Connect with us

BiH

Tajna bitka za BiH: Kakvu su ulogu u slučaju “Schmidt” odigrali Ahmetović i Schwarz-Schilling

Published

on

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo je danas tehničke izmjene u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, te poručio da tako donosi paket transparentnosti koji, kako se tvrdi, garantira slobodnu i fer izbornu kampanju.

Tehničkim izmjenama, podsjetimo, regulirat će se korištenje elektroničkih, printanih i online medija te društvenih mreža u predizbornoj kampanji.

 

Definirat će se i što je govor mržnje te zloupotreba javnih fondova i resursa u predizbornoj kampanji.

Intenzivna komunikacija

Međutim, do današnjeg saopćavanja zvanične odluke prethodili su dani u kojem je iza kulisa vođena tajna bitka za Bosnu i Hercegovinu.

 

Pokrenula ju je već najava visokog predstavnika za BiH da planira nametnuti Izborni zakon i ustavni paket u FBiH na način koji bi nesumnjivo izazvao daljnje podjele i nesuglasice u našoj domovini.

Iako ne jedini, uz hiljade bh. građana koji su protestirali pred OHR-om, građanke i građane poput Azre Zornić, Derve Sejdića i drugih, medije, dio intelektualne zajednice i nevladinog sektor, bh. dijaspore, značajnu ulogu da bi došlo do današnjeg ishoda male pobjede demokratske BiH odigrali su Adis Ahmetović, zastupnik u Bundestagu i izvjestitelj njemačkog SPD-a u odboru za vanjsku politiku, te bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling.

Noseći pismo koje mu je uputio Saša Magazinović, državni parlamentarac SDP-a – koji je zamolio Ahmetovića da djeluje jer je smatrao da bi posljedice eventualne odluke OHR-a mogle biti dramatične – njemački parlamentarac je pokucao je na mnoga vrata, uključujući, kako smo saznali i Olafa Scholza, njemačkog kancelara. 

Pored Berlina, vođena je veoma intenzivna komunikacija prema Sjedinjenim Američkim Država, Velikoj Britaniji i drugim europskim vladama, Europskom parlamentu, čak i Turskoj.

Na koncu je Washington napravio pozitivan zaokret, te je dogovorena intenzivnija saradnja, ali na drugačijim principima

„Zajedno smo radili“, kratko će reći Ahmetović.

Iako će ove godine napuniti 92 godine i Schwarz-Schilling je učinio mnogo kako bi se njegov nasljednik, aktuelni visoki predstavnik, Nijemac Christian Schmdit zadržao na izmjenama Izbornog zakona BiH koje su tehničkog karaktera. U sjeni brojnih reakcija i medijske buke, Schwarz-Schilling je snažno lobirao za interese demokratske BiH.

On je, naime, i ranije kritizirao nastojanja da se popusti maksimalističkim zahtjevima HDZBiH.

Komentirajući nastojanja Matthewa Palemra i Angelina Eichhorst u januaru ove godine, on je u autorskom tekstu za DW zapisao:

“Oboje pokušavaju na veoma netransparentan način i uz pritisak provesti reformu izbornog zakona. Zašto to pokušavaju baš sad dok je država u najgoroj krizi od kraja rata? To je potpuno nerazumljivo i nipošto ne ulijeva povjerenje. Umjesto da se provedu sankcije nad onima koji blokiraju rad institucija i prijete državi, traži se način da se ugodi ekstremistima”,  napisao je. On je drugačije vidio put do rješenja.

“Moje je mišljenje, baš kao i mnogih građana Bosne i Hercegovine, ali i istaknutih tužitelja Jakoba Fincija i Azre Zornić koji od 2009. i 2014. godine čekaju provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, da se izbori 2022. mogu, kao i svi dosadašnji izbori, održati prema postojećem izbornom zakonu. Tek nakon njih i bez pritiska, transparentno i uz učešće svih dijelova društva, se mora promijeniti diskriminirajući ustav BiH, čime se stvaraju pretpostavke za reformu izbornog zakona. A ne obrnuto”.

Hrvati i Bošnjaci

U decembru 2018. godine je, također, izjavio je kako Hrvati uopće nisu diskriminisani u BiH, već da su čak i u boljem položaju od Bošnjaka.

“Narodi u Bosni i Hercegovini vrlo dobro znaju šta je rat i ne žele ratovati. Problem je u nekim političarima. I u Hrvatskoj ima političara koji razumiju situaciju i koji dijele moje stavove o situaciji u BiH, a među njima je i bivši predsjednik Stjepan Mesić. Svako ko potiče nacionalizam u BiH trebao bi biti svjestan toga šta radi, primjerice, kada govori da su Hrvati u BiH diskriminirani. Kako su to Hrvati diskriminirani? Onaj ko to govori, prvo to mora dokazati. To je najobičnija laž. Ne samo da nisu diskriminirani, nego su Hrvati u BiH u boljoj poziciji od Bošnjaka, jer imaju hrvatsko državljanstvo”, kazao je Schwarz-Schilling u intervjuu za zagrebački Globus.

I ova priča naglašava značaj promptnog djelovanja, lobiranja i zagovaranja u svijetu politike i diplomatije, što je mogućnost koju Bosna i Hercegovina nedovoljno ili traljavo koristi.

Vrijeme je da se i na tom polju ozbiljno promijene mnoge stvari – dok nije kasno.

Radiosarajevo.ba

BiH

Dodik ponovo negirao genocid: “Bošnjaci mogu da žive na 25 posto teritorije, to im je dovoljno”

Published

on

By

Na današnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, predsjednik manjeg bh. entiteta negirao je genocid u Srebrenici po ko zna koji put uprkos svim presudama Haškog suda i drugih međunarodnih sudova.

Također, Bošnjake je ponovo nazvao muslimanima, što ima opasnu pozadinu. Ponovo je pozvao na ‘razlaz na miran način’ i otcjepljenje RS.

 

“Muslimani su odlučili da uđu u unilateralno kršenje vanjske politike, to je počela bivša ministrica (op.a. Bisera Turković), a sadašnji (op. a. Elmedin Konaković) je nastavio. Priča o genocidu u UN ima za cilj da nastave s nametanjem kolektivne odgovornosti Srbima, a Njemačka je sponzor nekog dokumenta u UN-u isključivo s namjerom da opere svoju genocidnu prošlost. Genocid u Srebrenici nije se desio“, rekao je Dodik.

Poručio je ponovo da BiH nema budućnost i da se pokuša još jednom dogovoriti pa će predložiti neke stvari.

 

Bošnjaci mogu da žive na ovih 25 posto, to im je dovoljno. Odbijamo da prihvatimo torturu u ime BiH. Imate svojih 25 posto teritorije niko vam to ne spori. Vaše nije ni Kozarska Dubica ni Novi Grad, ništa. Dočekat ćemo trenutak da ćemo se od vas odvojiti. Jedini cilj Bošnjaka je da podjarme Srbe i da im se osvete. Poslije još jednog pokušaja vidjet ćemo da šta ćemo dalje”, rekao je.

Negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca, kažnjivo je prema izmjenama Krivičnog zakona BiH kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

Nastavi čitati

BiH

Dodik ponovo vrijeđao, pa rekao: “Idem do kraja, vidio sam da sam se zaje**o”

Published

on

By

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom

 

 

U toku je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se naći “Informacija o aktuelnoj bezbjedonosnoj i političkoj situaciji u svijetu sa aspekta reprekusija na Republiku Srpsku”.

Informacija počinje sa time da su “uticaji geopolitičkih procesa nakon završetka Hladnog rata svijet uveli u bezbjednosnu nestabilnost, a što se održava i na poziciju Republike Srpske i bezbjednost njenih građana.”

Prisutnima se obratio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je ponovo govorio da se ne bori za sebe, nego za “narod Republike Srpske”, piše Fokus.ba.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti

U već standardnom govoru u kojem je navodio da mu je važniji narod, nego njegovi lični i porodični interesi, napadao je SAD, Evropsku uniju, “političke bošnjake”…

Rekao je da neće da priča o sankcijama, da je on na to spreman.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti.

“Idem do kraja. Šta god značilo, do kraja idem. Nemam ni jedne pomisli da odustanem. I neću da odustanem. I ne bojim se. Krećem u novu fazu političke i sveke druge borbe za Republiku Srpsku. Kako će se u tome mojo život odvijati, to je manje važno”, rekao je Dodik u dugom monologu pred poslanicima NSRS”, rekao je između ostalog Dodik.

“Zajebao se”

U kasnijem govoru je rekao i “da se sad vrća na starog Milorada Dodika od prije dva mjeseca”.

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom.

Nastavi čitati

BiH

Crnolistaš Čavara ostao bez bankovnog računa, traži od Vijeća ministara da nađu način kako će dobivati plaću

Published

on

By

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Marinko Čavara uputio je pismo Vijeću ministara BiH u kojem se žali da više ne može primati plaću.

Čavara je na crnoj listi SAD, a sad je zbog toga ostao bez računa u banci.

On je pismo uputio predsjedavajućoj Borjani Krišto, ministru finansija Srđanu Amidžiću te ministru pravde Davoru Bunozi.

“Dana, 6. 6. 2024. godine sam uvršten na tzv. crnu listu Vlade SAD. Plaću sam do tada primao putem računa otvorenog kod Addiko Bank, a nakon pomenutih sankcija mi je otkazana poslovna saradnja od navedene banke i otvorio sam račun u Nova banka AD. Kod pomenute banke posjedujem račun putem kojeg sam primao plaću, a pri čemu mi je bilo onemogućeno posjedovanje bankovne kartice, dakle račun kod Nova banka AD je imao isključivo svrhu da primam svoju plaću svaki mjesec”, objašnjava Čavara u pismu.

No, sad se stvar zakomplicirala. Čavara kaže da je prije deset dana dobio telefonski poziv.

“Dana 18. 3. 2024. godine sam telefonskim putem obaviješten da mi Nova banka AD želi zatvoriti račun zbog prijetnje sankcijama jer imam otvoren račun kod njih. Pokušao sam riješiti novonastali problem kontaktirajući druge poslovne banke, ali nijedna banka mi ne želi otvoriti račun”, kuka Čavara.

Kuknjavu nastavlja kako sad ne može primati plaću.

“S obzirom na navedeno, nemam mogućnosti da svoju mjesečnu plaću primam putem računa. Želim da istaknem, kako je na ovaj način došlo do grubog kršenja mojih prava ostvarenih na osnovu radnog odnosa, jer se u konkretnom ne radi o bilo kakvom transferu novca, niti sličnom poslovanju s poslovnim bankama.

Prema odredbama Zakona o unutarnjem platnom razredu (Službene nov. FBIH broj 48/15 i Ispravka 79/15 i 4/21) pod unutarnjim platnim prometom se podrazumijeva sva plaćanja u konvertibilnim markama između sudionika u unutarnjem platnom prometu, a preko računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova unutarnjeg prometa”, ističe Čavara.

Dalje navodi kako su mu ugrožena ljudska prava.

“Pravo na plaću je moje ljudsko pravo garantirano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a koja je dio Ustava BIH (EKLJP) Naime, Protokolom 1 na EKLJP propisano je i garantirano da svako ima pravo na neometano, mirno uživanje na svoju imovinu. Tog prava ne može niko biti lišen, ograničen, ako to nije u javnom interesu i pod uvjetima propisanim zakonom i općim standardima međunarodnog prava. Pri tome ograničenje ovog prava u javnom interesu mora biti neophodno u demokratskom društvu”, kaže Čavara.

On sad traži od institucija BiH da mu omoguće da prima plaću, piše Raport.

“U konkretnoj situaciji institucije Bosne i Hercegovine su dužne omogućiti mi da ostvarim jalno od svojih osnovnih ljudskih prava, omogućiti mi da primam mjesečne plaće iz radnog donosa te od vas tražim da osigurate isplatu moje plaće.

Nadam se skorom rješenju ove novonastale situacije, a u skladu s Ustavom BiH i zakonima BIH”, naveo je Čavara.

Nastavi čitati

Najčitanije