Za sutra je zakazana 22. redovna sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona na čijem dnevnom redu će se, između ostalog, raspravljati i o izvještaju o radu Tužilaštva Unsko-sanskog kantona za 2020. Ovaj izvještaj, koji se Skupštini dostavlja samo na znanje i u formi informacije bez stvarnog značaja hoće li ili neće biti usvojen, dolazi u teškom momentu za rad Tužilaštva nakon krađe nekoliko desetina hiljada maraka iz sefa Tužilaštva, zaplijenjenog u predmetima protiv trgovine drogom.
Sama Skupština je cijeli mandat provela u političkim sukobima u borbi za većinu, a krađa u Tužilaštvu ponovo je otvorila međusobna optuživanja između SDA i vladajuće NES stranke.
Iz SDA su kritikovali Tužilaštvo zbog propusta oko slučaja krađe dokaza, da bi nakon toga premijer USK-a Mustafa Ružnić kazao da je to miješanje SDA u rad Tužilaštva, što on ne čini.
Međutim, protekle sedmice desilo se i to da je Tužilaštvo podiglo optužnicu protiv savjetnika premijera Mirsada Topčagića zbog uticaja na istragu Tužilaštva koja se odnosi na aferu prodaja diploma, za šta se opet najviše terete kadrovi ASDA stranke.
Nakon toga, u raspravu o krađi novca u Tužilaštvu uključili su se i iz Nezavisnog bloka USK-a. Traže smjenu glavne tužiteljice u USK-u Fadile Amidžić.
– Nedopustivo je da se ne zna niti tačan iznos koji je otuđen, jer se on u javnosti stalno mijenja, a također podaci kojima raspolažemo ukazuju na to da se krađa nije desila odjednom, već se to dešavalo kontinuirano, što je svakako posebno nedopustivo, pogotovo ako se radi o organu koji bi trebao biti moralna vertikala u svakom smislu, naveli su u saopćenju iz NB-a USK-a.
Predmet istrage krađe novca u Tužilaštvu USK-a prebačen je u nadležnost Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, međutim, novih informacija o napredovanju ove istrage nema.
Tužilaštvo USK-a u izvještaju o kojem će se raspravljati na Skupštini USK-a u prioritetima svog djelovanja ističe i potrebu povećanje transparentnosti rada i vraćanja povjerenja građana USK-a u rad Tužilaštva. To im je tek četvrti prioritet na listi, s obzirom na to da je izvještaj pisan prije nego je otkrivena afera o nestanku novca.
Glavni strateški ciljevi ovog tužilaštva zapravo su smanjenje broja starih predmeta, povećanje efikasnosti rada Tužilaštva, povećanje broja riješenih KTK i KTO predmeta, te povećanje broja riješenih predmeta korupcije i organiziranog kriminala na visokom nivou.
Također, sam izvještaj ukazuje na vrlo teško stanje u Tužilaštvu zbog nedostajućih kadrova.
– U izvještajnom periodu u Odjelu za privredni kriminal i korupciju je bilo raspoređeno sedam tužilaca, od kojih četiri u Odsjeku za privredni kriminal i tri u Odsjeku za korupciju. S danom 31. 3. 2019. godine jedan tužilac je otišao iz Tužilštva u sud, tako da je u odjelu radilo samo šest tužilaca, navodi se u izvještaju.
oslobodjenje
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Prije dva dana u Ključu se dogodio šokantan incident u zdravstvnoj ustanovi Dom zdravlja koji je rezultirao fizičkim napadom na doktora.
Prema našim saznanjima, muškarac po imenu G.D. (41) izvršio je verbalni i fizički napad na doktora ginekologije.
Kako saznajemo, G.D. (41) je ovisnik o narkoticima te je došlo do nesporazuma u vezi s njegovom medicinskom terapijom. U trenutku kada je došao u Dom zdravlja Ključ, umjesto na Odjel predviđen za ovisnike, nenamjerno je završio na ginekološkom. To je dovelo do verbalnog sukoba koji je eskalirao u fizički napad na doktora ginekologije.
Iako su povrede koje je ginekolog pretrpio označene kao lakše, ovaj incident je izazvao zabrinutost i revolt među medicinskim osobljem i lokalnom zajednicom.
Policija je brzo intervenirala i privela G.D. (41) koji je osumnjičen za napad.
Incident poput ovog podsjeća nas na važnost poštovanja i razumijevanja prema zdravstvenom osoblju koje svakodnevno radi na dobrobit zajednice.
U naselju Bosanska Otoka, općina Bosanska Krupa, zabilježeno je krivično djelo pljačke.
Prema našim saznanjima, iz jedne od porodičnih kuća ukradeno je oko 10.000 KM. Ono što ovu situaciju čini još težom jest činjenica da se radi o novcu koji je iz kreditnog zaduženja.
Vlasnik kuće odmah je obavijestio policiju o krađi, te je pokrenuta intenzivna istraga s ciljem rasvjetljavanja ovog krivičnog djela.
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
Na Ahiret preselila Midžan (rođ. Kumalić) Fatima
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselila Tepić (Bešira) Kado – Hato
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
You must be logged in to post a comment Login