BiH

Uzimaju vam 0,5 posto od plaće za vodne naknade? Evo kako upravljaju tim novcem

Published

prije 2 godine

5. Oktobra 2022.

Bella

U 2021. godini Agencija za vodno područje Save prikupila je po osnovu svih vodnih naknada ukupno 43.580.904 KM. Naknade za regres isplaćene iznad dozvoljenog iznosa

Agencija za vodno područje Save nije baš domaćinski i potpuno u skladu sa zakonom upravljala milionima prikupljenim po osnovu vodnih naknada koje se zaposlenim građanima u FBiH odbijaju od plaća. Ustanovili su to federalni revizori u najnovijem izvještaju o radu ove agencije za 2021. godinu.

Piše: A. DUČIĆ/Fokus.ba

Da podsjetimo, primjena aktuelnog Zakona o vodama FBiH počela je 1. januara 2008. godine osnivanjem agencija za vodna područja. Zakonom je definisana i obaveza plaćanja vodnih naknada iz kojih se uglavnom finansiraju navedene Agencije. Opću vodnu naknadu plaćaju svi zaposleni radnici u FBiH koja iznosi 0,5 posto od iznosa neto plaće. Posebne vodne naknade plaćaju pravna lica za korištenje površinskih i podzemnih voda, za korištenje vode za proizvodnju električne energije, za zaštitu voda kao i za vađenje materijala iz vodotoka.

Mada posebne vodne naknade plaćaju pravna lice, svakako ih plaćaju građani preko cijene električne energije, građevinskog materijala, transporta roba, vode i drugih proizvoda i usluga.

Kantonalni trezori su Agenciji u 2021. godini na račun doznačili prihode od vodnih naknada Agencije u ukupnom iznosu od 16.940.272 KM, od čega: Sarajevski kanton (5.722.272 KM), Tuzlanski kanton (4.483.194 KM), Zeničko-dobojski kanton (3.163.796 KM), Srednjobosanski kanton (1.691.838 KM), Unsko-sanski kanton (1.285.482 KM), Bosansko-podrinjski kanton (296.742 KM), Posavski kanton (270.539 KM) i Kanton 10 (Općina Drvar 26.410 KM).

Na traženje Agencije, Federalno ministarstvo finansija je dostavilo podatke o svim prikupljenim prihodima od vodnih naknada na depozitnim računima kantona prije njihove raspodjele u kojem je konstatovano da je na vodnom području Agencije u 2021. godini po osnovu svih vodnih naknada ukupno prikupljeno 43.580.904 KM.

Međutim, revizori su u obavljenoj reviziji za 2018. godinu konstatovali da zbog nepripremljenosti projekata, odnosno neriješenih imovinsko-pravnih odnosa dolazi do neefikasnosti korištenja sredstava i dali odgovarajuću preporuku po kojoj je djelimično postupljeno.

Također, ustanovili su da je naknada za regres za godišnji odmor isplaćena u 2021. godini iznad neoporezivog iznosa za 82.719 KM, što nije primjereno s obzirom na to da se Agencija finansira iz javnih sredstava.

– Imajući u vidu da se Agencija finansira iz javnih prihoda, i da su naknade za regres isplaćene u neto iznosima koji su značajno veći od zakonski utvrđenih neoporezivih iznosa naknade za regres, u dostavljenom Pismu rukovodstvu nakon obavljene prethodne revizije dali smo preporuku da se preispitaju odredbe Pravilnika o radu u dijelu koji reguliše ovo pitanje. Postupajući po preporuci Ureda, Upravni odbor je u martu 2022. godine donio Izmjenu Pravilnika o radu kojim je definisao da radnici imaju pravo na regres u visini od 70% prosječene plaće u Agenciji ostvarene u prethodna tri mjeseca prije isplate regresa, što je i dalje definirano u iznosima koji su veći od zakonski utvrđenih neoporezivih iznosa naknade za regres – konstatovano je u izvještaju.

Dalje su naveli da je Agencija u 2021. godini za provođenje mjera kojima se ostvaruje upravljanje vodama realizovala sredstva u iznosu od 11.420.119 KM, što predstavlja 74% planiranih sredstava za te namjene. Navedeno je jednim dijelom posljedica načina rada, odnosno provedbe ugovorenih aktivnosti općinskih organa na čijem području se izvode radovi, zbog čega nisu u potpunosti ostvareni očekivani efekti na zaštiti od voda, što nije u skladu sa članom 2. Zakona o vodama i članom 4. Zakona o budžetima u FBiH.

Povezane teme:Agencija za vodno područje Save Federacija BiH plaće

Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

BiH

Šokantne informacije: Tužilaštvo BiH tvrdi da je organizovana kriminalna grupa imala namjeru “preuzeti državu”

Published

prije 12 sati

24. Aprila 2024.

Bella

Danas je u Sudu BiH održano i drugo ročište u okviru predmeta “Black Tie 2” na kojem su iznesene šokantne tvrdnje tužitelja, a u nastavku se očekuje i izlaganje odbrane.

Mjere pritvora pred Sudom BiH, na ročištu koje vodi sutkinja Tatjana Kosović, se traže za Adnana Smajlovića, Sancheza Jukića, uposlenicu zeničke bolnice Aidu Halać, uposlenika zeničke bolnice ginekologa Tarika Zulovića, Harisa Behrama, Mirsada Skopaka, Maka Šemčića, Elmira Sarića, Smajila Šikala, pripadnike FUP-a Mustafu Selmanovića, Vahidina Munjića, Senada Kadića, Adina Čatića i Emira Druškića te Seada Preljevića, Davora Curla, Gordana Memiju i Edina Kačara (OSA).Spomenuti osumnjičeni se terete za krivična djela organizovani kriminal, pranje novca, zloupotrebe položaja, primanje nagrade i drugih oblika koristi.

Prema navodima tužitelja Sanjina Kulenovića u istrazi u ovom predmetu osim domaćih institucija učestvuje i američki FBI, DEA i Europol.

Prema navodima tužilastva od 2016. do 2021. godine organizovana kriminalna grupa na čijem je čelu bio Adnan Smajlović je pribavljala i prala novac koji je stečen trgovinom droge u okviru kartela “Tito i Dino”. Riječ je o organizovanoj kriminalnoj grupi koja je djelovala na području više država među kojima su BiH, UAE, Nizozemska, Belgija, Njemačka, Južna Amerika, Južnoafrička Republika i druge zemlje.

Prema navodu Tužilaštva BiH riječ je osobama koje su se pridružile tj. organizovale preko Sky aplikacije. Sve osobe u Sky aplikaciji su komunicirale preko kriptovanih imena kao što su Aristotel, Lucky Luck itd.

Prema navodima tužitelja, osobe Edin Gačanin i Adnan Smajlović su donosili odluke o izvršenju krivičnih djela dok su ostali članovi grupe djelovali po njihovim uputama. Tužilaštvo smatra da je to vidljivo i iz presuda suda u Rotterdamu protiv Gačanina. Također tvrde da je Edin Gačanin osiguravao logistička sredstva te da je pranje novca stečenog trgovinom drogom rađeno preko više pravnih lica.

Između ostalog naveden je primjer od 2020. godine kada je Smajlović raspolagao novcem u iznosu od 500.000 KM koji mu je poslao Edin Gačanin.

Ostali članovi kriminalne grupe su uzimali novac od Smajlovića te je on o tome obavještavao Gačanina.

Tužilaštvo navodi da su članovi grupe nastojali ostvariti i politički utjecaj te da su planski radili na tome i to sve u cilju “preuzimanja države”.

Kako bi ostvarili taj cilj stupali su u kontakt s lokalnim političarima nudeći i finansijsku podršku.

Članovi kriminalne grupe su savjetovali i formiranje udruženja građana kako bi ostvarili politički utjecaj te je iz njihove Sky komunikacije vidljivo da su se često zanimali za političku situaciju.

U tom kontekstu je istaknuta uloga Haris Behrama koji je u Mostaru formirao udruženje građana “Brankovac”.

Tužilaštvo je izdvojilo i to da je biznismen Gordan Memija platio spomenutim pripadnicima FUP-a angažman kao fizičko osiguranje Edina Gačanina prilikom njegove posjete Sarajevo (Kadić, Čatić i Druškić).

Vahidin Munjić se kao v.d. direktora FUP-a tereti da jod 2016. do danas nije izvršio službene dužnosti s obzirom da su pripadnici FUP-a bili angažovani kao fizičko osiguranje osobi za koju su morali znati da je sigurnosno interesantna ličnost.

Upravo kod Gordana Memije, prema navodima tužitelja, je pronađen veći broj materijalnih dokaza.

Obrazložena je uloga pripadnika OSA-e Edina Kačara, pa tužilaštvo tvrdi da je on bez ovlaštenja predao službene dokumente pribavivši korist od 100.000 KM. Tužilaštvo tvrdi da je riječ o dokumentima koji se odnose na organizovani kriminal te da je time nanijeta šteta BiH kao državi.

Tužilaštvo je također objasnilo na koji način se “prao” novac kroz nabavku uniformi za pripadnike FUP-a. Naime, uniforme su kupljene preko kompanije “Rhea Express” vlasnika Ermina Alamerovića koji je također osumnjičen u ovom slučaju. Riječ je o uniformama koja je kupljena od firme iz SAD-a preko “Rhea Expressa” i da je te uniforme FUP zadužio. Upravo je Alamerović priznao krivično djelo, a to je učinio i još jedna od osumnjičenih – Nedžad Suljević.

Podsjećamo da su za Suljevića i Alamerovića zatražene mjere zabrane.

Ono što je tužilaštvo također izdvojilo jeste da je pronađena obimna dokumentacija za koju su naveli da je analiziraju američki FBI i DEA.

Govoreći o izvršenim pretresima navedeno je da su pronađeni i satovi čija vrijednost premašuje više od 20.000 eura, pištolji, skupocjeni automobili itd.

U obrazloženju zašto traže pritvor za navedene osobe, tužitelj Kulenović je naveo da postoji opasnost od bjekstva.

Podsjetimo, na prvom ročištu za pet osumnjičenih koji su uhapšeni u akciji “Black Tie 2” su zatražene mjere zabrane i pušteni su na slobodu. To su Boško Jerković, Ibro Miladin, Nedžad Suljević, Armin Alaomerović i Adna Helić.

Prije dva dana su uhapšene 23 osobe u Bosni i Hercegovini zbog potencijalne povezanosti s Edinom Gačaninom, narkobosom iz Dubaija.

klix

Nastavi čitati

BiH

Evo koji će sve dani u BiH biti neradni za praznike u maju

Published

prije 12 sati

24. Aprila 2024.

Bella

U dane praznika, ne rade entitetski organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti

Povodom Međunarodnog praznika rada u Bosni i Hercegovini neradni dani će biti srijeda i četvrtak, odnosno 1. i 2. maj 2024. godine.

Za pripadnike pravoslavne vjeroispovijesti, u dane pravoslavnog Vaskrsa, neradni dani biće 03.05. (pravoslavni Veliki petak), 05.05. (dan Vaskrsa) i 06.05.2024. godine (Vaskršnji ponedjeljak).

Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti imaju pravo na plaćeni izostanak sa radnog mjesta u te dane.

U skladu sa odlukom Vlade Republike Srpske neradni dan u tom entitetu je i četvrtak 9. maj 2024.godine, kada se obilježava Dan pobjede nad fašizmom, dok se u Federaciji BiH taj dan praznuje radno.

Kako su obavijestili iz Vlade RS, načelnik opštine odnosno gradonačelnik će odrediti koja su preduzeća, ustanove i druge organizacije sa područja jedinice lokalne samouprave dužni da rade i u dane praznika RS i u kom obimu, radi zadovoljenja neophodnih potreba građana.

Nastavi čitati

BiH

Delegatima u FBiH za dva dana posla isplaćen milion KM?!

Published

prije 17 sati

24. Aprila 2024.

Bella

Svaki od 80 federalnih delegata u prosjeku je dobio je po 6.197 KM po danu kada je došao na sjednicu, a neki su naplatili i više od 10.000 KM

Delegatima u Domu naroda Federalnog parlamenta iz budžeta je u prva tri mjeseca ove godine isplaćeno gotovo milion KM po osnovu plaća, naknada i ostalih prinadležnosti. Ovo su zvanične informacije iz Parlamenta FBiH.

Riječ je o 80 delegata koliko ih trenutno ima u ovom Domu. Od toga je 73 profesionalnih delegata i oni su inkasirali 978.418 KM, kao i sedam neprofesionalnih kojima je iz budžeta isplaćeno 13.104 KM. Ukupan precizan iznos koji je delegatima za tri mjeseca isplaćen iznosi 991.522. Zajedno sa primanjima sekretara Doma ovaj iznos premašuje milion KM.

U navedena tri mjeseca, međutim, federalni delegati su održali tek dvije redovne sjednice i jednu vanrednu sjednicu i to 25. januara i 25. marta. Dana 25. januara delegati su održali jednu redovnu i jednu vanrednu sjednicu, dok su 25. marta održali jednu redovnu sjednicu, piše Fokus.

Najviše za Ivu Tadića

Prema ovoj računici ispada da je svako od 80 delegata za dva dana posla u zgradi Parlamenta FBiH, gdje je proveo prisustvujući ovim sjednicama, dobio 12.394 KM, odnosno po 6.197 KM?!

Prema informacijama sa spiska primanja profesionalnih delegata vidljivo je da je najviše inkasirao delegat Ivo Tadić i to 20.102 KM odnosni po 10.056 KM po danu.

Po nekoliko delegata je naplatilo više od 19.000 KM. Na drugom mjestu je delegat Enes Peštek (SBiH). On je naplatio 19.286 KM, a na trećem Miomirka Melank (Naša stranka) koja je naplatila 19.218 KM.