Plenkovićev savjetnik: Nadam se da će Trump dati Hrvatima u BiH ono što traže
Mate Granić, bivši šef hrvatske diplomatije u eri Franje Tuđmana i aktuelni savjetnik premijera ove zemlje Andreja Plenkovića, prokomentarisao je nedavnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj se raspravljalo u situaciji u Bosni i Hercegovini.
Na toj sjednici mnogo govora je bilo o visoko predstavniku u BiH Christianu Schmidtu.
U Daytonu je dogovoreno da bude visoki predstavnik, a u Bonnu su dogovorene njegove ovlasti. Istina je da su neki visoki predstavnici promijenili duh Daytonskog sporazuma, kao Paddy Ashdown, tako da je Komšić mogao biti više puta izabran za člana Predsjedništva hrvatskog naroda i to glasovima jednog drugog naroda. To je namet, rekao je Granić za HRT.
Ističe kako je Schmidt pokazivao razumijevanje za stavove Hrvata.
– Što se tiče Schmidta, on vodi razboritu politiku što se tiče odnosa prema separatizmu Dodika, prema bošnjačkom unitarizmu, to znači gradnju civilne građanske države, pokazivao je razumijevanje za stavove Hrvata da se bore za svoju konstitutivnost, kazao je on.
Granić smatra kako bi Schmidt puno više pomogao Hrvatima u BiH da je nametnuo izmjene Izbornog zakona.
– Mi bi željeli puno više, da je nametnuo Izborni zakon, bez toga nema ravnopravnosti Hrvata u BiH. Predsjednik Trump je govorio da će razgovarati sa Banjom Lukom, Sarajevom, Mostarom. On je govorio o konstitutivnosti naroda, što je dobro. Kao i da se Dodik ne može odvojiti, što je dobro. Ali nije dobro biti u društvu Putinove Rusije, istakao je Granić.
Poručio je da je temelj Dejtonskog sporazuma da je “BiH cjelovita država koja se sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda”.
– Hrvati su u ovom trenutku zakinuti u izboru člana Predsjedništva BiH, smatra on.
Granić nije zadovoljan ni mandatom bivšeg američkog ambasadora u BiH Michaela Murphyja.
– Bivši američki ambasador Michael Murphy je vodio jasnu politiku prema Dodiku i njegovom separatizmu i popuštao bošnjačkoj politici oko unitarizma i stvaranje građanske države.
Nije imao razumijevanja za Hrvate u BiH, posebno što su tražili ona prava koja mogu tražiti Dejtonskim sporazumom. Nadamo se da će Trump imati više razumijevanja za to. Mora se puno više raditi sa američkom administracijom, da oni pomognu, da se sa Amerikancima nađe rješenje za ono što Hrvati traže, zaključio je.
Svijet / Zanimljivosti
Saudijska Arabija neće normalizirati odnose s Izraelom bez dogovora o palestinskoj državi
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izrazio je optimizam da bi Saudijska Arabija uskoro mogla normalizirati odnose s Izraelom, ali prema izvorima iz Zaljeva, do toga neće doći tokom predstojeće posjete saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana (MbS) Washingtonu.
Prema izvorima, cilj je izbjeći nesporazume i osigurati usklađenost saudijskih i američkih stavova prije razgovora u Bijeloj kući 18. novembra. “Prijestolonasljednik neće ni razmatrati formalizaciju odnosa bez kredibilnog plana za palestinsku državu”, rekao je Jonathan Panikoff, bivši zamjenik američkog obavještajnog zvaničnika za Bliski istok.
Trump je ranije izjavio da očekuje da se Saudijska Arabija “uskoro pridruži” zemljama koje su 2020. godine potpisale Abrahamske sporazume: Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinu i Maroku. No, za razliku od tih država, Rijad insistira da svaki budući sporazum mora uključivati jasan okvir za rješenje izraelsko-palestinskog sukoba.
Zvaničnica saudijskog Ministarstva vanjskih poslova Manal Radwan ponovila je da je nužno “jasno i vremenski ograničeno povlačenje Izraela iz Pojasa Gaze”, uz međunarodne mirovne snage i povratak Palestinske samouprave u tu enklavu. Ti koraci, ističe, ključni su za stvaranje uslova za palestinsku državnost, što je preduslov za širu regionalnu integraciju.
S obzirom na to da izraelski premijer Benjamin Netanyahu čvrsto odbacuje ideju palestinske države, saudijski izvori navode da nema neposrednih izgleda da se ispune Trumpova očekivanja o normalizaciji. Rijad i Washington stoga su odlučili fokus sastanka preusmjeriti na jačanje bilateralne odbrambene saradnje i investicija.
Prema informacijama iz diplomatskih krugova, očekuje se potpisivanje sigurnosnog sporazuma kojim bi se definisao opseg američke vojne zaštite za Saudijsku Arabiju, najvećeg svjetskog izvoznika nafte. Međutim, novi dogovor je znatno skromniji od punopravnog obrambenog pakta koji bi morao ratifikovati američki Kongres.
Ugovor, napravljen po ugledu na dogovor s Katarom, predviđa širenje saradnje u oblasti napredne tehnologije i odbrane, uz brže isporuke američkog oružja Rijadu. Takođe uključuje odredbe koje ograničavaju saudijske vojne i tehnološke veze s Kinom, što Washington smatra ključnim za očuvanje svog strateškog utjecaja.
Stručnjaci ocjenjuju da se kroz ovaj “korak-po-korak” pristup ostavlja mogućnost da se sporazum kasnije pretvori u punopravni obrambeni pakt, pod uslovom da dođe do napretka u odnosima s Izraelom.
Prema Abdulazizu Sageru, direktoru saudijskog Gulf Research Institutea, Rijad i dalje vidi vezu između priznanja Izraela i palestinske državnosti, ali sada želi da se vlastiti sigurnosni interesi tretiraju odvojeno. “Ispunjenje sigurnosnih zahtjeva Kraljevine pomoći će oblikovanju njenog stava prema širim regionalnim pitanjima, uključujući izraelsko-palestinski sukob”, rekao je Sager.
S obzirom na oslabljeni utjecaj Irana i smanjenje prijetnje od njegovih saveznika, analitičari ocjenjuju da je Saudijska Arabija manje motivisana za sklapanje sveobuhvatnog obrambenog pakta, dok istovremeno nastoji očuvati stratešku autonomiju u novom geopolitičkom poretku Bliskog istoka.
N1
-
USKprije 2 danaOvo je Jasmin Ponjević koji je izazvao nesreću u Kladuši: Nakon svega njegov sin pokušao automobilom ubiti ljude koji su mu udarili oca
-
USKprije 2 danaDvoje uhapšenih nakon drame kod Velike Kladuše, jedan maloljetnik. Četvero povrijeđenih
-
USKprije 2 danaMaloljetnik koji je u Velikoj Kladuši vozilom gazio ljude zvanično se sumnjiči za pokušaj ubistva
-
USKprije 3 danaSnimak užasa iz Velike Kladuše iz drugog ugla: Suvozač sjeo za volan i pri velikoj brzini počeo gaziti ljude
-
Cazinprije 3 dana(FOTO) 33 poslovno-stambene zgrade izgrađene proteklih godina, Ogrešević: ‘U Cazinu se konstantno radi i gradi’
-
Cazinprije 4 danaCazinska učiteljica Izeta s velikim srcem: Četrdeset godina u službi djece i domovine
