Connect with us

BiH

Turković: Idemo unazad. EU nam dala nadu, građani su sada očajni

Published

prije 2 godine

on

Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovina Bisera Turković učestvovala je na jednom od panela na 17. Strategijskom forumu u Bledu. Odgovarajući na pitanje da li je Evropska unija spremna za novu fazu proširenja i da li su zemlje regiona spremne da uđu u EU, Turković je citirala izreku, a potom i kritikovala EU te poručila: “Situacija je puno gora nego 2000. kada su nam dali nadu, građani su očajni”.

“Citirat ću jednu izreku, ako želite nešto da uradite kaže se ‘Kako ćemo, lako ćemo’. Ali, ako ne želite, onda postavljate preduvjete, uvjete, govorite o neispunjavanju istih. Može se raditi o 14, 24 ili 344 – bitno je koliko dugo želite da neka zemlja čeka zeleno svjetlo. Zavisi to od svi nas”, kazala je Turković.

Podsjetila je da je BiH bila prije 22 godine, kada je ona bila ministrica za evropske integracije BiH, bila vrlo zainteresovana  da postane dio EU i da je tako još uvijek, ali da sada ima mnoge poteškoće.

“Solun je ponudio nama veliku nadu. Godine 2008. istraživanja su pokazala da 78 posto stanovništva BiH želi uključivanje u EU. Slijedili smo tu želju i 2015. potpisali Sporazum od stabilizaciji i pridruživanju, 2016. pdonijeli zahtjev za članstvo. Gdje se danas nalazimo? Čini se da se nismo daleko odmakli i da je situacija danas puno gora nego 2000. ili 2015. Nismo ili drugi nisu djelovali pretjerano brzo i razmišljali kakvu će poziciju zauzeti.  Osam mjeseci imamo blokadu državnih institucija, stvari se sada tek počinju micati, ali vidje ćemo koliko će trajati. Imamo ruski utjecaj koji prijeti da potkopa sva druga teško stečena postignuća i smjeru kojem je BiH išla kako bi postala funkcionalna država. Kao rezultat, nismo dobili kandidatski status jer nismo ispunili 14 preduvjeta. Postavlja se pitanje jesu li Ukrajina ili Moldavija ispunile neke uvjete? Mislim da su one daleko iza nas. Tako da se tu ne radi samo o pristupu pitanjima. Niko ne pokušava detaljno objasnit o čemu se radi”, navela je Turković.

“Šta je s nama? Zašto ne mogu biti samo građanka BiH?”

Potom je govorila i o problemima Izbornog zakona i (ne)sigurnosti Zapadnog Balkana. Navela je kako je Izborni zakon predmet spora i da mnoge presude Evropskog suda za ljudska prava nisu provedene.

“Funkcionalnost BiH je pod upitnikom, naši susjedi se otvoreno miješaju u domaću politiku i izborni zakon. Vidimo kakve presedane postavljamo za druge zemlje. Kažu, želimo da sva tri konstituentna naroda budu jednaka, ali šta je s nama? Moja majka je Hrvatica, otac Bošnjak. Šta je s nama? Da bih bila izabrana moram se opredijeliti jesam li Bošnjakinja ili Hrvatica. Za r ne mogu biti građanka BiH? Šta je s mojim prijateljima Jevrejima ili romskim narodom? Oni su diskriminisani. Da li su to EU standardi? Da li je to fer? Oni će biti kažnjeni jer mi ne prihvatamo nešto za šta se smatra da ne doprinosi unapređenju zemlje. Shvatam da nije lako, ali moramo pronaći rješenja koja već postoje – da odemo u budućnost.  Mislim da se tamni oblaci ispunjeni nesigurnošću nalaze iznad Zapadnog Balkana politički, ali i za proizvodnju energije, potrošnju, nedostatka hrane… Struja će biti četiri puta skuplja kako je već najavljeno, stopa inflacije je 8,9 posto zabilježena u eurozoni. To je veliki iznos. Naše šanse, šanse BiH da dobije kandidatski status čine se jako slabim i mi idemo unazad. Imamo progresivne snage koje se bore za BiH, ali također imamo jake protivnike onima koji vide budućnost BiH u euroatlantskim integracijama. Pitanje koliko će još dugo progresivne snage odlijevati agresivnim pokušajima da se uništi multietnički karakter BiH”, kazala je Turković.

“Vraćamo se unazad”

Na kraju je uputila pitanje Evropskoj uniji.

“Ljudi postaju umorni i očajni. Više ne vide budućnost i razmišljaju da se isele iz zemlje. Imamo one kojima nije stalo do toga šta će biti u budućnosti. Pitanje do kojeg u konačnici dolazimo – da li je EU zaista voljna pomoć Zapadnom Balkanu, BiH da postane dio EU porodice ili se mi samo nalazimo tu kao dio očuvanja mira i politike udovoljavanja? S vremena na vrijeme dobijemo neku finansijsku pomoć. To je slika kakvu je mi vidimo iz BiH”, zaključila je Turković.

Na istom panelu obratili su se i Gabriel Escobar te Christian Schmidt.

N1

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

BiH

Senad Pećanin Objavio slike Sabine Ćudić i Sanje Vulić i poručio – “pronađite razliku”

Published

prije 6 minuta

on

25. Aprila 2024.

By

On je na svom Twitter profilu Sabinu Ćudić uporedio sa zvaničnicom SNSD-a Sanjom Vulić uz poruku “pronađi razliku”.

Stranka za BiH pozvala je u jučerašnjem saopštenju Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH da započnu operativne pripreme za odbranu države od prijetnje koja dolazi od rukovodstva entiteta RS, čiji predsjednik Milorad Dodik iznosi otvorene prijetnje teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH.

Na sadržaj ovog saopštenja otvoreno je negodovala visoka zvaničnika i državna parlamentarna Naše stranke Sabina Ćudić koja je optužila predsjednika Stranke za BiH da “poziva na rat”.

“Evo, imali ste poziv od strane predsjednika Stranke za BiH… izuzetno neodgovorno gdje se poziva Oružane snage da se pripremaju za nešto. Pa znate li koliko je degutantno u ovoj se zemlji igrati sa tim traumama, pozivati na rat, pozivati na oružane sukobe”, poručila je Ćudić.

 

Ovakva reakcija Sabine Ćudić naiša je na žestoku osudu uglednog bh. novinara i advokata Senada Pećanina. On je na svom Twitter profilu Sabinu Ćudić uporedio sa zvaničnicom SNSD-a Sanjom Vulić uz poruku “pronađi razliku”.

“Vjerovali ili ne: Dodikova poslanica Sanja Vulić optužila Semira Efendića da ‘poziva na rat’! Pardon, ne radi se o Sanji Vulić, već o Sabini Ćudić, koalicionoj partnerki ‘evropskog Dodika’.

Istom poslanicom koja se u medijima hvalila da je presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu ‘Slaven Kovačević protiv BiH’ donešena zahvaljujući njenom ‘lobiranju u Strasbourgu’, što je bio glavni adut njene partnerke u vlasti Borjani Krišto da zatraži (i dobije) preispitivanje presude kojom se ukazuje na neprihvatljivost etničke diskriminacije građana BiH”, poručio je Pećanin.

 

Nastavi čitati

BiH

Od 23 uhapšenih u pritvoru ostaju tri osobe, svi ostali iz akcije “Black Tie 2” na slobodi

Published

prije 20 minuta

on

25. Aprila 2024.

By

Od 23 osobe, koje su uhapšene u akciji “Black Tie 2”, samo njih troje je ostalo u pritvoru, odnosno sud je odlučio da tokom istrage u pritvoru ne zadrži 15 osoba od 18 za koje je zatražena ova mjera, a za pet osoba Tužilaštvo BiH nije ni tražilo pritvor.
U pritvoru je ostao Adnan Smajlović, kojeg je Tužilaštvo BiH okarakterisalo kao vođu grupe u BiH, koja se bavila pranjem novca iz kartela Tito i Dino. Osim njega, jednomjesečno zadržavanje je određeno i uposlenici Zeničke bolnice Aidi Halać i Sanchezu Jukiću.Među ostalih 15 osoba, njih sedam je izašlo uz određene mjere zabrane, a to su Gordan Memija, Haris Behram, Tarik Zulović, Mirsad Skopak, Mak Šemšić, Emir Sarić i Smail Šikalo, dok za ostale nisu određene ni mjere zabrane.

Mjere koje moraju poštovati su zabrana putovanja, koja važi samo za Gordana Memiju i zabrana sastajanja sa određenim osobama iz člana 126. a stav 1. tačka c ZKP, a što važi za svih sedam.

Tužilaštvo pritvor nije ni zatražilo za Boška Jerkovića, Ibru Miladina, Nedžada Suljevića, Armina Alomerovića i Adnu Helić te su oni ranije izašli na slobodu, a preostali za koje je odbijen prijedlog pritvora su izašli jutros. Ova petorka je također dobila mjere zabrane napuštanja Kantona Sarajevo, putovanja van države, odnosno oduzimanje putnih isprava.

Na slobodu su, bez ikakvih mjera zabrane, pušteni direktor FUP-a Vahidin Munjić, šef specijalne policijske jedinice Mustafa Selmanović i trojica pripadnika FUP-a Adin Ćatić, Emir Druškić i Senad Kadić, piše Klix.

Njih je Tužilaštvo BiH sumnjičilo da su u organizaciji biznismena Gordana Memije angažovani da budu tjelohranitelji vođi kartela Edinu Gačaninu, a da je Munjić izostavio to spriječiti. Navodno su za uslugu dobili kafiće, automobile i slično, međutim Sud BiH je odlučio da su svi navodi zasnovani na indicijama, odnosno svjedočenju tri policijska službenika, koji su iznosili svoja posredna saznanja, koja ne predstavljaju dokaz u ovom slučaju.

Nastavi čitati

BiH

Šokantne informacije: Tužilaštvo BiH tvrdi da je organizovana kriminalna grupa imala namjeru “preuzeti državu”

Published

prije 14 sati

on

24. Aprila 2024.

By

Danas je u Sudu BiH održano i drugo ročište u okviru predmeta “Black Tie 2” na kojem su iznesene šokantne tvrdnje tužitelja, a u nastavku se očekuje i izlaganje odbrane.
Mjere pritvora pred Sudom BiH, na ročištu koje vodi sutkinja Tatjana Kosović, se traže za Adnana Smajlovića, Sancheza Jukića, uposlenicu zeničke bolnice Aidu Halać, uposlenika zeničke bolnice ginekologa Tarika Zulovića, Harisa Behrama, Mirsada Skopaka, Maka Šemčića, Elmira Sarića, Smajila Šikala, pripadnike FUP-a Mustafu Selmanovića, Vahidina Munjića, Senada Kadića, Adina Čatića i Emira Druškića te Seada Preljevića, Davora Curla, Gordana Memiju i Edina Kačara (OSA).Spomenuti osumnjičeni se terete za krivična djela organizovani kriminal, pranje novca, zloupotrebe položaja, primanje nagrade i drugih oblika koristi.

Prema navodima tužitelja Sanjina Kulenovića u istrazi u ovom predmetu osim domaćih institucija učestvuje i američki FBI, DEA i Europol.

Prema navodima tužilastva od 2016. do 2021. godine organizovana kriminalna grupa na čijem je čelu bio Adnan Smajlović je pribavljala i prala novac koji je stečen trgovinom droge u okviru kartela “Tito i Dino”. Riječ je o organizovanoj kriminalnoj grupi koja je djelovala na području više država među kojima su BiH, UAE, Nizozemska, Belgija, Njemačka, Južna Amerika, Južnoafrička Republika i druge zemlje.

Prema navodu Tužilaštva BiH riječ je osobama koje su se pridružile tj. organizovale preko Sky aplikacije. Sve osobe u Sky aplikaciji su komunicirale preko kriptovanih imena kao što su Aristotel, Lucky Luck itd.

Prema navodima tužitelja, osobe Edin Gačanin i Adnan Smajlović su donosili odluke o izvršenju krivičnih djela dok su ostali članovi grupe djelovali po njihovim uputama. Tužilaštvo smatra da je to vidljivo i iz presuda suda u Rotterdamu protiv Gačanina. Također tvrde da je Edin Gačanin osiguravao logistička sredstva te da je pranje novca stečenog trgovinom drogom rađeno preko više pravnih lica.

Između ostalog naveden je primjer od 2020. godine kada je Smajlović raspolagao novcem u iznosu od 500.000 KM koji mu je poslao Edin Gačanin.

Ostali članovi kriminalne grupe su uzimali novac od Smajlovića te je on o tome obavještavao Gačanina.

Tužilaštvo navodi da su članovi grupe nastojali ostvariti i politički utjecaj te da su planski radili na tome i to sve u cilju “preuzimanja države”.

Kako bi ostvarili taj cilj stupali su u kontakt s lokalnim političarima nudeći i finansijsku podršku.

Članovi kriminalne grupe su savjetovali i formiranje udruženja građana kako bi ostvarili politički utjecaj te je iz njihove Sky komunikacije vidljivo da su se često zanimali za političku situaciju.

U tom kontekstu je istaknuta uloga Haris Behrama koji je u Mostaru formirao udruženje građana “Brankovac”.

Tužilaštvo je izdvojilo i to da je biznismen Gordan Memija platio spomenutim pripadnicima FUP-a angažman kao fizičko osiguranje Edina Gačanina prilikom njegove posjete Sarajevo (Kadić, Čatić i Druškić).

Vahidin Munjić se kao v.d. direktora FUP-a tereti da jod 2016. do danas nije izvršio službene dužnosti s obzirom da su pripadnici FUP-a bili angažovani kao fizičko osiguranje osobi za koju su morali znati da je sigurnosno interesantna ličnost.

Upravo kod Gordana Memije, prema navodima tužitelja, je pronađen veći broj materijalnih dokaza.

Obrazložena je uloga pripadnika OSA-e Edina Kačara, pa tužilaštvo tvrdi da je on bez ovlaštenja predao službene dokumente pribavivši korist od 100.000 KM. Tužilaštvo tvrdi da je riječ o dokumentima koji se odnose na organizovani kriminal te da je time nanijeta šteta BiH kao državi.

Tužilaštvo je također objasnilo na koji način se “prao” novac kroz nabavku uniformi za pripadnike FUP-a. Naime, uniforme su kupljene preko kompanije “Rhea Express” vlasnika Ermina Alamerovića koji je također osumnjičen u ovom slučaju. Riječ je o uniformama koja je kupljena od firme iz SAD-a preko “Rhea Expressa” i da je te uniforme FUP zadužio. Upravo je Alamerović priznao krivično djelo, a to je učinio i još jedna od osumnjičenih – Nedžad Suljević.

Podsjećamo da su za Suljevića i Alamerovića zatražene mjere zabrane.

Ono što je tužilaštvo također izdvojilo jeste da je pronađena obimna dokumentacija za koju su naveli da je analiziraju američki FBI i DEA.

Govoreći o izvršenim pretresima navedeno je da su pronađeni i satovi čija vrijednost premašuje više od 20.000 eura, pištolji, skupocjeni automobili itd.

U obrazloženju zašto traže pritvor za navedene osobe, tužitelj Kulenović je naveo da postoji opasnost od bjekstva.

Podsjetimo, na prvom ročištu za pet osumnjičenih koji su uhapšeni u akciji “Black Tie 2” su zatražene mjere zabrane i pušteni su na slobodu. To su Boško Jerković, Ibro Miladin, Nedžad Suljević, Armin Alaomerović i Adna Helić.

Prije dva dana su uhapšene 23 osobe u Bosni i Hercegovini zbog potencijalne povezanosti s Edinom Gačaninom, narkobosom iz Dubaija.

klix

Nastavi čitati

Najčitanije

✕