Tek s prvim hladnijim danima razmišljamo o energetskoj krizi: Nekima bi mogle zatrebati svijeće

Većina stručnjaka je saglasna da je energetska kriza vrlo izvjesna. Među njima je i profesor na Fakultetu za elektrotehniku u Tuzli Mirza Kušljugić koji je u izjavi za Klix.ba obrazložio zašto tako misli.

Veliki je broj onih u Bosni i Hercegovini koji su s prvim osjetno hladnijim danima počeli razmišljati o onom o čemu je trebalo razmišljati mjesecima ranije. To je u ozbiljnim državama glavni razlog za zabrinutost, a odnosi se na sljedeće:

  • Da li će biti dovoljno energenata za grijanje?
  • Ako će ih biti, po kojoj cijeni?

Vlasti u Švicarskoj pozvale su građane da nabave svijeće i ogrijevno drvo, dok vlasti u Njemačkoj već imaju niz mjera za racionalnu potrošnju svih energenata.

Cijena pojedinih energenata, prije svega plina i peleta, bi mogla biti tolika da mnogi budu primorani da alternativu traže u električnoj energiji. Struja će se koristiti za grijanje, što bi moglo imati negativne posljedice. Na to je upozorio i direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EP BiH) Admir Andelija. Početkom septembra je izjavio da električna energija ne može biti osnovni energent za grijanje.

Kušljugić je napomenuo da je prije nekoliko mjeseci pozivao na formiranje kriznih timova koji će se baviti mogućom energetskom krizom te da je samo djelomično poduzeto za suočavanje s ovom krizom.

“Ako se desi da veliki broj građana odluči da se grije koristeći električnu energiju, bit će problema u distributivnoj mreži. Moguće je da bude i problema u snabdijevanju električnom energijom, na šta je upozorio i direktor EP BiH”, podsjetio je.

Ovaj problem bi posebno mogao pogoditi Sarajevo, jer je u njemu najveći broj onih koji se griju na plin – najskuplji energent, čija je distribucija neizvjesna i koji je sve skuplji. Prema riječima Kušljugića, koji je i član Upravnog odbora ReSETa – Centra za održivu energetsku tranziciju, nije pretjerivanje kada se upozorava na energetsku krizu.

“Zaista je rizik toliki da je vrlo teško predvidjeti šta će se događati. Krizu treba iskoristiti i baviti se, prije svega, električnom energijom na drugačiji način”, naglasio je.

Ukazao je da bi najdramatičnije bilo to kada bi se desilo opterećenje elektroenergetske mreže.

“Nadam se da do toga neće doći, jer elektroenergetska mreža nije projektovana za takav prelazak. To je najdramatičniji razvoj događaja i ne bih rekao da je isključen i ne bih rekao da nije isključen. Postoji opasnost da će i zbog cijene peleta doći do prelaska na električnu energiju”, konstatovao je Kušljugić.

Nestanak struje

Istakao je da bi to opterećenje moglo značiti da pojedini dijelovi gradova, naselja ostaju bez struje usljed velikog opterećenja.

“Ovdje se govori o dijelovima gradova, u kojima je mreža stara, nije zamijenjena, nije modernizovana, a nije projektovana da stanovi i cijela naselja pređu na korištenje električne energije za grijanje. Ne govorimo o fenomenu koji će se desiti u cijeloj Bosni i Hercegovini”, obrazložio je.

Kao primjer za prethodno spomenuto naveo je Tuzlu.

“Može se desiti u nekim od sredina i to je viđeno. To se pokazalo kao eksperiment tokom rata, konkretno u Tuzli, kada su bile velike redukcije i kada u 48 sati dobijete struju na šest sati, onda svi upale svjetlo, a mreža nije projektovana da to može podnijeti i onda dođe do gorenja trafostanice”, kazao je.

Pozvao je da se uspostavi dobra komunikacija između vlasti, elektroprivreda i građana kako bi bile predočene sve činjenice. Ocijenio je da vlasti neće moći računati na podršku u mjerama za racionalnu potrošnju energije ako one svojim djelima to ne pokažu, kao što to čine vlasti na Zapadu.

“Bez saradnje, bez intervencije u javnim preduzećima, ustanovama na šta se išlo u zapadnoj Evropi pa i na uštrb nekog komfora, neće biti podrške građana bilo kakvim aktivnostima vlada i elektroprivreda”, rekao je.

Kako je izjavio, nije za palijativne mjere, već za dijalog, koji nije potreban samo u ovoj godini, već u cijeloj energetskoj tranziciji koja je bez obzira na sve neminovna.

“Tranzicija se neće desiti bez podrške građana i privrede”, dodaje.

Poručio je da svi moraju snositi dio tereta, shodno svojim mogućnostima, kako bi se problemi lakše prevladali te podsjetio da energetska tranzicija podrazumijeva dekarbonizaciju, decentralizaciju, digitalizaciju i demokratizaciju. Naveo je da se na demokratizaciju zaboravlja, a da ona znači učešće građana.

Solarne elektrane

To učešće građana se manifestira i kroz pravljenje solarnih elektrana, što je sve učestalije među domaćim privrednicima. Prema riječima našeg sagovornika, to je posebno intenzivirano u posljednjih pola godina usljed poskupljenja struje. Nezadovoljan je zbog toga što je pravnom regulativom učinjeno to da se doslovno bacaju viškovi električne energije proizvedeni u privatnim solarnim elektranama.

“Zakonska regulativa je takva da se dio te energije mora bacati, jer elektroprivreda ne mora preuzeti viškove struje. To sve ukazuje na to da ne smijemo zaboraviti tu komponentu demokratizacije. Potrošači moraju biti aktivni učesnici. Samo interakcijom može se provesti tranzicija i ova je kriza trenutak da se shvati da se to mora uraditi. Moramo razmišljati kako koristimo energiju, jer ona nije jeftina”, zaključio je Kušljugić.

Postoji opasnost da energenti budu dostupni na tržištu, ali da ih veliki broj građana ne mogne priuštiti zbog iznimno visokih cijena.

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *