Connect with us

BiH

Tužna sudbina Arifa Heralića, prepoznatljivog lica sa jugoslovenske hiljadarke (VIDEO)

Published

prije 12 mjeseci

on

Svi socijalistički režimi, uključujući i onaj jugoslavenski su u fokus svoje ideologije postavljali radnike. Radnik, pogotovo onaj iz teške industrije, bio je simbol snage i progresa, pa se nerijetko nalazio i na valutama komunističkih država. Jedan od tih radnika je bio i Arif Heralić.

Arif se, kao i brojni u to vrijeme, 50-ih godina preselio u grad, u njegovom slučaju Zenicu gdje se zaposlio u tamošnjoj željezari. Poznata fotografija koja se na kraju našla na novčanici bila je djelo fotografa “Borbe” Nikole Bibića koji je 1954. godine bio u posjeti zeničkoj željezari. Arif je bio višestruki udarnik. Odlikovan je ordenom Rada i reda, II reda kao i medaljom za rad.

Fotografija je odabrana pozorno, sretan radnik je imao duboku simboliku za jugoslovenske vlasti.

Novčanica sa Arifovim likom je puštena u opticaj 1955. godine, s nominalom od hiljadu dinara. Preživjela je višestruke pokušaje reforme jugoslovenskog monetarnog sistema pa je tako već 1965. godine dobila novu vrijednost od 10 dinara te je korištena sve do konca 80-ih godina prošlog vijeka.

No, Arif nije imao velike koristi od pojavljivanja na novčanici, naprotiv govorio je da je “obolio na srcu” nakon što je puštena u promet. Navodno je i pretučen nakon što se lažno pročulo da je od vlasti dobio dva miliona dinara.

Pokušao je i sudskim putem dobiti naknadu za pojavljivanje na novčanicama, no na kraju mu je rečeno da na novcu nije njegova fotografija nego crtež te je na sudu predočen dokaz da je on potpisao korištenje svog lika za simboličan novčani iznos.

Odao se alkoholu, a u razgovoru sa TV Zagreb kazao je da je svaki dan pio “po pola litre”.

Četiri godine prije njegove smrti emitovan je dokumentarni film “Devalvacija jednog osmijeha” u režiji Vojdraga Berčića, u proizvodnji “Zagreb filma” i SDF-a. Kada je TV Zagreb emitirao film o iskorištenom i odbačenom heroju rada, izbio je ogroman skandal.

Kako je ovakva priča rušila narativ režima o sretnom radniku, TV Zagreb se morao izviniti gledaocima nakon emitiranja filma nazivajući ga političko-programskom greškom, dok je urednik filmskog programa podnio ostavku.

Arif je kao invalid rata umro u teškom siromaštvu i bijedi 16. juna 1971. godine u svojoj 49-oj godini. Imao je 12-tero djece od kojih je njih sedam dočekalo školski uzrast.

klix

Povezane teme:

BiH

Nebojša Vukanović: Bošnjaci su žrtvovali sirotinju u Srebenici 1995. godine

Published

prije 15 minuta

on

16. Aprila 2024.

By

U Bosni i Hercegovini ponovo vladaju političke tenzije. Krize se prepliću jedna za drugom, pa je tako ona oko Izbornog zakona gotovo zaboravljena i potisnuta različtim reakcijama zbog najavljene rezolucije o Srebrenici pred Ujedinjenim nacijama. Da li će u Narodnoj skupštini Republike Srpske podržati usvajanje Izvještaja međunarodne komisije o Srebrenici i hoće li na skup “Srpska te zove” koji je Milorad Dodik najavio za četvrtak, neka su od pitanja za lidera Liste za pravdu i red Nebojšu Vukanovića.

U četvrtak će Narodna skupština RS govoriti o Izvještaju međunarodne komisije o Srebrenici te nakon toga će biti održan miting “Srpska te zove”. Vukanović je kazao da će prisustvovati tom mitingu.

“Naravno da nećemo ići na taj skup koji organizuje Milorad Dodik u svoju čast. Vidimo nažalost da na taj skup odlazi gradonačenik Banjaluke, mezimče Dodikovo i baš me interesuje reakcija Borenovića nakon što Stanivuković ode na skup, da li će ići skupa i da li će Stanivuković biti govornik”, kazao je on.

Kada je riječ o dešavanjima u Srebrenici u ljeto 1995. godine za koje je podsjećamo međunarodnim presudama utvrđeno da se radi o genocidu nad Bošnjacima, Vukanović je iznio svoje viđenje ovih događaja.

“Srebrenica je mjesto velikog stradanja u ovom ratu i Srba i Bošnjaka i ono što se dogodilo 1995. godine je najveća sramota u novijoj srpskoj historiji. Svaka dobronamjerna vlast u RS treba da istraži šta se tačno uradilo a mi procesuiramo čak i one koji do sada nisu odgovarali ako ih ima zbog te užasne stvari koja se dogodila iz osvete u ljeto 1995. godine. Bošnjaci su žrtvovali tu sirotinju i o tome je govorio bivši načelnik policije Srebrenice i drugi o sastanku u Holiday innu kada je Alija Izetbegović predlagao da će Klinton bombardovati Srbe ako puste da Srbi uđu u Srebrenicu i izvrše pokolj”, rekao je on.

Više u videu gostovanja.

Nastavi čitati

BiH

“Dječaci ubijani na vratima, Hazima su razapeli na džamiju”: 31 godina od stravičnog zločina HVO-a

Published

prije 52 minute

on

16. Aprila 2024.

By

Na današnji dan prije 31 godina, u zločinačkoj akciji HVO-a, ubijeno je 116 Bošnjaka u mjestu Ahmići. U akciji kodnog naziva “48 sati pepela i dima” najmlađa žrtva je bila tromjesečna beba, a najstarija 82-godišnja starica.

Među ubijenima je bilo jedanaestero djece i 32 žene. Simbol stradanja Ahmića, mjesta kod Viteza, je bila i u potpunosti srušena džamija, čije su fotografije obišle svjetsku javnost.

Tog 16. aprila 1993. godine pripadnici jedinica HVO-a Džokeri i Maturice napali su Ahmiće nakon ezana za sabah-namaz.

Jedan od svjedoka je opisao ovaj monstruozni zločin.

“16. aprila 1993, ujutro, u 6 sati, osjetila sam kao jaku oluju, onda sam ugledala kako meci udaraju preko glave u zid. Zatim sam čula jako udaranje na vrata. Sa mnom u kući su bili muž i troje djece. Čim sam čula lupanja na vrata, krenula sam prema hodniku. Moj sin je govorio da hoće vršiti malu nuždu. Ja sam mu rekla da vrši u sudoper i on je ustao i krenuo preko sobe. Odjednom sam čula vrisak. Nakon toga, moj sin je rekao da je ranjen. Okrenula sam se i vidjela sina kako stoji na nogama dignute desne ruke. U tom momentu nisam vidjela gdje je rana. Zatim sam povikala: ‘Ne pucajte, dijete mi je ranjeno!’ U tom momentu i muž je povikao: ‘Dijete mi je ranjeno, ne pucajte!”, opisuje svjedokinja.

Dodaje kako su ih vojnici HVO-a odveli u smrt.

“Vidjela sam cijev od puške kroz prozor. Jedan od bojovnika je rekao da izađem napolje. Muž je uzeo sina u naručje i pošao prema vratima. Čula sam pucanj i vidjela kako padaju. Pokušala sam izaći napolje. Prišla sam sinu, uzela ga u naručje i vidjela da je mrtav. Ponijela sam ga u kuću, položila na pod i zatvorila oči. Lice mu je bilo krvavo. Uzela sam mokru krpu i umila ga. Pokušala sam nekoliko puta izaći vani da vidim šta mi je s mužem. Nisu mi dali rafali. Zovnula sam ga, a on mi se odazvao. Tražila sam nešto kako bi pomogla mužu. Kada sam se vratila, bio je mrtav. Djevojčicama sam rekla da su oba mrtva. Na sinovljevom tijelu vidjela sam na stomaku tri rane i jednu na grudima”, opis je zločina jedne svjedokinje.

U tom selu je živio i stari i ugledni hadžija Hazim Ahmić.

Svojevremeno je svojim susjedima Hrvatima poklonio 2.000 m2 zemljišta za izgradnju katoličkog groblja Topola u Ahmićima, a za izgradnju crkve u Donjoj Dubravici poklonio je 20.000 maraka.

Hazim Ahmić je u Ahmićima izgradio prelijepu džamiju. Zločinci su starog Hazima razapeli na prozore te džamije, a zatim su džamiju zajedno s njim minirali.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bili zločini protiv čovječnosti.

Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakrima, ali su novom presudom 2001. oslobođeni optužbi.

Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, a naročito zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.

Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a Džokeri, bosanskog Hrvata, Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora.

Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležanih dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora.

klix

Nastavi čitati

BiH

U tragediji smrtno stradali Amila Šehović i njen sin Salih: Poznato mjesto i vrijeme dženaze

Published

prije 57 minuta

on

16. Aprila 2024.

By

Nakon tragedije u Sarajevu na Bentbaši u kojoj su se utopili majka i sin objavljena je smrtovnica odnosno vrijeme sahrane.

U tragediji su smrtno stradali Amila Šehović i njen sin, Salih Husić.

Amila će biti sahranjena sutra u Vukeljićima u Fojnici, dok će njen sin, Salih, biti sahranjen u srijedu u Sarajevu na mezarju na Ravnim Bakijama.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕