Nezaposlenost na području Unsko-sanskog kantona je u padu, pa je tako, prema podacima Službe za zapošljavanje USK, u ovome trenutku evidentirano oko 4.000 manje nezaposlenih lica u odnosu na isti period protekle godine.
Međutim, kako navode u Službi, ovakvoj situaciji nije toliko doprinijelo otvaranje novih radnih mjesta, koliko odlazak radno sposobnog stanovništva iz ovoga kantona u strane zemlje.
“Radna mjesta koja napuštaju ljudi zaposleni u javnom ili privatnom sektoru popunjavaju osobe koje se nalaze u našoj evidenciji. Međutim, moram istaći kako je smanjenju nezaposlenosti doprinijela i politika kroz mjere raznih podsticaja s kantonalnog i federalnog nivoa kojima se podstiče zapošljavanje i stimulišu poslodavci. Primjera radi, u prošloj godini imali smo 2.260 oglasa za posao”, kaže Jasmin Prošić, rukovodilac Službe za zapošljavanje USK.
On navodi kako se u prvih pet mjeseci s njihove evidencije odjavilo 360 osoba koje su pronašle posao u nekoj od zapadnoevropskih zemalja.
Prema njegovim riječima, na današnjem tržištu rada najlakše do posla dolaze osobe obučene za rad u tehničkim zanimanjima, dok se teže zapošljavaju lica koja su kvalifikovana za društvene djelatnosti.
Inače, zbog negativnih migrantskih kretanja, problem s radnom snagom u Unsko-sanskom kantonu postaje sve izraženiji, a pojedina stručna zanimanja sve više tražena.
Nedostatak radnika posebno je evidentan u Sanskom Mostu, općini koja je najviše pogođena migracijama u Unsko-sanskom kantonu, pišu Nezavisne.
“Imamo situaciju da je sada jako teško pronaći kvalifikovanog zidara, armirača, tesara ili keramičara, ugostiteljski i trgovački sektori su u problemu, starosna granica naših radnika pomjerena je na gore i sve to se odražava na privredu. Zbog toga moramo, u saradnji s vlastima, pronaći adekvatan odgovor na trenutne probleme, a već sada je vrijeme da se ozbiljno razmišlja i o tome kako olakšati dolazak radne snage iz drugih zemalja”, smatra Alen Šabanović, predsjednik Udruženja privrednika Sanski Most.
Nedostatkom radnika posebno je pogođena poljoprivreda, a mnogi farmeri zbog ovog problema najavljuju prekid djelatnosti i zatvaranje gazdinstava. Enes Kobašlić, vlasnik najvećeg voćnjaka u Sanskom Mostu, navodi kako je zbog ovog problema u pitanje došla ovogodišnja sezona.
“I pored toga što voćari nude dnevnicu od 80 do 100 maraka, radnika nema ni za lijeka. Mnogi pristanu, pa poslije nekoliko dana ucjenjuju povećanjem dnevnice. Voće je rodilo kao nikad do sada, ali pitanje je ko će ga brati”, kaže Kobašlić.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata USK Muhamed Mahmutović smatra kako su migracije radne snage u velikoj mjeri uzrokovane lošim odnosom poslodavaca i vlasti prema radnicima.
“U narednih desetak godina, ukoliko se nastave ovakvi migracijski trendovi u Unsko-sanskom kantonu, ovaj dio Bosne i Hercegovine će postati mjesto gdje neće imati ko raditi. Već danas je veoma teško pronaći kvalitetne i stručne radnike, a starosna granica radne snage je veoma visoka. Niti ova okolnost nije dovoljna velikom broju poslodavaca da povećaju plate i poboljšaju uslove svojih zaposlenika, nego vođeni isključivo interesima profita i brze zarade zatežu konopac do tačke pucanja”, kaže Mahmutović.
Dodaje da tako poslodavci rade na vlastitu štetu jer im u budućnosti neće imati ko raditi, a zbog odlaska velikog broja porodica, Unsko-sanski kanton bi za desetak godina mogao potpuno opustjeti.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Prije dva dana u Ključu se dogodio šokantan incident u zdravstvnoj ustanovi Dom zdravlja koji je rezultirao fizičkim napadom na doktora.
Prema našim saznanjima, muškarac po imenu G.D. (41) izvršio je verbalni i fizički napad na doktora ginekologije.
Kako saznajemo, G.D. (41) je ovisnik o narkoticima te je došlo do nesporazuma u vezi s njegovom medicinskom terapijom. U trenutku kada je došao u Dom zdravlja Ključ, umjesto na Odjel predviđen za ovisnike, nenamjerno je završio na ginekološkom. To je dovelo do verbalnog sukoba koji je eskalirao u fizički napad na doktora ginekologije.
Iako su povrede koje je ginekolog pretrpio označene kao lakše, ovaj incident je izazvao zabrinutost i revolt među medicinskim osobljem i lokalnom zajednicom.
Policija je brzo intervenirala i privela G.D. (41) koji je osumnjičen za napad.
Incident poput ovog podsjeća nas na važnost poštovanja i razumijevanja prema zdravstvenom osoblju koje svakodnevno radi na dobrobit zajednice.
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
Na Ahiret preselila Midžan (rođ. Kumalić) Fatima
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselila Tepić (Bešira) Kado – Hato
You must be logged in to post a comment Login