Connect with us

BiH

“U BiH ne treba uvoditi elektorski sistem glasanja po uzoru na SAD”

Published

prije 2 godine

on

Elektorski sistem u Sjedinjenim Američkim Državama, koji neki žele prenijeti u Bosnu i Hercegovinu, dosta je zastario i pogrešan je, a mi ćemo ga još nakaradnije prenijeti u BiH, poručeno je danas na redovnoj sesiji “Kruga 99” koja je održana u online formatu na temu “Kvantitativni aspekti izbornih modela i pošteni izbori

Uvodničar sesije je bio prof. dr. Ismar Volić sa američkog Wellesley Collegea i direktora Instituta za matematiku i demokratiju, koji je tom prilikom istakao da je kvantitativna politička pismenost apsolutno krucijalna u modernom demokratskom društvu.

“Bez kvantitativne pismenosti u doba tehnologije nema napretka. Ali vrlo se malo pažnje posvećuje političkoj kvantitativnoj pismenosti, i to nije slučaj samo u Bosni i Hercegovini. U Americi je isti slučaj. Ipak, sve više je akademskih radnika i statističara koji su u kolaboraciji sa historičarima i koji su posvećeni tom pitanju”, kazao je Volić.

Pojasnio je da su izborni sistemi ogromno polje za istraživanje, dodajući da je to pitanje bitno za Ameriku ali i za BiH. U svom izlaganju posebnu pažnju je posvetio modelu izbora koji je, kako je kazao, bolji nego model relativne većine koji koriste svi, i u Americi i BiH.

Također je govorio i o elektorskom sistemu u Sjedinjenim Američkim Državama, a koji neki žele prenijeti u BiH.

“Taj sistem je dosta zastario i pogrešan je, a mi ćemo ga još nakaradnije prenijeti u Bosnu i Hercegovinu”, istakao je prof. Volić.

Napomenuo je da je i relativna većina “s kojom mi glasamo uglavnom svugdje u svijetu vrlo nesuvisla, nedovoljna, matematički nedovršena”.

“Biranje onog kandidata koji postigne najveći broj glasova zvuči dobro ali je apsolutno pogrešno. Čim postoji tri ili više kandidata, postoji šansa da je izabran neko ko je dobio manjinu glasova, ne nužno više od 50 posto glasova”, kazao je prof. Volić.

Istakao je da postoje mnogo bolje alternative, matematički suvisliji modeli glasanja.

“Ipak, elektorski sistem glasanja, koji je u SAD uspostavljen pri osnivanju Amerike, nakon 40 godina već se pokazao lošim u Americi. On je već 200 godina loš sistem u Americi, ali je toliko duboko ukorijenjen u američki sistem, upisan u Ustavu, da ga je teško promijeniti. On je u koliziji sa građanskim glasanjem i oni nisu kompatibilni. Ide na ruku interesnim grupama, određenim američkim državama, tako da ga je teško promijeniti. Svako ko poznaje taj sistem, jasno mu je da taj sistem ne funkcioniše i da treba da se eliminiše. Apsolutno je tragedija da se govori o uvođenju takvog sistema u BiH. On nigdje drugo ne postoji nego u Americi jer niko ne želi takav pogrešan sistem biranja predsjednika”, pojasnio je prof. Volić.

Ponovio je da se takav sistem ne treba uvoditi u Bosni i Hercegovini te da je matematički neprimjenjiv.

“Ima probleme kvantitativne i matematičke i pokazuje da on nije model koji može da služi reprezentativnoj demokratiji, jedna osoba jedna glas. Apsolutno je u koliziji sa tim osnovnim principom”, kazao je prof. Volić.

Elektorsko glasanje je sistem prema kojem, naprimjer, američkog predsjednika zapravo bira tijelo koje se zove izborni kolegij. Izbornike, odnosno elektore, u kolegij delegira svaka savezna država, ovisno o broju njenih stanovnika, pa ih tako najmnogoljudnija Kalifornija ondje šalje 55, a slijede je Teksas s 38 te New York i Florida, svaka po 29. Slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delawarea, Wyominga ili Montane imaju samo po tri elektora.

Kandidati za američkog predsjednika natječu se u svakoj državi zasebno, a pobjednik, neovisno kojom razlikom, osvaja sve njezine elektore. Pravilo je to u svim saveznim državama, osim u Nebraski i Maineu koje svoje elektore dijele.

Predsjednički kandidat za pobjedu mora dobiti apsolutnu većinu elektora, odnosno 270 od njih 538. Većina od 50 američkih saveznih država tradicionalno je naklonjena nekom od kandidata – republikanskom ili demokratskom i u njima se pobjednik zna unaprijed.

Zato se predsjednički zapravo kandidati bore za glasove u onih desetak saveznih država koje od izbora do izbora ‘šetaju’ na jednu ili drugu stranu. U zadnjih nekoliko izbornih ciklusa tako se najviše pažnje posvećivalo Floridi, Pennsylvaniji, Ohiju ili Michiganu, saveznim državama koje su bogate elektorima, a nisu zabetonirane za jednog kandidata.

Anadolija

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

BiH

Helez građanima Banje Luke poručio da zavire u frižider prije kretanja na Dodikov miting: Zašto su penzije i primanja u RS najniža u Evropi?

Published

prije 1 sat

on

18. Aprila 2024.

By

Ministar odbrane u Vijeću ministara BiH Zukan Helez komentarisao je za danas najavljeni skup u Banjoj Luci, kao i posebnu sjednicu NSRS-a koja je u toku.

Kako je rekao Helez, izbore u Bosni i Hercegovini pa tako i u bh entitetu RS, koji je sastavni dio BiH, će provoditi Centralna izborna komisija BiH.

“Oni koji budu učestvovali u donošenju entitetskog izbornog zakona krše Ustav BiH i moraju biti sankcionisani od pravosudnih institucija BiH.Izvještaj nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine je skup laži i primitivan pokušaj manipulisanja činjenicama. Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici je neosporna činjenica utvrđena pred Međunarodnim sudom u Hagu”, kazao je Helez.

Pozvao je sve političke aktere i građane u RS-u da prihvate istinu o genocidu u Srebrenici, kao što će to uraditi čitav svijet, za nekoliko dana usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN.

“Ova Rezolucija je poziv na mir, ona neće etiketirati srpski narod kao genocidni, kao što to tvrdi nelegalni predsjednik RS Milorad Dodik. Rezoluciju o Srebrenici je potrebna nama u BiH i našoj regiji zbog spoznaje istine i pravde, ali i ljudskom rodu koji stoji na ivici globalnog rata. Donošenjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici, Ujedinjene nacije imaju priliku ispraviti historijsku nepravdu i pokazati odgovornost za ulogu koju su odigrali u ratu u Bosni i Hercegovini”, dodao je on.

Naglasio je da je najavljeni miting u Banjoj Luci skup podrške nelegalnom predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku i njegovim sljedbenicima.

“To je stranački skup, za koji već znaju da će propasti. Iz tog razloga će doći autobusi ljudi iz Beograda da podrže ovo okupljanje. Prilika je ovo da se ‘naplati’ krađa izborne volje građanima Beograda na nedavnim izborima u ovom gradu. Građanima u Banjoj Luci poručujem da zavire u frižider prije nego krenu na miting. Zapitajte se zašto je prazan. Zašto su penzije i primanja u RS najniža u Evropi? Ko je odgovoran za to, Zukan Helez, Christian Schmidt, Michael Murphy ili neko drugi?”, pitao je Helez.

Na karaju je pitao ima li nelegalni predsjednik RS-a Milorad Dodik i svita okupljena oko njega ponuditi građanima RS-a išta osim sažvakanih nacionalističkih snova?

“Umjesto srbovanja i snova o otcjepljenju, okrenimo se euratlanskim integracijama. Bosna i Hercegovina je domovina svih nas, dovoljno velika za sve nas. Učinimo je državom u kojoj će svaki čovjek na svakome njenom pedlju imati jednaka prava te ugodno živjeti od svoga rada”, poručio je Helez.

Nastavi čitati

BiH

Schmidt o eventualnim izmjenama Izbornog zakona: Nema ništa bolje nego da nešto uradite sami

Published

prije 2 sata

on

18. Aprila 2024.

By

Christian Schmidt, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, danas je održao konferenciju u Sarajevu, na kojoj je govorio o obrazovanju, ostanku mladih u ovoj zemlji, ali je i iznio mišljenje te poslao jasne poruke o eventualnim izmjenama Izbornog zakona koje su najavljene.

“Univerziteti su obično mjesta na kojima imamo primjere gdje se radi u oblasti nauke i istraživanja, a pogotovo su zato važni Pravni fakultet i Fakultet političkih nauka”, naveo je Schmidt.

Kako je rekao, do sada je bilo dosta razgovora u ovoj zemlji.

“Međutim, čini se da razgovori o brojnim temama u ovoj zemlji još uvijek nisu završeni i da je potrebno dodatno razgovarati. U tom smislu, mislim da je akademska zajednica važna jer bi trebala da se uključi u sve razgovore koje se vode”, rekao je visoki predstavnik.

Studentima je poručio da je potrebno iz prošlosti izvući lekcije za budućnost, te da je potrebno da studenti iz drugih zemalja posjete Bosnu i Hercegovinu.

“Često imam osjećaj da je znanje ljudi izvan ove zemlje, o tome šta se dešava u BiH, površno. Važno je da dođu i vide situaciju i razmisle da studiraju ovdje. BiH je zemlja koju treba obići i ostati, a nije zemlja iz koje treba odlaziti”, poručio je Schmidt.

Na pitanje novinara o eventualnim izmjenama Izbornog zakona koje je vladajuća državna koalicija obećala u narednim danima i današnjim dešavanjima u Parlamentu BiH, citirao je njemačkog mislioca da “nema ništa bolje nego da nešto uradite sami”.

“Mislim da lokalni organi vlasti trebaju preuzeti tu odgovornost i aktivnostima ispoštovati standard koji se očekuje u izborima, koje je potvrdio i OSCE”, smatra visoki predstavnik.

A ako ne postignu dogovor, Schmidt je rekao da se drži svojih izmjena koje je donio.

Poručio je političarima da ne igraju taktičke igre.

“Lokalni organi trebaju raditi na provedbi osnova koje sam ugradio u izmjene zakona koje sam donio kako bi glasači imali puno povjerenje” naveo je Schmidt te dodao:

“Nema puno vremena jer se moraju organizovati izbori i završiti sve pripreme za ove i naredne izbore”.

klix

Nastavi čitati

BiH

Nečovječno, čak i od Dodika: Možete li mi naći ijednog Srebreničana koji je stradao u samoj Srebrenici

Published

prije 3 sata

on

18. Aprila 2024.

By

Na današnjoj posebnoj sjednici NSRS-a obratio se i predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik. Dodik se u prvom svom obraćanju fokusirao na “Zaključni izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine”.

Pri tome je Dodik iznio niz neutemeljenih i, slobodno se može reći, nečovječnih tvrdnji, replicirajući na izjave delegata u NSRS Ramiza Salkića koji je pozvao na “prihvaćanje presuda međunarodnih sudova”.

“Mislimo da početna definicija genocida apsolutno nije ispunjena ni u dijelovima. O tome govore relevantni stručnjaci koji se bave time”, naveo je Dodik.

Potom je Salkiću poručio da ne zna gdje je on bio 1991. godine, pa nastavio govoriti o Srebrenici, negirajući genocid i flagrantno manipulišući utvrđenim činjenicama.

“Svi koji su potraživani, presuđeni su. Da ste imalo objektivni i vi biste presudili svoje zločince. Srpski narod odbacuje sve bitange koje su počinili ratne zločine. Ali vi želite da presudite kompletno rukovodstvo vojno i političko Republike Srpske”, poručio je Dodik.

Onda je nastavio licitirati brojem ubijenih Srebreničana, grubo negirajući međunarodno utvrđene činjenice i iznoseći brojne sporne stavove.

“Možete li mi naći ijednog Srebreničana koji je stradao u samoj Srebrenici. Stradali su vojnici koji su se probijali, to je vojnički posao. Naravno, bilo je i civila koji su bili tu s njima pa su i oni stradali. Nesumnjivo, bilo je tu i zločina sa srpske strane. Ja sve one koji su počinili zločine odbacujem. Oni nama ne trebaju. Ali ono što vi radite jeste da želite da etiketirate kompletan jedan narod. To također odbacujem”, dodao je Dodik.

Potom je ponovio tvrdnju da je “više Srba ubijeno u Sarajevu, nego Bošnjaka u Srebrenici”.

“Ubijali ste nas po zatvorima, ali, ne pristajemo na propagandu. Priča o Aliji Izetbegoviću i Clintonu još nije ispričana, ali ima vremena”, zaključio je Dodik.

Potom je nastavio pričati o stradanjima Srba u Drugom svjetskom ratu, a u jednom trenutku je brutalno uvrijedio Bošnjake rekavši da su svi bili u ustašama.

“Vi nemate nijedno stratište iz Drugog svjetskog rata jer ste vi ti koji su ubijali. Vaše najveće stratište je u Blajburgu, tako je i vaš imam rekao jednom prilikom, da je tu 50.000 Bošnjaka ostavilo kosti”, skandalozno je zaključio Dodik.

klix

Nastavi čitati

Najčitanije

✕