Voditelj projekta je afirmisani poznavalac gljiva Šemsudin Bajrić, koji je u okviru tendera kojeg je prošle godine raspisao Federalni fond za zaštitu okoliša, koji godinama posvećuje sve više pažnje i sredstava za zaštitu okoliša, prepoznao jedan lot u kojem traže istraživanje biodiverziteta u zaštićenim područjima
Projekt “Istraživanje, invertizacija i kartiranje gljiva Nacionalnog parka Una“, kojeg u iznosu od 80.000 KM finansira Federalni fond za zaštitu okoliša uz participaciju tog nacionalnog parka, u završnoj je fazi. Rezultati istraživanja bit će izuzetno značajni u širenju ukupne spoznaje o prisutnosti gljiva na tom području, brojnosti, intenzitetu rasta i koegzistenciji s drugim živim bićima.
Voditelj projekta je afirmisani poznavalac gljiva Šemsudin Bajrić, koji je u okviru tendera kojeg je prošle godine raspisao Federalni fond za zaštitu okoliša, koji godinama posvećuje sve više pažnje i sredstava za zaštitu okoliša, prepoznao jedan lot u kojem traže istraživanje biodiverziteta u zaštićenim područjima.
-Sinula mi je ideja da je to dobra prilika da istražimo gljive Nacionalnog parka Una. U kratkom razgovoru s direktorom NP Una Amarildom Mulićem i profesoricom na Univerzitetu Bihać Vildanom Alibabić postignut je sporazum da radim projekt i kandidiramo ga za te svrhe. Izradili smo projekt i poslali ga, a nakon izvjesnog vremena Fond za zaštitu okoliša FBiH odgovorio je pozitivno bez ijedne primjedbe – navodi Bajrić.
Dodaje da je potom osnovan operativni tim, a formirani su i subtimovi koji se sastoje od četiri iskusna gljivara i šest do osam studenata Biotehničkog fakulteta.
Tehnologija istraživanja, kako je precizirao, uključuje odlazak ekipe na teren, pronalazak gljiva, inventarisanje u što spada opis staništa gljive, veličina, klobuk, boja, vrsta šume, klima toga i prethodnih dana, kao i uzimanje kote-geografske širine i dužine kako bi se preciziralo gdje je ta gljiva pronađena.
-Kada se gljiva fotografiše u prirodnom stanju i izdanju, onda je beremo, okrećemo je naopako i snimamo donji dio jer je to jako važno za determinaciju. Potom se gljiva odlaže u adekvatnu ambalažu kako bi se zaštitio njen oblik, veličina i cjelovitost do prostorije gdje je odlažemo i tada se u zatvorenom prostoru precizno vrši determinacija, odnosno utvrđuje se tačno koji je naziv gljive na latinskom i domaćem jeziku – pojašnjava Bajrić.
Naglašava da su u devet mjeseci trajanja projekta dosad na teren izašli 36 puta, a otkrili su oko 400 vrsta gljiva s tim da to nije konačan broj.
– Nešto ćemo naći tokom zime i u proljeće do kad traje projekt. Naglasio bih da je prošla godina bila jako sušna i mnoge gljive su izostale, nisu imale uvjeta da se pojave i ostao je još jako velik broj gljiva koje nismo uspjeli otkriti jer se nisu pojavile – kaže Bajrić.
Ovo je prvi ovakav projekt na ovom području, a na osnovu prvih rezultata bit će izrađena publikacije i predložene mjere zaštite staništa i plan monitoringa gljiva u Nacionalnom parku Una.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Prije dva dana u Ključu se dogodio šokantan incident u zdravstvnoj ustanovi Dom zdravlja koji je rezultirao fizičkim napadom na doktora.
Prema našim saznanjima, muškarac po imenu G.D. (41) izvršio je verbalni i fizički napad na doktora ginekologije.
Kako saznajemo, G.D. (41) je ovisnik o narkoticima te je došlo do nesporazuma u vezi s njegovom medicinskom terapijom. U trenutku kada je došao u Dom zdravlja Ključ, umjesto na Odjel predviđen za ovisnike, nenamjerno je završio na ginekološkom. To je dovelo do verbalnog sukoba koji je eskalirao u fizički napad na doktora ginekologije.
Iako su povrede koje je ginekolog pretrpio označene kao lakše, ovaj incident je izazvao zabrinutost i revolt među medicinskim osobljem i lokalnom zajednicom.
Policija je brzo intervenirala i privela G.D. (41) koji je osumnjičen za napad.
Incident poput ovog podsjeća nas na važnost poštovanja i razumijevanja prema zdravstvenom osoblju koje svakodnevno radi na dobrobit zajednice.
U naselju Bosanska Otoka, općina Bosanska Krupa, zabilježeno je krivično djelo pljačke.
Prema našim saznanjima, iz jedne od porodičnih kuća ukradeno je oko 10.000 KM. Ono što ovu situaciju čini još težom jest činjenica da se radi o novcu koji je iz kreditnog zaduženja.
Vlasnik kuće odmah je obavijestio policiju o krađi, te je pokrenuta intenzivna istraga s ciljem rasvjetljavanja ovog krivičnog djela.
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
Na Ahiret preselila Midžan (rođ. Kumalić) Fatima
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselila Tepić (Bešira) Kado – Hato
Na Ahiret preselio Torić (Hasib) Samir
You must be logged in to post a comment Login