Od pisanja zahtjevnih tekstova do davanja savjeta nalik terapijskim, umjetna inteligencija sve se češće koristi kao alat za snalaženje u ličnim izazovima savremenog života. ChatGPT, koji je u početku služio za pomoć pri školskim zadacima i poslovnim e-mailovima, danas odgovara na pitanja o svemu – od ljubavnih dilema do emocionalnog stanja. Čini se da sada ulazi i u domenu odlučivanja o sudbini brakova.

Danas je sve popularniji trend neobičnih imena. Ipak, kada čujete kako se zovu trojica braće Misimović iz mjesta Gradiška u Bosni, shvatit ćete da im po specifičnosti i originalnosti niko ne može parirati. Karađorđe, Tito i Draža. Ne, nije šala niti asocijacija na značajne istorijske ličnosti iz doba ustanaka i ratova – to su stvarna imena muških članova porodice Misimović. U nastavku slijedi njihova veoma zanimljiva životna priča.

Na času historije u osnovnoj školi u Vrbaškoj kod Gradiške, učitelj je s učenicima ponavljao gradivo o bivšoj SFR Jugoslaviji. Spominjao je Drugi svjetski rat, drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu 29. novembra 1943. godine, kada je stvorena socijalistička država, i postavio pitanje: “Ko je bio vrhovni komandant i doživotni predsjednik SFRJ?”, ne sluteći da će odgovor nositi ime još neko osim Broza. Učionica je utihnula. Niko se nije javio, pa je učitelj pokušao pomoći dodatnim pitanjem: “Znate li ko je Tito?” Tada je uslijedio neočekivan odgovor. Ruke su podigli blizanci, Milica i Nikola Misimović, sigurni da znaju tačan odgovor.

“Hajde, recite, ko je Tito?” upitao je učitelj.

“Tito je naš tata”, odgovorili su uglas.

Dodali su: “On je zavarivač, radi u Glini u Hrvatskoj, a kući dolazi svakog petka. Tada kosi travu oko kuće i sadi baštu s mamom.”

Na to su i drugi učenici potvrdili: “Da, učitelju, Tito je stvarno njihov tata, to je istina”, rekao je jedan dječak.

Tito Misimović rođen je 30. oktobra 1986. godine u selu Jablanica, tridesetak kilometara od Gradiške. Njegov otac, Vitomir Misimović, povratnik iz Australije, odlučio je sinu dati ime Tito – samo šest godina nakon smrti Josipa Broza Tita, piše zena.blic.rs.

Yugoslav revolutionary and politician Josip Broz Tito at the restaurant, Rome, Italy x18893x
Yugoslav Revolutionary and politician Josip Broz Tito AT The Restaurant Rome Italy x18893x

(Foto: Guliver Image)

Sve ima početak

Zanimljivo je da Vitomir nije bio pristalica komunističkog režima, niti mu je Broz bio uzor. Naprotiv, kako danas sam Tito priča:
“Otac je volio Kraljevinu Jugoslaviju, Dražu Mihailovića i dinastiju Karađorđević. Starijem sinu dao je ime Karađorđe. Tita je često psovao, što je tada bilo kažnjivo. Čim bi ga spomenuo kod kuće ili u kafani, neko bi dojavio i policija bi dolazila. Iz revolta mi je dao ime Tito, ne mareći za mišljenje moje majke Milene, iako ona nije bila protiv. Kasnije se nije predomislio, ali bi policiji govorio: ‘Drugovi, ne psujem ja vašeg, nego svog Tita.'”

Tito kaže da je još kao dijete postao žrtva politike, iako to tada nije razumio. Najteže mu je bilo u školi, kada su ga vršnjaci zadirkivali zbog imena.
“Bilo mi je neugodno, nisam znao zašto se svi ponašaju drugačije prema meni i zašto stalno moram objašnjavati svoje ime. Kasnije sam se navikao i nikad nisam razmišljao da ga promijenim”, rekao je za Nezavisne novine.
U životu je, kaže, bilo i prijatnih i neprijatnih situacija zbog imena.

Jednom prilikom, dok je upisivao sina Nemanju u matičnu knjigu u Gradišci, stigao je u posljednjem trenutku prije zatvaranja šaltera. Službenica je već pakovala stvari, ali kad je vidjela njegovo ime na ličnoj karti, rekla je:
“Zbog Tita ću ostati i van radnog vremena.”
Ispunila je obećanje i završila upis tog dana.

Slična scena dogodila se i u saobraćaju, kada ga je policija zaustavila jer nije upalio svjetla:
“Pogledali su dokumente i jedan policajac rekao je kolegi: ‘Hej, dođi vidjeti kako se zove vozač – Tito!’ Nakon nekoliko dodatnih pitanja o imenu, vratili su mi dokumente i oprostili prekršaj. ‘Sretno, druže Tito, sljedeći put upali svjetla’, rekli su mi i mahali.”

“Jedan svećenik nije htio krstiti moju djecu. Rekao je: ‘Sve može, ali Tito ne može u crkvu.’ Dao mi je malo vremena da razmislim i predložio da uzmem crkveno ime. Tako sam, u dogovoru s kumom Tomislavom Mijatovićem, pristao da se u crkvenim knjigama vodim kao Tomislav.”

Titov otac, nakon njega, dobio je još jednog sina, kojeg je nazvao Dragoljub – po Draži Mihailoviću. Tako su u kući odrasli Tito i Draža, uz starijeg brata Karađorđa.

“Draža i ja stalno smo bili zajedno, a Karađorđe nas je pazio i vodio u školu. Kad bi nas komšije vidjele kako idemo držeći se za ruke, govorile bi: ‘Vidi kako se vole Tito i Draža.’ I to je bila istina”, priča on.

Tito Misimović danas živi u Glini, radi kao zavarivač, školuje djecu i gradi kuću. Ne bavi se politikom, ali ime mu i dalje izaziva reakcije. Kada je upoznao suprugu Zoru, ljudi su govorili:

“Zora se udala za Tita.”

Zora, kaže, nije bila impresionirana, ali nije imala ništa protiv. Na poslu mu kolege uglavnom prihvataju ime kao zanimljivost.

TIJEKOM ovog Mjeseca podizanja svijesti o moždanom udaru, liječnik dr. Dave Nichols upozorava na sve češću pojavu povišenog kolesterola među pacijentima. Iako kolesterol ima važne funkcije u organizmu, njegova povišena razina može biti izuzetno štetna.

“Kao liječnik opće prakse, sve češće susrećem pacijente s povišenim kolesterolom, što je povezano s porastom pretilosti, smanjenom tjelesnom aktivnošću i lošom prehranom”, ističe dr. Nichols za Daily Express. Posebno zabrinjava što je riječ o “tihoj” bolesti koja često ne pokazuje jasne simptome, ali u težim slučajevima može izazvati bol u prsima, žućkaste naslage oko očiju, bolove u nogama ili čak erektilnu disfunkciju.

Visoki kolesterol je poznat rizični čimbenik za moždani udar, a dr. Nichols napominje: “Neuravnotežene razine kolesterola značajno povećavaju rizik od moždanog udara jer oštećuju i začepljuju krvne žile koje opskrbljuju mozak.”

Pravovremeno praćenje i upravljanje kolesterolom ključna je mjera prevencije

Masne naslage (plakovi) koje se nakupljaju u arterijama mogu uzrokovati njihovo sužavanje i blokade, što ograničava protok krvi do mozga i povećava rizik od ozbiljnih posljedica. Zbog toga je pravodobno praćenje i upravljanje kolesterolom ključna mjera prevencije.

Dr. Nichols savjetuje nekoliko jednostavnih načina za kontrolu kolesterola kod kuće: prehranu bogatu vlaknima i zdravim mastima, redovitu tjelovježbu, održavanje zdrave tjelesne mase, prestanak pušenja i umjereno konzumiranje alkohola. Preporučuje i korištenje kućnih testova koji prate razine ukupnog kolesterola, HDL-a, LDL-a i triglicerida, što pomaže u praćenju napretka između liječničkih pregleda, piše Index.hr.

“Ovakvi testovi mogu pružiti vrijedan uvid i potaknuti pozitivne promjene u načinu života”, naglašava.

Liječnik također posebno upozorava na nadolazeće razdoblje sezonskih druženja i roštilja. “Prekomjerni unos zasićenih masti i alkohola može s vremenom znatno povećati kardiovaskularni rizik. Umjerenost, zdraviji odabiri i svijest o balansu mogu napraviti veliku razliku”, zaključio je.