“Takvi nemaju morala”: Dok je čekao presudu Cazinjaninu Rasimu Pajiću iz budžeta isplaćeno skoro 28 000 KM

Dok su stotine teško bolesnih građana u Federaciji BiH mjesecima strepile za život i čekale da se iz federalnog budžeta izdvoji novac za njihovo liječenje, pojedini federalni poslanici/delegati kojima se sudilo za razna krivična djela, uredno su dobijali plaće.

MILOST I PARE

Da li je pravedno, moralno, humano da članovi najvišeg zakonodavnog organa u FBiH, prekršioci zakona donesenih u toj instituciji, umjesto sankcije pustoše državnu kasu, dok bolesni prema zakonima donesenim u istoj instituciji, a koji se ne poštuju, bivaju lišeni prava na liječenje, čekajući na milost i pare?

Najsvježiji primjer dolazi iz Krajine. Rasim Pajić, bivši delegat Doma naroda Parlamenta FBiH i bivši poslanik u Skupštini USK-a, presudom Općinskog suda u Cazinu osuđen je na kaznu zatvora od šest mjeseci zbog trgovine uticajem.

Pajiću se na teret stavlja da je od 18. septembra do 17. oktobra 2019, koristeći uticajni položaj poslanika i poznanstvo kroz zajedničko političko djelovanje sa Admirom Hadžipašićem, odgovornom osobom PU Centar za obrazovanje odraslih Vita Plus Cazin, posredovao u izvršenju nezakonite radnje, izdavanja lažne diplome, te dogovarao izdavanje diplome o završenoj srednjoj stručnoj spremi – mašinska stručna škola (autolakirer) bez provođenja nastavnog procesa za M. Č, koju je M. Č. predala u organ uprave Grada Cazina kako bi dobila poticaj za obrtnu djelatnost.

Dakle, Pajić je posredovao kod odgovorne osobe u institucijama FBiH u izvršenju nezakonitosti, zbog čega je osuđen. No, njegovo hapšenje, a kasnije i presuda nisu “popeglali” njegov račun. Dok je čekao presudu, kao federalni delegat kojem je istekao mandat, podnio je zahtjev za bijeli hljeb. Udovoljeno mu je i za devet mjeseci 2023. isplaćeno 27.105,41 KM, piše Oslobodjenje.

Među osuđenicima je i Vesna Švancer, bivša dopredsjednica Predstavničkog doma PFBiH. Kantonalni sud u Tuzli pravosnažno je osudio zbog zloupotrebe položaja ili ovlasti i prevara, te izrekao kaznu zatvora od 2 godine i mjesec. Teretila se da je formirala udruženje, u kojem su bile Azra Džafić i još neke osobe, kako bi u postupku dodjele i isplate nepovratne pomoći građanima i neprofitnim organizacijama iz budžeta uslovljavali ih da im vrate veći dio sredstava.

Švancer je, podsjećamo, uhapšena 20. aprila 2018, a ono što je zanimljivo je da je, nakon hapšenja i dok je bila u pritvoru u Tuzli, nastavila primati platu od 2.992 KM, pa joj je od aprila do oktobra 2018. isplaćeno 20.947,99 KM. Da apsurd bude veći, iz džepova građana je njenoj savjetnici Adaleti Kurtović na ime plata za isti period isplaćeno 14.897,12 KM. S pravom se postavlja pitanje opravdanosti isplaćenih sredstava, s obzirom na to da sedam mjeseci nije imala koga savjetovati.

Dok je Vesna​ Švancer bila u zatvoru, plate je primala i njena savjetnica

Hoće li se ovome stati ukraj ili će poslanici/delegati i dalje biti poput zaštićene vrste, teško je reći. Na narednoj sjednici Predstavničkog doma PFBiH poslanici će razmatrati izmjene Poslovnika koje tretiraju ovo pitanje. U članu 19. navodi se da “po dobivanju obavještenja od nadležnog organa o potrebi izricanja pritvora poslaniku, ukoliko je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je obavezan pritvor, predsjedavajući Predstavničkog doma dužan je u roku od 48 časova od prijema obavještenja sazvati sjednicu, koja će se održati najkasnije u roku pet dana od dana sazivanja”. Predloženim izmjenama brišu se riječi: ukoliko je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je obavezan pritvor.

Da li je ispravna politika, odnosno izbor zakonodavca da parlamentarac prima naknadu plate dok je, na primjer, u zatvoru ili dok se protiv njega vodi krivični postupak, pitanje je koje treba razmotriti u FBiH, u okviru šire reforme ovog prava, kaže Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

– U konačnici, primanje plaće (bijelog hljeba) je suštinski pitanje etike i morala, kao i parlamentarne i demokratske kulture, koja još nije razvijena u BiH. Kako očekivati od parlamentarca da se zbog moralnih načela odrekne bijelog hljeba kad se procesuira za počinjenje krivičnih djela? Takvi moralnog zakona u sebi nemaju. Reforma bijelog hljeba treba obuhvatiti i izuzetke od uživanja tog prava, kao što su situacije kad parlamentarac biva pravosnažno osuđen za krivična djela počinjena u vezi sa svojom funkcijom ili tokom obnašanja te funkcije. Tada bi trebalo razmisliti i o opciji da dođe do suspenzije isplate bijelog hljeba do okončanja sudskog postupka, kaže Išerić za Oslobođenje.

DJELA I POSLJEDICE

Federalnog ministra pravde Vedrana Škobića pitali smo da li osuđenici u ovom slučaju moraju vratiti plate i ostale naknade.

– Treba prvo vidjeti za šta je osuđen. Kakva je posljedica? Kakve su mjere nakon presuda… Sve to zavisi od djela do djela. Recimo, ja sam parlamentarac i, ne daj Bože, napravim udes. Počinim teške tjelesne ozljede. Zna se šta ima tamo i kakve su posljedice osude, te da li postoje mjere uz tu presudu, kaže Škobić.