Connect with us

BiH

U BiH počinje gradnja autoputa od 297 miliona eura sa 9 mostova, 23 nadvožnjaka, 10 podvožnjaka…

Published

on

U Bosni i Hercegovini 2. septembra počinje gradnja autoputa Banjaluka-Prijedor, najavio je vršilac dužnosti direktora “Autoputeva Republike Srpske” Slobodan Stanarević.

Naveo je da je rok za izgradnju dionice auto-puta Prijedor-Banjaluka u dužini od 42 kilometra pet godina, da radovi kreću iz Prijedora, te da je Kinezima cilj da sve završe i prije roka, kako bi što prije krenuo period koncesije od 30 godina.

 

Ovaj projekt vrijedan je oko 297 miliona eura, već pune četiri godine je na meti kritika i pod lupom stručne javnosti, piše Buka.

Zamjerki je više – od nikada javno objavljenih detalja dogovorenog posla s kineskim investitorima, zna se samo da Ugovor o koncesiji predviđena da RS 30 godina plaća godišnju naknadu za raspoloživost autoputa u iznosu od 32,5 miliona eura.

 

 

 

Taj iznos treba da bude obezbijeđen od naplate putarine na svim autoputevima u RS. Ukoliko to ne bude dovoljno, ostatak će biti obezbijeđen iz Budžeta RS.

Druga glavna zamjerka je neisplativost ove dionice.

Problem tajnosti koncesionog ugovora sudskim putem pokušava riješiti Transparency International u BiH. Oni su početkom ove godine pokrenuli upravni spor protiv Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske, nakon što im je odbijen zahtjev za dostavljanjem kopije koncesionog ugovora sklopljenog sa kineskom kompanijom, te su posumnjali na korupciju.

 

 

 

Međutim, već u samom startu, priča za Buku Damjan Ožegović iz TI BiH, vidio se manjak integriteta i transparentnosti Ministarstva, te je cijeli upravni postupak vrvio od nepravilnosti, a Ministarstvo je na sve načine pokušavalo da osujeti pristup informacijama, te je čak negiralo i pravo na žalbu u upravnom postupku. Zbog toga, TI BiH ima i Preporuku Institucije ombudsmana za zaštitu ljuskih prava, u kojoj se navodi da je Ministarstvo sprovelo postupak na nepravilan i nezakonit način, a u konačnici su bili prinuđeni tužbom pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.

“Ugovor ovako velike vrijednosti za čijim sadržajem javnost ima povećan interes bi trebao biti javno dostupan u svakom demokratskom društvu, a obrazloženje Ministarstva da izvođač kao treća strana ne dozvoljava javnu objavu ugovora je zaista problematično, jer je Ministarstvo takođe strana potpisnica i to u ime svih građana. Vrijednost ugovora je velika i izvođaču se gradnja umnogome isplati, te je upravo to bio razlog zašto smo tražili da vidimo pod kojim se to uslovima troši javni novac. Javni interes mora imati prednost nad ličnim i privatnim, a tamo gdje nedostaje transparentnosti uvijek postoji sumnja na koruptivne rizike i neke skrivene interese”, jasan je Ožegović.

Iako je od strane predstavnika vlasti u više navrata rečeno da u ugovoru nema ništa sporno, čak je bilo i obećanja da će biti dostupan javnosti, to se do danas nije desilo. Podsjetimo, objavljivanje ugovora je krajem prošle godine najavio čak i predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, koji je novinarima rekao da će to učiniti kada to dozvole investitori, jer, kako je naglasio, “oni to u ovom momentu ne dozvoljavaju”.

Ono što je dospjelo u javnost vezano za ovaj autoput jeste da će uključenje na autoput biti u Kuljanima u Banjoj Luci, a da je završetak dionice sjeverno od Prijedora.

Predviđena je gradnja 23 nadvožnjaka, 10 podvožnjaka, devet mostova, sedam vijadukta, jednog prolaza za životinje, jednog obostranog odmarališta. Naplatne kućice biće na tri lokacije, neposredno nakon petlje Kuljani, zatim na čvoru u Omarskoj i na čvoru Prijedor. U okviru čvora Omarska predviđen je prostor za izgradnju Baze za održavanje autoputa.

Investitor je kineska firma preko preduzeća SDHS-CSI BH koje je osnovala u Banjoj Luci.

BiH

I to je moguće u BiH: Firme bez ijednog zaposlenog zarađuju milione

Published

on

By

Preduzeće Ingrosso iz Bijeljine koje, prema zvaničnim podacima, nije zapošljavalo nijednog radnika zaradilo je u 2023. godini 5,1 milion maraka, dok je firma Niagara sports global managament iz Bosanske Gradiške sa samo jednim zaposlenim ostvarila dobit od čak 9,3 miliona KM, piše Capital.ba.
Kada je riječ o preduzeću Ingrosso, njegov vlasnik je Vladimir Popović, a ono se bavi trgovinom na veliko drvetom, građevinskim materijalom i sanitarnom opremom.
Poslije bijeljinskog preduzeća na drugom mjestu po dobiti u kategoriji preduzeća bez ijednog radnika u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska je agencija Legacy international u vlasništvu Đorđa Đokovića, brata tenisera Novaka Đokovića, a koja je bila u plusu 3,1 milion KM.
Odmah iza ove agencije po zaradi je firma Pay concept iz Banje Luke u vlasništvu preduzeća Aktiva invest, koje je zaradilo 2,5 miliona maraka.
Pay concept se bavi upravljanjem računarskom opremom i sistemom i vidiljivo je da je prošle godine značajno povećao dobit u odnosu na pretprošlu godinu kada su bili u plusu 561.063 KM.
Nijednog zaposlenog lani nije imao ni hotel Ski ritern sa Pala koji je prošle godine imao profit od  2,4 miliona maraka.
Prema zvaničnim podacima osnovna djelatnost hotela Ski ritern je izgradnja stambenih i nestambenih zgrada.
Nastavi čitati

BiH

Hadžidedić upozorava: „EUFOR bi mogao izaći na entitetske linije i podijeliti BiH! (VIDEO)

Published

on

By

Gost na Face TV bio je Prof. Zlatko Hadžidedić. Prilikom gostovanja iznio je niz šokantnih tvrdnji.
Salihović: “Šta se dešava sa EU?”
Hadžidedić: “Imali su dogovor sa domaćim snagama da se javno kaže da je Evropa pristala na pregovore, a da se sutradan Izborni zakon po Čovićevoj mjeri ubaci u Parlament! Amerikanci natjerali Schmidta da nametne tehničke izmjene kako bi se spriječilo ono što je Evropa već bila ostvarila! To je bilo dogovoreno između SNSD-a, HDZ-a, Trojke i EU!”

Salihović: “Šta BiH dobija usvajanjem rezolucije o genocidu u Srebrenici?”

Hadžidedić: “Sa pravne strane ne dobiva ništa, ali ima simboličku težinu!”

Salihović: “Vjerujete li da će imati političke posljedice?”

Hadžidedić: “Ne vjerujem! Oni koji su pravili Dejton bili su svjesni da su uskratili unutarnji suverenitet BiH, pa su uveli visokog predstavnika! BiH ne može postojati bez unutarnjeg suvereniteta, bez vlastitog kapaciteta! Mi smo jedina takva država!”

Salihović: “Obraćanje O’Briena… Kako gledate na to njegovo iznošenje nove politike prema BiH? Je li Amerika pokazala veću zainteresovanost?”

Hadžidedić: “Pa sigurno! Oni su pokazali nezainteresovanost tokom Bidenove administracije! Dolazili su da ugađaju Dodiku i Čoviću!”

Salihović: “Jeste li očekivali da bude tako direktan?”

Hadžidedić: “Od njega jesam! Dodika su doveli Amerikanci! On nije Putinov čovjek! Strane se ne mogu mijenjati! Za to se gubi glava!”

Salihović: “Je li Dodika trebalo maknuti sa pozicije? Jedino ga je Schwarz-Schilling htio smijeniti…”

Hadžidedić: “… i onda je uklonjen Schwarz-Schilling! Očigledno je Dodik nekome trebao!”

Salihović: “Rekli ste ćemo se – čak iako uđemo ovakvi u EU – raspasti…”

Hadžidedić: “Hoćemo! Sa ovakvim ustavom u kojem ne postoji unutarnji suverenitet, samo vanjski, ne možemo dalje!”

Cijelo gostovanje prof. Zlatka Hadžidedića pogledajte u videoprilogu Face.tv.

Nastavi čitati

BiH

U RS-u plate po modelu “keš u ruke”. Prvi su u redu Dodik, Višković, Stevandić…

Published

on

By

Prema dopunama Zakona, poslodavac platu i druga lična primanja radniku isplaćuje u gotovom novcu ako ne može da je primi putem tekućeg računa, ukoliko ta blokada “niјe zasnovana na pravosnažnoј sudskoј, upravnoј ili drugoј odluci nadležnog organa”

Najviši zvaničnici bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić mogli bi ubuduće primati platu u gotovini umjesto na račun u banci i tako zaobići američke sankcije.

To im je omogućeno izmjenama Zakona o radu, koje je Narodna skupština RS usvojila 19. aprila.

Predsjednik ovog bh. entiteta Milorad Dodik, premijer Radovan Višković i predsjednik Skupštine Nenad Stevandić pod sankcijama su Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija.

Banke su im ugasile račune sredinom marta, ubrzo nakon posjete Sarajevu pomoćnice američkog ministra finansija Ane Moris (Anna Morris), koja je upozorila da će se i banke naći na udaru sankcija ukoliko i dalje budu poslovale sa osobama sa “crne liste”.

Na njoj se nalazi više od 40 pojedinaca i organizacija iz Bosne i Hercegovine, zbog korupcije, terorizma i kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Šta predviđa zakon?

Prema dopunama Zakona, poslodavac platu i druga lična primanja radniku isplaćuje u gotovom novcu ako ne može da je primi putem tekućeg računa, ukoliko ta blokada “niјe zasnovana na pravosnažnoј sudskoј, upravnoј ili drugoј odluci nadležnog organa”.

Prije isplate plate, poslodavci moraju da dostave pismeno obavještenje Poreskoj upravi RS o načinu i razlogu isplate, te podacima o radniku.

Način isplate će urediti Ministarstvo finansija, ali nije precizirano na koji način će se uplaćivati porezi, doprinosi za zdravstveno i penziono osiguranje, kao i ostala davanja koja su dio bruto plate svakog radnika.

Za kršenje zakona, predviđene su drakonske kazne, do 200.000 maraka.

U obrazloženju zakonskog rješenja nije eksplicitno navedeno zašto se mijenja, ali je navedeno da su “pravo na rad, slobodu rada i zaradu” bez diskriminacije garantovana Ustavom RS.

Danijel Egić, ministar rada i boračko invalidske zaštite RS potvrdio je u Skupštini RS da se radi o “rješavanju problema” za osobe u RS koji se nalaze na američkoj listi sankcija.

Vlasti u RS posljednjih nekoliko godina aktivno pokušavaju da suzbiju isplatu plate “u koverti”, obzirom da pojedini poslodavci dio plate radnicima isplaćuju na bankovni račun, a dio u gotovini, “na ruke”.

Time entitetske institucije ostaju bez značajnog novca na godišnjem nivou, obzirom da taj dio plate nije oporezovan.

Poreska uprava RS je krajem prošle godine sa ciljem suzbijanja ove prakse pokrenula medijsku kampanju “Reci NE plati u koverti”, a tokom 2021. akciju “Deblja koverta, tanja penzija”.

Iz ove institucije nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) kako oni komentarišu zakonski prijedlog, ni kako bi uplata poreza trebalo da funkcioniše.

“Svi će moći da isplaćuju keš”

Ekonomska analitičarka i bivša ministarka finansija Republike Srpske, Svetlana Cenić, za RSE je rekla da će svi privatnici imati pravo da isplaćuju keš svojim zaposlenima, a “oni neka kontrolišu”.

“Prvo su suzbijali isplatu na ruke, ali sada su dozvolili, ali kome? Kome je ukinut račun. Pa, zašto, i ovi će reći, nemamo račun, i šta će, moramo isplatiti u kešu. Hajde, neka oni dokažu zašto nema račun”, kaže Cenić.

Ona dodaje da taj zakon sigurno “pada na Ustavnom sudu”, jer je u pitanju diskriminacija.

“Jednima može, jer su vanredne okolnosti, pa što ne bi i oni imali vanredne okolnosti”, pita Cenić.

Ekonomistkinja pojašnjava da svačija tajnost u banci mora biti zagarantovana i da se ne može bez sudskog naloga dolaziti do podataka o računu. Prema njenom mišljenju, o cijelom slučaju je trebalo da se oglasi Agencija za bankarstvo RS, te da oni kontaktiraju OFAC.

“Da vidi način na koji će se isplaćivati plate ljudima, jer to i Sjedinjene Američke Države znaju, da ne možete ukinuti nekome naknadu za rad. To je kršenje ljudskih prava, to i SAD znaju, ali isto tako neće trpjeti obesmišljavanje i omalovažavanje sankcija”, naglašava Cenić.

Ona ističe da je svaki zakon u RS potpuno obesmišljen “time što je nešto dozvoljeno nekome, nekome nije”, te da vlastodršci “krše zakone koje sami donose”.

Šta će se isplaćivati zvaničnicima?

Banjalučki advokat Vladimir Dragičević rekao je za RSE da je jasan cilj i smisao dopuna Zakona o radu, ali, da bi ispunile ono što vlasti žele, morale su biti preciznije.

“Smatram da je tekst te odredbe trebao biti malo precizniji kako bi se još više spriječile potencijalne zloupotrebe te odredbe, jer samo navođenje bez presude suda u tekstu, možda nije dovoljno da se spriječe zloupotrebe”, smatra Dragičević.

Prema njemu, dobar korak je određivanje visoke kazne, koja je u poređenju sa drugim novčanim kaznama iz Zakona o radu “višestruko veća od ostalih”.

On takođe podsjeća na problem uplate poreza i doprinosa, te će, pretpostavlja, biti potrebno mijenjati i druge zakone.

“Doprinose je nemoguće uplatiti u gotovom novcu, morali bi izmjeniti i Zakon o doprinosima, i mnoge druge podzakonske akte Poreske uprave”, kazao je Dragičević.

Dodaje da se postavlja i pitanje da li će zvaničnicima kojih se direktno tiču dopune Zakona biti isplaćivana bruto plata.

“Po Zakonu o radu, termin ‘plata’ podrazumijeva bruto platu. Po Zakonu o doprinosima radnik nema mogućnost da sam sebi uplaćuje doprinose”, upozorava Dragičević.

On naglašava da, iako je tendencija u cijelom svijetu da se gotovinski novac izbacuje iz upotrebe, ova odredba sve mijenja i vraća u prošlost.

Otvaranje Pandorine kutije

Potpredsjednik Narodne skupštine RS i član poslaničke grupe Pokret za državu, Mirsad Duratović, za uvođenje plate “na ruke”, upozorava da se time otvara Pandorina kutija.

“Predlagači su svjesni činjenice da bez obzira koji način uvedu da oni isplaćuju platu, da oni koji su stavili sankcije i koji su doveli do toga da banke pogase račune i ne učestvuju u tim finansijskim sankcijama, ne može očekivati da se na istom udaru neće naći druge institucije”, naglašava Duratović.

On ocjenjuje da uvođenjem gotovinskog plaćanja postoji mogućnost da institucije koje tako isplaćuju plate dođu pod sankcije.

“Kud nas to vodi, gdje ćemo završiti”, pita Duratović.

Ipak, on ocjenjuje da treba pričekati da krene provođenje tog zakona.

“Jasno je da to nije u redu, trebalo bi tu ići i izmjene drugih zakona, ne može se samo izmjeniti Zakon o radu. Ono što je navedeno u onom članu, zašto, kad i u kojem slučaju se može isplatiti plata direktno u gotovini, ostavilo je širok prostor za jako puno malverzacija za one koji to i danas rade, isplaćuju platu u kovertama”, smatra Duratović.

Šta kažu važeći zakoni?

Prema entitetskom Zakonu o radu, “plate se isplaćuju samo u novcu, na tekući račun radnika, osim ako zakonom nije drugačije određeno”. Poslodavac je takođe dužan da radniku uruči pismeni obračun plate.

Za povrede prava radnika, uključujući i isplaćivanje dijela plate “u koverti”, zakon predviđa kazne od 2.000 do 20.000 maraka.

Zakon o unutrašnjem platnom prometu RS pojašnjava da Vlada donosi uredbu “kojom se uređuju način i uslovi po kojima poslovni subjekti mogu vršiti plaćanje u gotovom novcu”.

Prema definiciji u ovom zakonu, gotovinsko plaćanje se može odnositi na direktnu predaju gotovog novca između učesnika.

Nastavi čitati

Najčitanije