Postoje barem dva pokazatelja da nešto nije u redu u odnosu između Putina i Lavrova. Prema pisanju The Moscow Timesa, Lavrov, koji je više od dvije decenije na čelu ruskog ministarstva vanjskih poslova, neće voditi rusku delegaciju na novembarskom samitu G20 u Južnoafričkoj Republici.

Umjesto njega, delegaciju će predvoditi Maksim Oreškin, zamjenik šefa predsjedničke administracije. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao je da je o tom imenovanju odlučio lično Putin.

Putin se samitu neće pojaviti, jer je Južnoafrička Republika potpisnica Rimskog statuta i bila bi dužna da ga uhapsi na osnovu naloga Međunarodnog krivičnog suda. U takvim situacijama Lavrov je do sada uvijek bio Putinov izaslanik, kao bivši ambasador Rusije pri UN-u.

Kommersant također navodi da se iskusni ministar nije pojavio ni na izuzetno važnoj sjednici ruskog Vijeća sigurnosti održanoj u srijedu, kojom je predsjedavao Putin. Upravo na tom sastanku donesena je odluka o reakciji Moskve na Trumpovu najavu ponovnog pokretanja nuklearnih testova.

Putin je tada članovima Vijeća sigurnosti, Ministarstvu vanjskih poslova, Ministarstvu odbrane, obavještajnim službama i civilnim institucijama “naredio da učine sve kako bi prikupili dodatne informacije o toj temi, analizirali ih u okviru Vijeća sigurnosti i predstavili usaglašene prijedloge o mogućem početku priprema za testiranje nuklearnog oružja”.

Neuspješan razgovor s Rubiom

Šef Kremlja, navodno, najviše zamjera Lavrovu rezultat njegovog telefonskog razgovora s Rubiom o uslovima predstojećeg susreta Putin–Trump u Budimpešti. Iako je Lavrov tvrdio da je razgovor od 20. oktobra prošao “zaista dobro”, Rubio je očigledno imao sasvim drugačiji dojam. Prema pisanju Bloomberga, preporučio je predsjedniku Trumpu da otkaže sastanak zbog “nepopustljivog stava Moskve, koja je tražila previše”, te zbog njenog odbijanja da pristane na primirje u Ukrajini.

Nakon što je Moskva cijelu situaciju pokušala prikazati kao “odgađanje” samita, uslijedile su i prve američke sankcije protiv ruskih naftnih kompanija Rosnjeft i Lukoil otkako se Trump vratio u Bijelu kuću.

Lavrov je potom ponovo govorio o “nacističkom režimu” u Kijevu i insistirao da se moraju rješavati “korijenski uzroci konflikta”. Time, međutim, očito nije popravio situaciju.

Agencija Nexta istakla je da se Lavrov u međuvremenu gotovo potpuno povukao iz javnosti. “Njegove posljednje javne izjave date su krajem oktobra”, objavili su na mreži X.

Putin je, podsjećaju, u prošlosti znao “oprosti” svom ministru čak i situacije poput one iz maja 2022. kada se Lavrov morao izvinjavati Izraelu zbog izjave o navodnom jevrejskom porijeklu Adolfa Hitlera.

Lavrov je tada govorio o Hitleru u kontekstu Ukrajine, nastojeći objasniti kako Rusija može optuživati Kijev za neonacizam iako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jevrejskog porijekla. Osim tvrdnje o navodnoj Hitlerovoj jevrejskoj krvi, dodao je i to da “među najvećim antisemitima često ima upravo Jevreja”.

Klix

Trump je dao ove komentare nakon što je Mamdani objavio članove svog tranzicijskog tima, poslije historijskog izbora kojim je postao prvi muslimanski i prvi južnoazijski gradonačelnik najvećeg američkog grada.

Reagujući na Mamdanijeve izjave s izborne noći, u kojima je obećao da će se suprotstaviti Trumpu, američki predsjednik ocijenio je te komentare kao “opasnu izjavu”.

“On mora pokazati malo poštovanja prema Washingtonu, jer ako to ne učini, nema šanse da uspije”, rekao je Trump i dodao:

“I ja želim da on uspije. Želim da grad uspije”, dodao je Trump, brzo pojašnjavajući da želi da New York uspije, a ne nužno sam Mamdani.

Ranije u srijedu, Trump je sugerisao da će njegova administracija pomoći novom gradonačelniku iako ga je nazvao “komunistom“.

“Komunisti, marksisti i globalisti su imali svoju priliku i donijeli su samo katastrofu, a sada da vidimo kako će jedan komunist voditi New York. Vidjećemo kako će to ispasti”, rekao je Trump na skupu Američkog poslovnog foruma u Miamiju na Floridi.

Trump je tokom kampanje uoči utorka, dana izbora za gradonačelnika New Yorka, žestoko napadao Mamdanija, nazivajući ga “komunističkim luđakom” i prijeteći da će ukinuti federalno finansiranje gradu ako on pobijedi.

Mamdani, čiji program uključuje besplatnu univerzalnu brigu o djeci, besplatan javni prevoz autobusima i državne prehrambene prodavnice, odbacio je etiketu komuniste, opisujući sebe kao demokratskog socijalistu.

U svom govoru pobjede, Mamdani je svoj izbor predstavio kao model za to kako pobijediti Trumpa, obraćajući se predsjedniku, poznatom po ljubavi prema televiziji, riječima: “Pojačaj ton”.

U govoru u kojem je izložio svoje prioritete u srijedu, Mamdani koji bi trebao preuzeti dužnost 1. januara, ponovio je odlučnost da se suprotstavi Trumpu, ali i izrazio spremnost na dijalog s njegovom administracijom.

“Neću birati riječi kada je riječ o predsjedniku Trumpu. Nastaviću da opisujem njegove postupke onakvima kakvi jesu, ali ću to uvijek činiti ostavljajući otvorena vrata za razgovor”, poručio je on.

Klix

Pojedini ekstremno desni zvaničnici čak su pozvali Jevreje iz New Yorka da se isele u Izrael.

Ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben Gvir nazvao je Mamdanijevu pobjedu “sramotom koja će se pamtiti zauvijek”, optuživši novog gradonačelnika da je “pristalica Hamasa, otvoreni antisemita i neprijatelj Izraela”.

Sličan ton imao je i bivši izraelski ambasador pri Ujedinjenim narodima i Sjedinjenim Američkim Državama, Gilad Erdan, koji je na platformi X napisao kako “protivnik Izraela, koji nas vidi kao aparthejdsku i genocidnu državu, sada vodi najvažniji grad na svijetu i dom najveće jevrejske zajednice izvan Izraela”.

Erdan je dodao da je riječ o “mračnom danu” za one koji razumiju “ogromnu važnost savezništva sa Sjedinjenim Državama”, upozorivši da bi “ono što se desilo u New Yorku uskoro moglo desiti širom SAD-a pa i u Kongresu, čak i u Bijeloj kući”.

Tokom izborne kampanje, Mamdani se suočavao s kritikama zbog ranijeg aktivizma u prilog Palestini i protiv izraelske politike. Ipak, u posljednjim mjesecima ublažio je pojedine stavove i pokušao pridobiti povjerenje jevrejskih birača. Prema anketi CNN-a, Mamdani je dobio 33 posto jevrejskih glasova, dok je njegov protivkandidat Andrew Cuomo osvojio 63 posto.

Bivši ministar odbrane i vanjskih poslova Izraela, Avigdor Lieberman, takođe je reagovao porukom na X-u, napisavši: “Velika jabuka je pala.” Mamdanija je nazvao “simbolom tihog džihada” i poručio da je ovaj izbor “glasno upozorenje Jevrejima u New Yorku koji cijene život da se presele tamo gdje pripadaju – u Izrael.”

KLix

Dok su se prvi rezultati utrke za gradonačelnika New Yorka počeli pojavljivati ​​na tri velika televizora, prisutni su uzbuđeno razgovarali na engleskom, bengalskom i arapskom jeziku. Ono što se nekada činilo nemogućim, sada je sigurno – stotine hiljada muslimanskih stanovnika New Yorka živjet će u gradu kojim će upravljati njegov prvi muslimanski gradonačelnik ikada.

“Elhamdulillah”, rekao je jedan mladić prijatelju i poručio kako je ovo nestvaran rezultat.

Kada Mamdani položi zakletvu kao gradonačelnik 1. januara, postat će najistaknutiji izabrani muslimanski zvaničnik u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegova pobjeda je također prekretnica za muslimane New Yorka, koji su se često osjećali isključenima iz mnogih aspekata javnog života grada.

Izborom gospodina Mamdanija, kao i njegovom kampanjom, njegovi muslimanski sunarodnici nisu samo postali vitalni dio političke infrastrukture grada – već mogu vidjeti jednog od svojih na njenom vrhu.

“Glasala sam rano i plakala sam”, rekla je Sumaiya Chowdhury, 41-godišnja farmaceutkinja koja živi u Baysideu, Queens. Prije izbora, rekla je, nije mogla ni zamisliti da bi musliman mogao biti izabran za gradonačelnika New Yorka.

Osnivačica nevladine organizacije Rana Abdelhamid rekla je kako je ovo važna pobjeda za muslimansku zajednicu u ovom gradu.

“Dugo smo bili kičma mnogih dijelova grada. Sada je ovo naše vrijeme”, rekla je.

Od napada 11. septembra, muslimanski stanovnici New Yorka često se suočavaju s očiglednom islamofobijom. Uspon gospodina Mamdanija ponovo je rasplamsao taj osjećaj. U posljednjim sedmicama kampanje, napadi na njegova vjerska uvjerenja natjerali su ga da odstupi od svoje osnovne ekonomske poruke.

Nekoliko vođa i organizatora muslimanskih zajednica izjavilo je da očekuju porast političkog angažmana među muslimanima i stanovnicima Južne Azije širom grada kao rezultat političkog uspona Mamdanija. Posljednjih mjeseci, dva kandidata iz Bangladeša najavila su planove da se kandiduju za funkciju u Queensu, uključujući Mary Jobaidu, koja se bori za mjesto Mamdanija u državnoj skupštini u Astoriji.

“Zohranova priča je toliko mnogo naših vlastitih priča. On pokazuje da pripadamo svakom prostoru – da naši glasovi i vrijednosti imaju mjesto u oblikovanju budućnosti grada”, rekla je 28-godišnja studentica Aminate Diallo koja je u Bronx doselila iz Malija.

Video OVDJE

34-godišnji demokratski socijalist i član državne skupštine iz Queensa osigurao je pobjedu s više od 50% glasova. Cuomo (67) završio je drugi s nešto više od 40%, dok je republikanski kandidat Curtis Sliwa dobio nešto više od 7% glasova.

Mamdanijeva historijska pobjeda objavljena je usred niza demokratskih pobjeda širom zemlje, pri čemu je kongresmenka Abigail Spanberger postala prva guvernerka Virginije, Mikie Sherrill pobijedila je svog protivnika kojeg je podržavao Trump u New Jerseyju, a Kalifornija je izglasala prijedlog preraspodjele karata koje bi stranci donijele pet novih kongresnih mjesta.

Gomila na Mamdanijevoj izbornoj zabavi u Brooklyn Paramountu u centru Brooklyna eruptirala je nakon što je Associated Press proglasio pobjedu u utrci u njegovu korist. Ljudi su klicali i grlili se na tu vijest.

Osim što je prvi muslimanski gradonačelnik New Yorka, Mamdani je ujedno i prvi južnoazijski gradonačelnik i najmlađi gradonačelnik u više od stoljeća.

Sadašnji gradonačelnik, Eric Adams, koji se kandidirao za drugi mandat kao nezavisni, odustao je od utrke u septembru.

Kada je Mamdani prošle jeseni pokrenuo svoju kampanju za gradonačelnika, bio je relativno nepoznat državni zastupnik. Ali njegova poruka, usredotočena na pristupačnost, zajedno s njegovim živahnim izletima širom New Yorka, brzo je dobila na značaju i odjeknula kod hiljada Njujorčana. Njegova platforma pozivala je na zamrzavanje najamnina za stambene jedinice sa stabiliziranom najamninom, izgradnju pristupačnijih stanova, povećanje minimalne plaće na 30 dolara po satu, besplatne autobuse, povećanje poreza za najbogatije stanovnike grada i još mnogo toga.

Utrka je privukla nacionalnu pozornost, a političari i stručnjaci iz cijelog spektra uključili su se u raspravu. Čak se i Donald Trump uključio u sukob, nazvavši Mamdanija “radikalnim” i “komunistom”.

U ponedjeljak, uoči izbora, Trump je podržao Cuoma za gradonačelnika i rekao da bi, ako Mamdani pobijedi, bilo “vrlo malo vjerovatno” da bi grad primio savezna sredstva “osim minimalno potrebnih”.

“Sviđa li vam se lično Andrew Cuomo ili ne, zaista nemate izbora. Morate glasati za njega i nadati se da će obaviti fantastičan posao. On je to sposoban, Mamdani nije!”, napisao je Trump u objavi na Truth Socialu u ponedjeljak navečer.

Milijarder Elon Musk također je pozvao Njujorčane da u ponedjeljak glasaju za Cuoma.

Rođen u Ugandi od indijskih roditelja, Mamdani se s obitelji preselio u New York u dobi od sedam godina i postao američki državljanin 2018. U julu je Trump spomenuo mogućnost oduzimanja Mamdaniju državljanstva – prijetnju koju je Mamdani osudio ne samo kao “napad na našu demokratiju, već i pokušaj slanja poruke svakom Njujorčaninu koji odbija skrivati ​​se u sjeni: ako progovorite, doći će po vas”.

Unatoč napadima, Mamdanijeva kampanja imala je domino efekte diljem zemlje. U augustu je Guardian izvijestio da je njegova kampanja inspirirala više od 10 000 progresivaca diljem zemlje da razmotre kandidaturu za dužnost.

Klix