Connect with us

BiH

“Sviđa mi se ona mapa”: Pendeš brani skandalozni skup u Zagrebu i najavljuje isti u Sarajevu

Published

prije 3 mjeseca

on

Marina Pendeš
Zastupnica HDZ-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Marina Pendeš prokomentarisala je nedavnu kontroverznu konferenciju održanu u Zagrebu na kojoj se raspravljalo o “neuspjeloj BiH” i uspostavi trećeg entiteta.

Pendeš je izjavila da joj se “sviđa prikazana mapa”, te najavila da će sličan događaj uskoro organizovati u institucijama BiH.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o tome kako gleda na to da se u glavnom gradu susjedne države BiH etiketira kao “neuspjela država” i prijetnja, Pendeš je stala u odbranu skupa, istakavši da ideja nije potekla isključivo iz Zagreba, već da su u organizaciji učestvovali i predstavnici Hrvata iz Bosne i Hercegovine.

“Ja sam htjela takvu jednu konferenciju organizirati ovdje u Plavoj dvorani Doma naroda Parlamentarne skupštine. I meni se baš sviđa ona mapa koja je prikazana. Iz te mape se vidi etničko čišćenje. Ne vidi se Treći entitet, dragi moji, nego etničko čišćenje nad 250 hiljada Hrvata od ‘91. godine”, izjavila je Pendeš.

Ona je dodala da je događaj organizovan u Zagrebu prvenstveno zbog bojazni da u Sarajevu njegovo održavanje ne bi bilo odobreno. Pendeš je iskoristila priliku da otvoreno iskaže nezadovoljstvo trenutnim uređenjem države.

“Ako je neko zadovoljan Dejtonskim mirovnim sporazumom, Hrvati tu nisu zadovoljni. Hrvati su bili zadovoljni kad su izašli na referendum i dali svoj glas za jedinstvenu, nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu, državu tri konstitutivna naroda. Je l’ to imamo? Nemamo. Gdje smo? Vidi se po enklavama. Koliko nas je stradalo procentualno u proteklom ratu i koliko nas nema od ‘91., analizirajte. I onda da neko kaže ‘mi smo jako zadovoljni sa Dejtonom i Republikom Srpskom’. Ja nisam”, poručila je zastupnica HDZ-a.

Na pitanje da li je upravo nezadovoljstvo položajem hrvatskog naroda razlog održavanja ovakvih konferencija, odgovorila je potvrdno i preuzela obavezu da sličnu priču donese u zgradu Parlamenta BiH.

“Naravno. Kao predsjednica Kluba na sebe uzimam obavezu da jednu takvu konferenciju održim ovdje, u Plavoj dvorani. Pozvat ću i vas novinare pa da zajedno sudjelujete, uz kritički i svaki drugi osvrt, a prije toga ćemo pripremiti detaljnu analizu”, zaključila je Pendeš.

Šta se dešavalo na konferenciji u Zagrebu

Izjave Marine Pendeš dolaze kao reakcija na dvodnevni skup “TradFest” održan proteklog vikenda u Zagrebu, koji je u bh. javnosti izazvao oštre osude zbog zadiranja u unutrašnje uređenje i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Konferenciju su organizovala ultrakonzervativna udruženja Vigilare i Ordo Iuris Hrvatske, uz podršku američkog think tanka Heritage Foundation.

Posebno skandalozan bio je panel pod nazivom “BiH: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta”. Na njemu je Ivan Pepić sa Sveučilišta odbrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” predstavio model teritorijalne reorganizacije po kojem bi se BiH podijelila na Republiku Srpsku, “hrvatsku republiku”, “bošnjačko-muslimansku republiku” i Brčko distrikt. Na prikazanoj karti (na koju se referisala i Pendeš), tzv. “Croat Republic” obuhvatala bi zapadnu Hercegovinu, područje Mostara, te odvojene cjeline u srednjoj Bosni i Posavini.

Na skupu je govorio i kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru, koji je istakao nefunkcionalnost sistema i neravnopravan položaj Hrvata, ali i dodao da se ta pitanja trebaju rješavati na političkom, a ne crkvenom nivou.

Skup je naišao na osude i u dijelu hrvatske javnosti. Zastupnik bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Armin Hodžić optužio je učesnike za prenošenje “Dodikove retorike” u Hrvatsku, upitavši kako bi bilo da se u Njemačkoj organizuje konferencija o “neuspjeloj Francuskoj i njenoj teritorijalnoj reorganizaciji”.

S druge strane, saborski zastupnik Nino Raspudić branio je skup tvrdeći da je riječ o raspravi o opstanku BiH. Dodatne tenzije izazvalo je i prisustvo Domagoja Kneževića, savjetnika ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, što je protumačeno kao tiha politička podrška zvaničnog Zagreba ovakvim idejama.

Klix

Povezane teme:
Nastavi čitati

BiH

MMR vakcina ponovo u centru pažnje: Šta misle građani Cazina i BiH?

Published

prije 5 dana

on

14. Jula 2026.

By

MMR vakcina ponovo je jedna od najkomentiranijih tema na društvenim mrežama. Brojni roditelji u Bosni i Hercegovini ovih dana raspravljaju o pravilima prema kojima je dokaz o primljenoj MMR vakcini neophodan za upis djece u vrtiće, a u određenim slučajevima i prilikom polaska u školu, dok roditelji koji odbiju vakcinaciju potpisuju odgovarajuću izjavu ili obrazac o odbijanju. Program obavezne imunizacije u Federaciji BiH i za 2026. godinu uključuje MMR vakcinu kao dio redovnog kalendara imunizacije.

Tema već danima izaziva podijeljena mišljenja. Dok jedni smatraju da je vakcinacija važna za zaštitu zdravlja djece i zajednice, drugi ističu da roditelji trebaju imati pravo samostalno odlučiti o tome hoće li njihovo dijete primiti ovu vakcinu.

Rasprava se posebno vodi oko pitanja upisa djece u vrtiće i škole, ali i oko odgovornosti roditelja koji odbiju vakcinaciju.

Zbog toga želimo čuti mišljenje naših čitatelja.

PITANJE ZA RODITELJE

MMR vakcina je dio obaveznog programa imunizacije u Bosni i Hercegovini, dok u pojedinim drugim državama nije zakonski obavezna ili se primjenjuju drugačija pravila.

Zanima nas vaše mišljenje:

  • Da li podržavate obaveznu MMR vakcinaciju?
  • Smatrate li da roditelji trebaju imati pravo izbora?
  • Kako gledate na činjenicu da različite države imaju različita pravila?
  • Da li vjerujete da su postojeći propisi u najboljem interesu djece?

Pozivamo vas da svoje mišljenje podijelite u komentarima, uz međusobno uvažavanje i bez vrijeđanja.

Nastavi čitati

BiH

Zavidovići otkazali koncert Alena Islamovića nakon nastupa u Kraljevu 11. jula

Published

prije 6 dana

on

13. Jula 2026.

By

Organizacioni odbor manifestacije “Ljeto u gradu 2026”, koju organizira Grad Zavidovići, donio je odluku da otkaže koncert Alena Islamovića, planiran u okviru ovogodišnjeg programa.

Kako su saopćili iz Organizacionog odbora, odluka je uslijedila nakon što je Islamović 11. jula, na Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, nastupio u Kraljevu u Srbiji.

U obrazloženju navode da je održavanje koncerta na taj datum za Grad Zavidovići “neprihvatljivo i duboko neprimjereno”, ističući da žele iskazati poštovanje prema žrtvama genocida, njihovim porodicama i vrijednostima koje grad njeguje.

“Zbog poštovanja prema žrtvama genocida, njihovim porodicama i vrijednostima koje naš grad baštini, smatramo da nakon takvog postupka Alenu Islamoviću nije mjesto na manifestaciji kojoj je pokrovitelj Grad Zavidovići. Naša je obaveza čuvati dostojanstvo sjećanja na žrtve i pokazati da postoje vrijednosti od kojih ne odustajemo”, navodi se u saopćenju.

Organizatori su poručili da će javnost u narednim danima blagovremeno obavijestiti o izvođaču koji će nastupiti umjesto Alena Islamovića.

Podsjećamo, Alen Islamović je 11. jula nastupio na manifestaciji “Veseli spust na Ibru”, održanoj na Trgu srpskih ratnika u Kraljevu, što je izazvalo brojne reakcije i osude dijela javnosti u Bosni i Hercegovini zbog činjenice da je koncert održan na Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Nastavi čitati

BiH

Za genocid u Srebrenici do sada osuđene 54 osobe na 781 godinu i pet na doživotnu kaznu zatvora

Published

prije 1 sedmica

on

11. Jula 2026.

By

Zbog genocida i drugih zločina koji su se desili tokom pada Srebrenice 11. jula 1995., kada je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, do sada su pred međunarodnim i domaćim sudovima osuđene 54 osoba na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora.

Bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić osuđen je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovečnosti tokom rata u BiH 1992-1995.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Sud Bosne i Hercegovine i sudovi u Srbiji osudili su više od pedeset osoba na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici. Od dvadeset presuda MKSJ-a za zločine počinjene u Srebrenici, sedam uključuje i presude za zločin genocida. Sud BiH donio 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici, od čega je trinaest za zločin genocida. U Republici Srbiji doneseno je pet presuda koje se odnose na Srebrenicu, uključujući presude za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Sud u Haagu pravosnažno je osudio i bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića na doživotni zatvor 2019. godine.

Osim Karadžiću i Mladiću, u Haagu su izrečene još tri pravosnažne doživotne kazne za genocid u Srebrenici.

Kazna je 2010. godine izrečena bivšem načelniku za bezbjednost glavnog štaba VRS Ljubiši Beari, koji je umro u Berlinu 2017. godine.

Kazna je 2015. godine izrečena i bivšem pomoćniku komandanta za obaveštajno-bezbjednosne poslove glavnog štaba VRS Zdravku Tolimiru, koji je sljedeće godine umro.

Na doživotni zatvor osuđen je i potpukovnik Drinskog korpusa VRS Vujadin Popović, koji je proglašen krivim za genocid, istrebljenje, ubistvo i progon Bošnjaka.

Tribunal u Haagu je donio prvu presudu koja je zločin u Srebrenici okarakterisala kao genocid, i to bivšem generalu Vojske Republike Srpske Radislavu Krstiću 2001. godine.

Krstić je pravosnažno osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i učestvovanja u genocidu. U otvorenom pismu 2024. godine, pisanom rukom, priznao je genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.

Na dugogodišnje kazne zatvora osuđeni su i oficiri VRS Drago Nikolić (35 godina), Dragan Obrenović (17 godina), Momir Nikolić (20 godina), Radivoje Miletić (18 godina) i Ljubomir Borovčanin (17).

Jovica Stanišić i Frenki Simatović, šefovi bezbjednosti Srbije tokom 90’, 2023. su osuđeni za udruženi zločinački poduhvat, u okviru kojeg je i zločin u Trnovu 1995. godine, kada je ubijeno šest bošnjačkih civila iz Srebrenice.

U Haagu je osuđen i pripadnik 10. diverzantskog odreda Dražen Erdemović, prvi čovjek koji je pred tim sudom priznao krivicu za ubistva zarobljenih Bošnjaka. On je uhapšen 1996. u Srbiji i iste godine je u Haagu osuđen na pet godina zatvora, a njegovo svedočenje kasnije je doprinijelo osuđujućoj presudi protiv Ratka Mladića.

U Bosni i Hercegovini u posljednjih godinu dana nije donesena ni jedna presuda za zločine u Srebrenici, dok u Srbiji sudski postupci dugo traju.

saff.ba

Nastavi čitati

BiH

Srebrenica 1995.: Priznanje genocida(video)

Published

prije 1 sedmica

on

11. Jula 2026.

By

Nastavi čitati

BiH

Ovo su imena svih žrtava genocida čiji posmrtni ostaci će danas biti ukopani u Potočarima

Published

prije 1 sedmica

on

11. Jula 2026.

By

U Srebrenici, na 31. godišnjicu genocida, danas će biti ukopani posmrtni ostaci deset žrtava.

To su:

Jusić (Zaim) Senad, rođen 1975. godine, imao je 20 godina kada je ubijen. Nestao je u julu 1995. na području Bratunca, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.

Baraković (Ramiz) Muriz, rođen 1973. godine, imao je 22 godine kada je ubijen. Nestao je na lokalitetu Zeleni Jadar u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2005. godine na lokalitetu Budak. Ranije je ukopan njegov brat Enver.

Musić (Edhem) Hamed, rođen 1973. godine, imao je 22 godine kada je ubijen. Ubijen je u ljeto 1995. na području Baljkovice, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Rahunići (Bratunac).

Alić (Šemso) Ramo, rođen 1965. godine, imao je 30 godina kada je ubijen. Ubijen je u Bratuncu 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u masovnoj grobnici Glogova 2001. godine.

Osmanović (Osman) Muhidin, rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen. Nestao je u Vlasenici u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Most na rijeci 2008. godine.

Ćerimović (Rahman) Huso, rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen. Nestao je na području Zvornika u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u Kamenici 2008. godine.

Nukić (Suljo) Nuko, rođen 1957. godine, imao je 38 godina kada je ubijen. Nestao je u Vlasenici u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Jelovačka česma 2002. godine. Bit će ukopan uz svoja četiri amidžića.

Gušter (Alija) Ahmet, rođen 1954. godine, imao je 41 godinu kada je ubijen. Nestao je na području Vlasenice, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Turalići (Vlasenica).

Kunić (Omer) Asim, rođen 1953. godine, imao je 42 godine kada je ubijen. Ubijen je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2006. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.

Dautović (Mustafa) Ramo, rođen 1939. godine, imao je 56 godina kada je ubijen. Nestao je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.

Izvor:klix.ba

Nastavi čitati

BiH

Federalno ministarstvo nudi besplatnu pravnu pomoć građanima zbog isticanja zastave Republike BiH s ljiljanima

Published

prije 1 sedmica

on

9. Jula 2026.

By

Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica saopćilo je da građani koji budu imali pravnih problema zbog isticanja zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima mogu ostvariti besplatnu pravnu pomoć.

Kako navode, zastava Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima bila je zvanična i međunarodno priznata zastava države Bosne i Hercegovine. Građani kojima zbog njenog isticanja bude izrečena kazna, oduzeta zastava ili se suoče s drugim pravnim posljedicama, imaju mogućnost zatražiti stručnu pravnu pomoć.

Besplatna pravna pomoć dostupna je svim građanima Bosne i Hercegovine, bez obzira na mjesto prebivališta.

Za ostvarivanje pravne pomoći građani se mogu obratiti putem telefona +387 33 294 131 ili putem e-mail adrese pravnapomoc@fmroi.gov.ba.

Iz Ministarstva poručuju da je cilj ove inicijative pružanje pravne podrške svim građanima koji smatraju da su njihova prava povrijeđena u vezi s isticanjem zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima.

Nastavi čitati

Najčitanije