Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Uzeli skoro 300.000 KM: Kako je prevarant iz BiH sa bandom varao njemačke penzionere?

Published

prije 10 mjeseci

on

U Regionalnom sudu u Cvajbrikenu jučer je održano ročište 38-godišnjem državljaninu Bosne i Hercegovine koji se tereti da je zajedno sa još četiri osobe varao njemačke penzionere, uzimajući im novac pod raznim izgovorima.

Kako prenose njemački mediji, ovaj državljanin BiH, poznat po prevarama od ranije, bio je član petočlane bande koja je penzionerima upućivala šokantne telefonske pozive uvjeravajući ih da su oni ili neko njihov u opasnosti, ali da se to sve može “srediti” za određenu sumu novca.

Šema prevare je bila sljedeća: prvo bi ženski član bande nazvala žrtvu predstavljajući se kao tužilac ili sudski pomoćnik. Primjera radi, jednoj žrtvi je rekla da je njena kćerka izazvala udes i da je u zatvoru, a da ona mora da plati kauciju.

Prema navodima optužnice, ova prevara im je uspjela najmanje dva puta u jesen, 2024.godine. Jednom prilikom su od žrtve uzeli zlatne poluge u vrijednosti od 80.000 eura, dok su od druge žrtve uzeli 50.000 eura i nakit.

Inače, jedna od žrtvi je svjedočila na samom početku suđenja i upravo su nju prevarili za zlatne poluge. Ona je rekla da su bili nevjerovatno uporni i uvjerljivi, što je potvrdio i istražitelj koji radi na ovom slučaju, a koji je danas svjedočio.

Sudija je zakazao još ročišta u ovom predmetu, ali vjeruje se da će presuda biti donesena krajem aprila, prenose Nezavisne.

Povezane teme:
Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Selver Hrustić iz BiH se borio za Rusiju pa zarobljen u Ukrajini: “Postoji 10 posto šanse da preživite”

Published

prije 21 sat

on

19. Januara 2026.

By

Ukrajinski medij United24 objavio je razgovor sa Selverom Hrustićem koji se borio u ruskoj vojsci i trenutno se nalazi u zarobljeništvu u Ukrajini.

“Savjetujem da se ne potpisuje ugovor, zato što ruska vojska drugačije tretira ljude koji su potpisali ugovor. Ja sam Selver Hrustić iz Bosne i Hercegovine. Prošle godine, 19. septembra, sam potpisao ugovor sa ministarstvom odbrane u Moskvi”, govori Hrustić u objavljenom videosnimku.

Kako se navodi, Hrustić, koji ima 35 godina, imao je pravne probleme u Evropskoj uniji i nadao se da će mu nakon službe u ruskoj vojsci obezbijediti advokata.

Dalje je opisao da, iako mu je obećano da neće učestvovati u napadima, bio je prisiljen da napada ukrajinska sela i krije se u podrumima.

“Rusi vam po danu mogu poslati pola litra vode i jednu ili dvije male kutije mesa. Dvojica ljudi, ti i tvoj kolega imate da popijete pola litra vode i malo hrane. Neki izađu da nešto nađu i poginu. Mnogi ruski vojnici pogriješe, izađu i dronovi ih ubiju”, opisao je Selver.

U videu se navodi da je to što je zarobljen Hrustiću vjerovatno spasilo život.

“Postoji 10 posto šanse da preživite tamo. Ruski vojnici znaju da je to agresija. Rade propagandu kao da brane nekoga u Ukrajini. Moje prvo loše iskustvo je bilo kada je oficir rekao da nismo vojnici. Rekao je ‘vi ste ljudi koji su potpisali ugovore da ćete ubijati druge ljude za novac'”, opisao je Hrustić.

Podsjećamo, prema zakonima Bosne i Hercegovine zabranjeno je služenje u stranim vojnim formacijama.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Dva voza u Španiji iskočila iz šina: Najmanje 21 osoba poginula, desetine povrijeđenih

Published

prije 23 sata

on

19. Januara 2026.

By

Na jugu Španije, u općini Adamuz, voz je iskliznuo sa šina prilikom čega je najmanje 21 osoba smrtno stradala, a desetine njih su povrijeđene.

Ministar zdravstva Regionalne vlade Andaluzije Antonio Sanz rekao je za lokalne medije da je situacija složena i da bi broj poginulih mogao biti veći.

Naveo je i da su najmanje 73 osobe povrijeđene te da se nalaze na liječenju u šest različitih zdravstvenih ustanova.

Nesreća se dogodila kada je brzi voz, koji je saobraćao na relaciji Malaga – Madrid, iskliznuo s pruge na ulazu u Adamuz i prešao na susjedni kolosijek, kojim je u tom trenutku prolazio drugi voz na liniji Madrid–Huelva.

Zbog toga je i drugi voz iskliznuo, saopćila je Uprava za željezničku infrastrukturu (Adif), javni upravitelj željezničke mreže. Prvi voz koji je iskliznuo bio je Iryo 6189, u kojem se nalazilo oko 300 putnika, navela je kompanija u saopćenju.

Kompanija Iryo izrazila je žaljenje zbog incidenta te saopćila da je aktivirala protokole za vanredne situacije i da sarađuje s nadležnim vlastima u upravljanju krizom.

Brzi željeznički saobraćaj između Madrida i Andaluzije je obustavljen, dok se vozovi na liniji Sevilla – Madrid preusmjeravaju na polazne stanice, saopćio je Adif. Komercijalni saobraćaj između Madrida, Toleda, Ciudad Reala i Puertollana odvija se normalno.

Zaposleni željezničkih operatera rade na terenu u koordinaciji s hitnim službama i željezničkim kompanijama.

Regionalna vlada Andaluzije aktivirala je fazu vanrednog stanja Civilne zaštite zbog željezničke nesreće, saopćeno je na društvenim mrežama.

Španska nacionalna željeznička kompanija Renfe navela je da su hitne službe raspoređene kako bi pomogle putnicima. Također su uspostavljeni timovi za psihološku podršku i informativni punktovi za žrtve i njihove porodice.

Španski premijer Pedro Sánchez izrazio je saučešće porodicama i bližnjima stradalih, poručivši da zemlja proživljava “noć duboke boli”. Španska kraljevska porodica također je uputila saučešće i saopćila da s “velikom zabrinutošću” prati razvoj događaja.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Zašto Trump želi preuzeti Grenland i može li to zaista učiniti?

Published

prije 2 dana

on

18. Januara 2026.

By

Donald Trump je upozorio da je „veoma ozbiljan“ u namjeri da pripoji Grenland te nije isključio ni mogućnost upotrebe sile kako bi SAD preuzele ovu teritoriju.

Iako ovakva retorika nije nova u njegovim istupima, nakon dosad nezabilježene vojne operacije američke administracije u Venezueli prošlog vikenda, zabrinutost je dodatno porasla u ovom ogromnom području koje je pod upravom Danske.

U nastavku slijedi pregled razloga zbog kojih Trump želi Grenland, reakcija lokalnih i međunarodnih lidera, kao i mogućih posljedica takvog poteza, piše u svojoj anlizi Sky news.

Trump: SAD „treba“ Grenland zbog nacionalne sigurnosti

Grenland, smješten sjeveroistočno od Kanade, poluautonomna je teritorija Danske već stoljećima, ali Trump tvrdi da ga Sjedinjene Američke Države „moraju imati“.

Ostrvo se prostire preko Arktičkog kruga, između SAD, Rusije i Evrope, i ima svega oko 57.000 stanovnika. Upravo ta pozicija mu daje izuzetnu geopolitičku važnost, zbog čega je Amerika zainteresirana za Grenland već više od 150 godina.

Njegova lokacija čini ga ključnim dijelom američkog sistema balističke raketne odbrane, a na teritoriji Grenlanda već se nalazi velika američka vojna baza.

Ideja o preuzimanju Grenlanda nije nova – Trump je o tome govorio još tokom svog prvog mandata, kada je spominjao mogućnost kupovine. Od tada je dodatno pooštrio retoriku, naglašavajući da je Grenland važan za nacionalnu sigurnost SAD.

U razgovoru za NBC News ranije ovog mjeseca izjavio je: „Grenland nam treba zbog nacionalne sigurnosti, a to se odnosi i na Evropu. Treba nam odmah.“

Dodao je da je Grenland „od izuzetne važnosti za sigurnost Sjedinjenih Država, Evrope i drugih dijelova slobodnog svijeta“, te naglasio da nema jasan vremenski okvir za djelovanje, ali da je „krajnje ozbiljan“ u svojim namjerama.

Krajem decembra imenovao je guvernera Louisiane Jeffa Landryja za specijalnog izaslanika za Grenland, s ciljem da predvodi napore da teritorija postane dio SAD.

Ranije je ismijavao lokalne odbrambene kapacitete Grenlanda, tvrdeći da „jedne dodatne saonice s psima“ ne mogu parirati „ruskim i kineskim brodovima“ za koje je tvrdio da su prisutni u tom području.

Postoji li stvarna sigurnosna prijetnja?

Prema mišljenju brojnih stručnjaka, tvrdnje o prijetnji Rusije i Kine su pretjerane. Peter Viggo Jakobsen, vanredni profesor na Kraljevskom danskom odbrambenom koledžu, odbacio je Trumpove navode.

„Ne postoji nikakav hitan problem koji treba rješavati. Kineski i ruski brodovi o kojima Trump stalno govori plod su njegove mašte“, rekao je Jakobsen za Sky News, dodajući da Kina uopće nema ratne brodove ni podmornice na Arktiku, dok se ruske podmornice pojavljuju samo povremeno.

Prema njegovim riječima, Grenland trenutno nema vanjskih prijetnji – „osim one iz SAD“.

Jakobsen podsjeća da američka vojska već ima faktičku kontrolu nad Grenlandom još od Drugog svjetskog rata. Postojeći sporazumi s Danskom i Grenlandom omogućavaju SAD-u da proširi vojno prisustvo i uspostavi nove baze, uz obavezu konsultacija s vlastima u Nuuku i Kopenhagenu.

To, prema njegovom mišljenju, pokazuje da Trumpovi planovi nemaju veze s nacionalnom sigurnošću.

Bogatstvo prirodnih resursa

Pored strateške lokacije, Grenland raspolaže i ogromnim prirodnim bogatstvima. Na ostrvu se nalaze vrijedni rijetki minerali ključni za telekomunikacije, zatim uranij, milijarde barela neiskorištene nafte i velike zalihe prirodnog plina, koji su ranije bili teško dostupni, ali to sve manje postaju.

Budući da veliki dio tih minerala trenutno dolazi iz Kine, SAD i druge zemlje žele osigurati alternativne izvore bliže vlastitim granicama.

Jakobsen smatra da Trump želi potpunu kontrolu nad ovim resursima i da je to stvarni razlog za ideju aneksije. Povlači paralelu s američkom intervencijom u Venezueli, gdje su, prema njegovim riječima, ogromne zalihe nafte bile ključni motiv.

Trump je, međutim, negirao da su resursi faktor, tvrdeći da ga zanima isključivo nacionalna sigurnost.

Reakcije Danske i Evrope

Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je na katastrofalne posljedice ako bi SAD pokušale silom preuzeti Grenland.

„Ako Sjedinjene Države vojno napadnu drugu članicu NATO-a, tada sve prestaje – uključujući NATO i sigurnost koja postoji od kraja Drugog svjetskog rata“, rekla je za dansku televiziju TV2.

Podsjetila je da član 5 NATO saveza predviđa da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.

Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen umanjio je poređenja s Venezuelom, ističući da je Grenland demokratska zemlja.

„Ne razmišljamo o tome da bi se preuzimanje države moglo desiti preko noći. Ne možete porediti Grenland s Venezuelom“, poručio je.

Frederiksen je naglasila da Trumpove izjave treba shvatiti ozbiljno, ali je ponovila da Grenland ne želi postati dio SAD.

Zajedničkom izjavom evropskih lidera, uključujući Keira Starmera i Emmanuela Macrona, poručeno je: „Grenland pripada njegovim građanima. Samo Danska i Grenland imaju pravo odlučivati o pitanjima koja se tiču njihove budućnosti.“

Šta bi to značilo za NATO?

Vojni analitičari upozoravaju da bi nasilno preuzimanje Grenlanda ozbiljno narušilo, pa čak i uništilo kredibilitet NATO-a kao kolektivnog saveza.

Stručnjaci ističu da su druge članice NATO-a u velikoj mjeri zavisne od američke vojne moći, što Trumpu daje prostor da rizikuje bez straha od ozbiljnih posljedica.

„Trump se vjerovatno kladi da bi SAD mogle proći nekažnjeno u pokušaju arktičkog teritorijalnog širenja, jer ostatak NATO-a više treba Ameriku nego što Amerika treba njih“, zaključuju analitičari.

Raport

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Muslimanka na čelu desničara šokirala London: “Grad izgleda kao islamska utvrda, zabranite pokrivanje lica”

Published

prije 3 dana

on

17. Januara 2026.

By

Novoimenovana kandidatkinja stranke Reform UK za gradonačelnicu Londona na izborima 2028. godine Laila Cunningham izazvala je oštre reakcije javnosti i optužbe za ugrožavanje sigurnosti muslimanki nakon kontroverznih izjava o nošenju burke i “kulturološkom izgledu” britanske prijestolnice.

Gostujući u podcastu The Standard, Cunningham je izjavila da bi policija trebala imati ovlasti da zaustavi i pretrese svaku ženu koja pokriva lice, uključujući i one koje nose vjerska obilježja poput burke.

Cunningham, bivša advokatica Krunskog tužilaštva (Crown Prosecution Service – CPS) i majka sedmero djece, tvrdi da u “otvorenom društvu” niko ne bi trebao pokrivati lice.

“Ako odete u pojedine dijelove Londona, imate osjećaj da je to muslimanski grad. Natpisi su ispisani na drugom jeziku. Burke se prodaju na pijacama”, izjavila je Cunningham, dodajući da bi u Londonu trebala postojati “jedna građanska kultura” i da ona “mora biti britanska”.

Iako je i sama muslimanka egipatskog porijekla, čiji su roditelji emigrirali u Britaniju 1960-ih, Cunningham odbija etikete poput “britanska muslimanka” i insistira na tome da je isključivo “Britanka”. Svoje stavove brani tvrdnjom da pokrivanje lica nije vjerska obaveza propisana Kur'anom, već tradicija povezana sa specifičnim tumačenjima islama, poput vehabizma.

“Naredila bih policiji da je svako pokrivanje lica razlog za zaustavljanje i pretres (stop and search). Ne biste trebali pokrivati lice”, rekla je Cunningham, dodavši da “maske za Covid ne djeluju”.

Reakcije: “Ovo je govor mržnje”

Njene izjave naišle su na osudu organizacija za ljudska prava i političkih protivnika. Baronesa Shaista Gohir, predsjednica Muslimanske ženske mreže u Velikoj Britaniji, upozorila je da ovakva retorika dodatno ponižava muslimanke i izlaže ih opasnosti.

Gohir je otkrila da je njena organizacija morala ukloniti oznake sa svojih kancelarija zbog porasta prijetnji.

“Dobijali smo pisma u kojima se navodi da su “svi muslimani ološ”. To je govor mržnje i ljudi su uplašeni”, rekla je Gohir.

Ona je također istakla klasnu dimenziju ovog problema, upitavši Cunningham: “Hoće li natjerati policiju da hapsi bogate žene koje nose burku u luksuznom Harrodsu ili samo one u siromašnijem Whitechapelu?”

Aktuelni gradonačelnik Londona Sadiq Khan odgovorio je da pokušaji podjela nisu novost, naglasivši da je London “najveći grad na svijetu upravo zbog svoje raznolikosti”.

Fokus na kriminal i statistike

Pored kulturoloških pitanja, Cunningham je kampanju fokusirala na borbu protiv kriminala, obećavajući “sveopšti rat” protiv bezakonja. U svom nastupu iznijela je niz statističkih podataka kojima potkrepljuje tvrdnje o nesigurnosti u Londonu:

  • Porast kriminala noževima: Cunningham tvrdi da je kriminal povezan s upotrebom noža u Londonu porastao za 68 posto od 2016. godine.
  • Policijski resursi: Iako Metropolitanska policija broji 32.000 službenika, Cunningham ističe da oni nisu vidljivi na ulicama, te da je zatvoreno više od 100 policijskih šaltera od 2010. godine.
  • Suprotni podaci: S druge strane, tim Sadiqa Khana navodi da je broj ubistava trenutno na najnižem nivou u posljednjih 10 godina, dok je prošle godine zabilježen najniži broj ubistava osoba mlađih od 25 godina u više od dvije decenije.

Cunningham, koja sebe opisuje kao “mamu osvetnicu” (nakon što je lično lovila napadača koji je opljačkao jednog od njenih sinova), najavila je i ukidanje taksi za vozače (ULEZ), unatoč podacima koji pokazuju smanjenje štetnog zagađenja zraka za 27 posto tokom Khanovog mandata.

Izbori za gradonačelnika Londona održat će se 2028. godine, a Cunningham se nada da će prekinuti dugogodišnju vladavinu Laburista u glavnom gradu.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Kadirov nakon glasina da je na samrti: “Kunem se Allahom, zdrav sam – smeta mi samo začinjeno”

Published

prije 4 dana

on

16. Januara 2026.

By

Čečenski lider Ramzan Kadirov objavio je novi videomaterijal kojim odbacuje medijske navode o tome da pati od zatajenja bubrega, tvrdeći da je njegovo zdravstveno stanje u potpunosti stabilno.

Ovim istupom Kadirov je direktno reagovao na nedavne izvještaje ukrajinskih obavještajnih službi, prema kojima je navodno bio u kritičnom stanju i podvrgnut dijalizi. U objavljenim snimcima, čečenski vođa se ne samo pravda, već i otvoreno ismijava ukrajinske tajne službe.

U videu koji prenosi ruska agencija TASS, Kadirov se nalazi u planinskom selu Benoj, gdje je snimljen kako lično upravlja automobilom.

“Kunem se Allahom, nemam nikakvih problema sa bubrezima, slezenom ili želucem. Jedino što ne podnosim je začinjeno, ali inače sam potpuno zdrav. I imam snage,” izjavio je Kadirov.

Njegova reakcija uslijedila je nakon pisanja ukrajinske agencije Ukrinform, koja je, pozivajući se na obavještajne izvore, navela da Kadirov prolazi kroz proces dijalize na jednoj privatnoj klinici u Čečeniji. Ukrajinski izvori su išli korak dalje, sugerišući da je Kadirov “na rubu smrti” te da je Kremlj već započeo potragu za njegovim nasljednikom.

Te spekulacije o pripremi terena za dinastičko preuzimanje vlasti dodatno su pojačane nedavnim imenovanjem njegovog dvadesetogodišnjeg sina, Ahmata, na poziciju potpredsjednika vlade.

Bivši potpredsjednik vlade i Kadirovljev nećak, Ibrahim Zakrijev, objavio je na svom Instagram profilu još jedan snimak. Na njemu se vidi kako Kadirov vozi automobil ulicama Groznog i komentariše navode o svom liječenju.

“Zaboravio sam reći da nisam u bolnici. Ukrajinske tajne službe rade vrlo loš posao,” govori Kadirov kroz smijeh, demantujući boravak na klinici i dodajući: “U stvarnosti se vozimo po gradu.”

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Slovenija ulazi u “hladni rat” za Grenland: Dva oficira nasuprot Trumpovim ambicijama

Published

prije 4 dana

on

16. Januara 2026.

By

Vlada Slovenije bi na dopisnoj sjednici trebala donijeti odluku o slanju dva vojna oficira na Grenland. Ovaj potez dolazi u trenutku sve većih geopolitičkih napetosti oko najvećeg otoka na svijetu.

Kako prenose slovenski mediji, riječ je o dvofaznom postupku. Nakon što Vlada usvoji prijedlog, on će biti upućen u Državni zbor (parlament) na konačno odlučivanje. Slovenski oficiri bi se time pridružili široj evropskoj koaliciji u okviru misije “Arktička izdržljivost” (Arctic Endurance).

Slanje vojnika na Grenland odgovor je na sve glasnije najave administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa o “preuzimanju” ovog teritorija. Evropske nacije šalju jasnu poruku podrške suverenitetu Kraljevine Danske.

Trenutni raspored snaga evropskih saveznika na Grenlandu izgleda ovako:

  • Francuska: 15 vojnika,
  • Njemačka: 13 vojnika,
  • Švedska: 3 oficira,
  • Norveška: 2 vojnika,
  • Finska: 2 oficira,
  • Nizozemska: 1 mornarički oficir,
  • Velika Britanija: 1 oficir.

Poljska je saopćila da neće učestvovati u misiji, dok je Estonija izrazila spremnost da se odazove na službeni poziv. Danska, koja već ima oko 130 stalnih vojnika na otoku, najavila je uspostavljanje trajnije vojne prisutnosti kroz sistem rotacije snaga NATO saveznika.

Macron: “Evropljani imaju posebnu odgovornost”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, prilikom godišnjeg obraćanja vojsci, potvrdio je da će Francuska na sjever Atlantika poslati dodatne kopnene, zračne i pomorske kapacitete.

“Francuska i Evropljani moraju biti prisutni tamo gdje su ugroženi njihovi interesi – bez eskalacije, ali beskompromisno i uz poštovanje suvereniteta. Na Grenlandu, autonomnom teritoriju Kraljevine Danske, Evropljani imaju posebnu odgovornost jer to područje pripada Evropskoj uniji i teritorij je jedne od naših saveznica u NATO-u”, izjavio je Macron, povlačeći paralelu s Ukrajinom.

Trump ne odustaje: “Grenland nam treba za nacionalnu sigurnost” S druge strane, američki predsjednik Donald Trump nastavlja s retorikom da SAD moraju preuzeti kontrolu nad otokom. On tvrdi da Grenland ima samo dvije opcije: američku ili rusko-kinesku okupaciju.

“Problem je što Danska ne može učiniti ništa ako bi Rusija ili Kina željele okupirati Grenland, ali mi možemo učiniti sve. To ste mogli vidjeti prošle sedmice na primjeru Venezuele”, izjavio je Trump, a prenosi BBC.

SAD trenutno na Grenlandu, u bazi Pituffik Space Base, imaju oko 150 ljudi, a postojeći sporazumi s Kopenhagenom omogućavaju im dovođenje znatno većeg broja osoblja.

Dok ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda pozivaju na dijalog i prevazilaženje razlika, Washington za sada ne pokazuje znakove odustajanja od svojih ambicija prema Arktiku.

Klix

Nastavi čitati

Najčitanije