Connect with us

BiH

UZP plan Dodika i Čovića uz podršku Moskve, Zagreba i Beograda: RS bi da se otcijepi, tzv. HRHB oživljava

Published

on

Milorad Dodik i Dragan Čović imaju direktnu podršku Beograda, Zagreba i Moskve za svoje secesionističke planove. Punu deceniju ovaj dvojac korak po korak radi na rušenju države Bosne i Hercegovini. Blokade, ucjene, traženje politički nemogućeg… 

Dodik je to sve ove godine radio glasno i transparentno, ne libeći se slati poruke o otcjepljenju RS-a, dok se Čović muteći vodu na izvoru, prodavao kao “nositelj europskih vrijednosti” kojem je do domovine Bosne i Hercegovine, navodno, iznimno stalo.

Međutim, ogolio je svoje političko djelovanje do kraja u posljednjih godinu dana, a najnovijim pismom međunarodnim zvaničnicima jasno stavio do znanja da kreće u definiranje granica davno zacrtanog trećeg entiteta, tzv. Herceg-Bosne čiji su projektanti i izvršioci u Hagu osuđeni na 111 godina zatvora, a HRHB okarakterisan kao UZP-ovski projekat.

– S obzirom na daljnji nastavak procesa ukidanja pariteta, ravnopravnosti i konstitutivnosti hrvatskoga naroda, Hrvatski narodni sabor će pristupiti realizaciji svih zaključaka s Vanrednoga zasjedanja HNS-a u BiH od 19. februara 2022. te pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju Bosne i Hercegovine na načelima federalizma i konsocijacijske demokratije, čime će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost hrvatskog konstitutivnog naroda u BiH – poručuje Dragan Čović u pismu upućenom brojnim dužnosnicima EU-a, SAD-a i tijela međunarodne zajednice.

Sve svoje aktivnosti, Čović i ekipa okupljena oko njega u privatno udruženje Hrvatski narodni sabor, usmjerili su na izmjene Izbornog zakona BiH, a što je ustvari tek dobro upakovana i osmišljena politička krinka, jer je bio svjestan da ono što on traži diskriminatornim izbornim pravilima, neće nikada proći u Parlamentarnoj skupštini BiH, a uz to nije uopće u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

Izmjene Izbornog zakona tek su mu “dobar” izgovor da aktivira najsporniji od svih zaključaka, a to je onaj pod brojem 7 koji glasi:

– HNS i sve njegove članice će s krajnjom pažnjom pratiti nastavak političkih pregovora o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim reformama kao i rješenja ukupne političke situacije u BiH. Ako se i dalje nastavi s procesom dekonstituiranja hrvatskog naroda, HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokratije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH.

Zapadne diplomate odmah su reagirale na njegovo pismo te ga osudile, i upozorile da su “opstrukcije finansiranja i održavanja izbora i prijetnje daljnjom podjelom BiH antidejtonske, destabilizirajuće i u suprotnosti sa euroatlanskim putem BiH”.

Prije 11 godina, Čović je u Švicarskoj na za javnost zatvorenom HDZ-ovom skupu poručio:

– Naš cilj je treći entitet u Bosni i Hercegovini, a do njega se dolazi preko izborne reforme. Formalno, upravo ako imamo svoj treći entitet, imamo genijalan način da zaštitimo svakog Hrvata koji živi izvan tog entiteta, to ne razumijem. Mi želimo ove privremene odluke, rješenja oko Ustava, upravo iskoristiti da u konačnici dobijemo svoj entitet, svoju federalnu jedinicu ili u konačnici kako će se već zvati, to je manje bitno. Bitno je da ona ima izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast. Kada smo organizirali Hrvatski narodni sabor, neki od vas to pamte, 2001. godine, tada je donesena odluka o Hrvatskoj samoupravi i tada je bio onaj upad u Hercegovačku banku, smjene mnogih dužnosnika, politički, odnosno pravni procesi, smjene ljudi koji su završili lišeni slobode, po zatvorima. Sada smo se dogovorili da to radimo malo mudrije – pojasnio je tada Čović prisutnima na skupu.

HNS, na čijem je čelu tada bio Ante Jelavić, u martu 2001. godine donio jeodluku o uspostavi međukantonalnog / međuopćinskog vijeća kao oblike privremene hrvatske samouprave u Bosni i Hercegovini i Platformu za demokratsku i samoodrživu Bosnu i Hercegovinu.

U ovoj platformi navedeno je tada kako je potrebno preoblikovanje unutrašnje organizacije BiH u federalnu republiku BiH koja se sastoji od više federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima te istovjetnim načinima zaštite vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda.

Federalnim jedinicama, kako su to vidjeli Jelavić i ekipa okupljena oko njega, pripale bi sve ovlasti koje nisu izričito dodijeljene / prenesene na institucije federalne republike BiH.

Božo Ljubić je na jednom od sabora HNS-a prije nekoliko godina jasno stavio do znanja da je njihov konačni cilj federalna jedinica sa hrvatskom većinom.

– Ako BiH želi postati samoodrživa, onda je nužan i njezin administrativno-teritorijalni preustroj, koji bi uključivao federalnu jedinicu s hrvatskom većinom. I to ostaje trajna težnja hrvatskog naroda u BiH – rekao je Ljubić.

Federalna jedinica sa hrvatskom većinom je treći entitet, koji je Čović sve do 2017. godine predstavljao kao rješavanje “hrvatskog pitanja”, “ugroženosti Hrvata”, ali naravno samo onih koji su u HDZ-u BiH.

Nedavno je gostujući na N1 prof. dr. Ivo Komšić, član ratnog Predsjedništva BiH i učesnik pregovora u Dejtonu 1995. godine, kazao kako je sve bilo isplanirano za otcjepljenje RS-a i obnovu tzv. Herceg-Bosne, ali da ih je u tome spriječio otpor Ukrajine:

– Da Željko Komšić nije bio član Predsjedništva BiH u ovom mandatu, ova država bi se raspala. Milorad Dodik je sve bio pripremio da proglasi samostalnost Republike Srpske početkom agresije Rusije na Ukrajinu. Trebali su Srbija i Rusija da zaštite RS. Imam informaciju da je sve digao na entitetsku granicu i spremao se taj scenarij. Spriječio ih je ukrajinski otpor. Dobio je Vučić zadatak od Rusije. Da se proglasi RS, a da Srbija štiti. Isto je i pripremao Čović za obnovu Herceg-Bosne – kazao je on.

BiH

I to je moguće u BiH: Firme bez ijednog zaposlenog zarađuju milione

Published

on

By

Preduzeće Ingrosso iz Bijeljine koje, prema zvaničnim podacima, nije zapošljavalo nijednog radnika zaradilo je u 2023. godini 5,1 milion maraka, dok je firma Niagara sports global managament iz Bosanske Gradiške sa samo jednim zaposlenim ostvarila dobit od čak 9,3 miliona KM, piše Capital.ba.
Kada je riječ o preduzeću Ingrosso, njegov vlasnik je Vladimir Popović, a ono se bavi trgovinom na veliko drvetom, građevinskim materijalom i sanitarnom opremom.
Poslije bijeljinskog preduzeća na drugom mjestu po dobiti u kategoriji preduzeća bez ijednog radnika u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska je agencija Legacy international u vlasništvu Đorđa Đokovića, brata tenisera Novaka Đokovića, a koja je bila u plusu 3,1 milion KM.
Odmah iza ove agencije po zaradi je firma Pay concept iz Banje Luke u vlasništvu preduzeća Aktiva invest, koje je zaradilo 2,5 miliona maraka.
Pay concept se bavi upravljanjem računarskom opremom i sistemom i vidiljivo je da je prošle godine značajno povećao dobit u odnosu na pretprošlu godinu kada su bili u plusu 561.063 KM.
Nijednog zaposlenog lani nije imao ni hotel Ski ritern sa Pala koji je prošle godine imao profit od  2,4 miliona maraka.
Prema zvaničnim podacima osnovna djelatnost hotela Ski ritern je izgradnja stambenih i nestambenih zgrada.
Nastavi čitati

BiH

Hadžidedić upozorava: „EUFOR bi mogao izaći na entitetske linije i podijeliti BiH! (VIDEO)

Published

on

By

Gost na Face TV bio je Prof. Zlatko Hadžidedić. Prilikom gostovanja iznio je niz šokantnih tvrdnji.
Salihović: “Šta se dešava sa EU?”
Hadžidedić: “Imali su dogovor sa domaćim snagama da se javno kaže da je Evropa pristala na pregovore, a da se sutradan Izborni zakon po Čovićevoj mjeri ubaci u Parlament! Amerikanci natjerali Schmidta da nametne tehničke izmjene kako bi se spriječilo ono što je Evropa već bila ostvarila! To je bilo dogovoreno između SNSD-a, HDZ-a, Trojke i EU!”

Salihović: “Šta BiH dobija usvajanjem rezolucije o genocidu u Srebrenici?”

Hadžidedić: “Sa pravne strane ne dobiva ništa, ali ima simboličku težinu!”

Salihović: “Vjerujete li da će imati političke posljedice?”

Hadžidedić: “Ne vjerujem! Oni koji su pravili Dejton bili su svjesni da su uskratili unutarnji suverenitet BiH, pa su uveli visokog predstavnika! BiH ne može postojati bez unutarnjeg suvereniteta, bez vlastitog kapaciteta! Mi smo jedina takva država!”

Salihović: “Obraćanje O’Briena… Kako gledate na to njegovo iznošenje nove politike prema BiH? Je li Amerika pokazala veću zainteresovanost?”

Hadžidedić: “Pa sigurno! Oni su pokazali nezainteresovanost tokom Bidenove administracije! Dolazili su da ugađaju Dodiku i Čoviću!”

Salihović: “Jeste li očekivali da bude tako direktan?”

Hadžidedić: “Od njega jesam! Dodika su doveli Amerikanci! On nije Putinov čovjek! Strane se ne mogu mijenjati! Za to se gubi glava!”

Salihović: “Je li Dodika trebalo maknuti sa pozicije? Jedino ga je Schwarz-Schilling htio smijeniti…”

Hadžidedić: “… i onda je uklonjen Schwarz-Schilling! Očigledno je Dodik nekome trebao!”

Salihović: “Rekli ste ćemo se – čak iako uđemo ovakvi u EU – raspasti…”

Hadžidedić: “Hoćemo! Sa ovakvim ustavom u kojem ne postoji unutarnji suverenitet, samo vanjski, ne možemo dalje!”

Cijelo gostovanje prof. Zlatka Hadžidedića pogledajte u videoprilogu Face.tv.

Nastavi čitati

BiH

U RS-u plate po modelu “keš u ruke”. Prvi su u redu Dodik, Višković, Stevandić…

Published

on

By

Prema dopunama Zakona, poslodavac platu i druga lična primanja radniku isplaćuje u gotovom novcu ako ne može da je primi putem tekućeg računa, ukoliko ta blokada “niјe zasnovana na pravosnažnoј sudskoј, upravnoј ili drugoј odluci nadležnog organa”

Najviši zvaničnici bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić mogli bi ubuduće primati platu u gotovini umjesto na račun u banci i tako zaobići američke sankcije.

To im je omogućeno izmjenama Zakona o radu, koje je Narodna skupština RS usvojila 19. aprila.

Predsjednik ovog bh. entiteta Milorad Dodik, premijer Radovan Višković i predsjednik Skupštine Nenad Stevandić pod sankcijama su Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija.

Banke su im ugasile račune sredinom marta, ubrzo nakon posjete Sarajevu pomoćnice američkog ministra finansija Ane Moris (Anna Morris), koja je upozorila da će se i banke naći na udaru sankcija ukoliko i dalje budu poslovale sa osobama sa “crne liste”.

Na njoj se nalazi više od 40 pojedinaca i organizacija iz Bosne i Hercegovine, zbog korupcije, terorizma i kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Šta predviđa zakon?

Prema dopunama Zakona, poslodavac platu i druga lična primanja radniku isplaćuje u gotovom novcu ako ne može da je primi putem tekućeg računa, ukoliko ta blokada “niјe zasnovana na pravosnažnoј sudskoј, upravnoј ili drugoј odluci nadležnog organa”.

Prije isplate plate, poslodavci moraju da dostave pismeno obavještenje Poreskoj upravi RS o načinu i razlogu isplate, te podacima o radniku.

Način isplate će urediti Ministarstvo finansija, ali nije precizirano na koji način će se uplaćivati porezi, doprinosi za zdravstveno i penziono osiguranje, kao i ostala davanja koja su dio bruto plate svakog radnika.

Za kršenje zakona, predviđene su drakonske kazne, do 200.000 maraka.

U obrazloženju zakonskog rješenja nije eksplicitno navedeno zašto se mijenja, ali je navedeno da su “pravo na rad, slobodu rada i zaradu” bez diskriminacije garantovana Ustavom RS.

Danijel Egić, ministar rada i boračko invalidske zaštite RS potvrdio je u Skupštini RS da se radi o “rješavanju problema” za osobe u RS koji se nalaze na američkoj listi sankcija.

Vlasti u RS posljednjih nekoliko godina aktivno pokušavaju da suzbiju isplatu plate “u koverti”, obzirom da pojedini poslodavci dio plate radnicima isplaćuju na bankovni račun, a dio u gotovini, “na ruke”.

Time entitetske institucije ostaju bez značajnog novca na godišnjem nivou, obzirom da taj dio plate nije oporezovan.

Poreska uprava RS je krajem prošle godine sa ciljem suzbijanja ove prakse pokrenula medijsku kampanju “Reci NE plati u koverti”, a tokom 2021. akciju “Deblja koverta, tanja penzija”.

Iz ove institucije nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) kako oni komentarišu zakonski prijedlog, ni kako bi uplata poreza trebalo da funkcioniše.

“Svi će moći da isplaćuju keš”

Ekonomska analitičarka i bivša ministarka finansija Republike Srpske, Svetlana Cenić, za RSE je rekla da će svi privatnici imati pravo da isplaćuju keš svojim zaposlenima, a “oni neka kontrolišu”.

“Prvo su suzbijali isplatu na ruke, ali sada su dozvolili, ali kome? Kome je ukinut račun. Pa, zašto, i ovi će reći, nemamo račun, i šta će, moramo isplatiti u kešu. Hajde, neka oni dokažu zašto nema račun”, kaže Cenić.

Ona dodaje da taj zakon sigurno “pada na Ustavnom sudu”, jer je u pitanju diskriminacija.

“Jednima može, jer su vanredne okolnosti, pa što ne bi i oni imali vanredne okolnosti”, pita Cenić.

Ekonomistkinja pojašnjava da svačija tajnost u banci mora biti zagarantovana i da se ne može bez sudskog naloga dolaziti do podataka o računu. Prema njenom mišljenju, o cijelom slučaju je trebalo da se oglasi Agencija za bankarstvo RS, te da oni kontaktiraju OFAC.

“Da vidi način na koji će se isplaćivati plate ljudima, jer to i Sjedinjene Američke Države znaju, da ne možete ukinuti nekome naknadu za rad. To je kršenje ljudskih prava, to i SAD znaju, ali isto tako neće trpjeti obesmišljavanje i omalovažavanje sankcija”, naglašava Cenić.

Ona ističe da je svaki zakon u RS potpuno obesmišljen “time što je nešto dozvoljeno nekome, nekome nije”, te da vlastodršci “krše zakone koje sami donose”.

Šta će se isplaćivati zvaničnicima?

Banjalučki advokat Vladimir Dragičević rekao je za RSE da je jasan cilj i smisao dopuna Zakona o radu, ali, da bi ispunile ono što vlasti žele, morale su biti preciznije.

“Smatram da je tekst te odredbe trebao biti malo precizniji kako bi se još više spriječile potencijalne zloupotrebe te odredbe, jer samo navođenje bez presude suda u tekstu, možda nije dovoljno da se spriječe zloupotrebe”, smatra Dragičević.

Prema njemu, dobar korak je određivanje visoke kazne, koja je u poređenju sa drugim novčanim kaznama iz Zakona o radu “višestruko veća od ostalih”.

On takođe podsjeća na problem uplate poreza i doprinosa, te će, pretpostavlja, biti potrebno mijenjati i druge zakone.

“Doprinose je nemoguće uplatiti u gotovom novcu, morali bi izmjeniti i Zakon o doprinosima, i mnoge druge podzakonske akte Poreske uprave”, kazao je Dragičević.

Dodaje da se postavlja i pitanje da li će zvaničnicima kojih se direktno tiču dopune Zakona biti isplaćivana bruto plata.

“Po Zakonu o radu, termin ‘plata’ podrazumijeva bruto platu. Po Zakonu o doprinosima radnik nema mogućnost da sam sebi uplaćuje doprinose”, upozorava Dragičević.

On naglašava da, iako je tendencija u cijelom svijetu da se gotovinski novac izbacuje iz upotrebe, ova odredba sve mijenja i vraća u prošlost.

Otvaranje Pandorine kutije

Potpredsjednik Narodne skupštine RS i član poslaničke grupe Pokret za državu, Mirsad Duratović, za uvođenje plate “na ruke”, upozorava da se time otvara Pandorina kutija.

“Predlagači su svjesni činjenice da bez obzira koji način uvedu da oni isplaćuju platu, da oni koji su stavili sankcije i koji su doveli do toga da banke pogase račune i ne učestvuju u tim finansijskim sankcijama, ne može očekivati da se na istom udaru neće naći druge institucije”, naglašava Duratović.

On ocjenjuje da uvođenjem gotovinskog plaćanja postoji mogućnost da institucije koje tako isplaćuju plate dođu pod sankcije.

“Kud nas to vodi, gdje ćemo završiti”, pita Duratović.

Ipak, on ocjenjuje da treba pričekati da krene provođenje tog zakona.

“Jasno je da to nije u redu, trebalo bi tu ići i izmjene drugih zakona, ne može se samo izmjeniti Zakon o radu. Ono što je navedeno u onom članu, zašto, kad i u kojem slučaju se može isplatiti plata direktno u gotovini, ostavilo je širok prostor za jako puno malverzacija za one koji to i danas rade, isplaćuju platu u kovertama”, smatra Duratović.

Šta kažu važeći zakoni?

Prema entitetskom Zakonu o radu, “plate se isplaćuju samo u novcu, na tekući račun radnika, osim ako zakonom nije drugačije određeno”. Poslodavac je takođe dužan da radniku uruči pismeni obračun plate.

Za povrede prava radnika, uključujući i isplaćivanje dijela plate “u koverti”, zakon predviđa kazne od 2.000 do 20.000 maraka.

Zakon o unutrašnjem platnom prometu RS pojašnjava da Vlada donosi uredbu “kojom se uređuju način i uslovi po kojima poslovni subjekti mogu vršiti plaćanje u gotovom novcu”.

Prema definiciji u ovom zakonu, gotovinsko plaćanje se može odnositi na direktnu predaju gotovog novca između učesnika.

Nastavi čitati

Najčitanije