Connect with us

Sukob u Ukrajini

Vance šokirao izjavom: Ako Putin ne bude pregovorao, možemo vojsku poslati

Published

prije 9 mjeseci

on

Potpredsjednik SAD JD Vance zauzeo je mnogo oštriji ton o mogućim posljedicama za Rusiju kada su u pitanju pregovori o miru u Ukrajini.

U intervjuu za Wall Street Journal američki potpredsjednik kaže da će, ako Vladimir Putin ne pristane na mirovni sporazum s Ukrajinom koji Kijevu garantira dugoročnu neovisnost, SAD udariti Moskvu sankcijama i potencijalno vojnom akcijom.

To predstavlja odstupanje od nekih poruka predsjednika Donalda Trumpa i ministra odbrane Petea Hegsetha, koji su naglasili potrebu da Evropa preuzme veći teret sigurnosti.

Hegseth je, na primjer, upozorio da prisutnost američkih trupa u Evropi nije garantirana zauvijek.

Također u intervjuu, Vance je rekao da opcija slanja američkih trupa u Ukrajinu ako Rusija ne pregovara u dobroj vjeri ostaje “na stolu”.

“Postoje ekonomski alati utjecaja, postoje naravno i vojni alati utjecaja” koje bi SAD mogle upotrijebiti protiv Putina, rekao je.

Dodao je: “Mislim da će iz ovoga proizaći dogovor koji će šokirati mnoge ljude.”

Komentari su izazvali skepticizam među nekim promatračima, koji su sugerirali da su kao osmišljeni da poboljšaju pregovaračku moć SAD u pregovorima s Putinom.

Profesor Sergey Radchenko, vodeći historičar Hladnog rata, rekao je da je Vanceova prijetnja američkim trupama u Ukrajini “vrlo vjerovatno blef”.

“Čini se nezamislivim da se Trump – koji je opetovano sugerirao da nema interesa za takve zavrzlame i da bi želio da Evropa preuzme vodstvo – promijenio mišljenje”, rekao je u objavi na X.

“A taj predsjednik će okačiti Ruse u Ukrajini? Da sam Putin, rekao bih: hmmmm, tačno. Možete imati stratešku dvosmislenost u ovim stvarima, ali također morate imati određeni kredibilitet, a Trump još nije izgradio rezervu vjerodostojnosti.”

Povezane teme:
Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Žestoka poruka iz Kremlja za Beograd: Zbog profita ste pregazili stoljetno bratstvo, srpsko oružje nas ubija

Published

prije 5 mjeseci

on

23. Juna 2025.

By

Prema navodima Press biroa Službe vanjske obavještajne službe Ruske Federacije (SVR), ukrajinska vojska izražava veliku zahvalnost srbijanskim proizvođačima naoružanja i municije za njihov doprinos u očuvanju borbene sposobnosti Oružanih snaga Ukrajine.

Kako tvrdi SVR, uprkos sve jačem pritisku Moskve na Beograd, srbijanska vojna industrija nastavlja s povećanjem izvoza vojne opreme u zemlje NATO-a koje zatim oružje šalju u Ukrajinu.

Ruski izvori navode da se municija proizvedena u Srbiji – uglavnom za teške i dalekometne artiljerijske sisteme – šalje zemljama NATO-a u obliku kompleta za sklapanje. Takav model omogućava Kijevu da formalno ne prima “srbijansko” oružje, već naoružanje proizvedeno u zapadnim fabrikama. Sklapanje i punjenje ovih projektila i mina navodno se odvija prije svega u Češkoj i Bugarskoj.

SVR tvrdi da su proizvođačima u Srbiji itekako poznati krajnji korisnici njihove opreme, kao i činjenica da će njihovo oružje biti korišteno protiv ruskih vojnika i civila.

U izvještaju se precizira da je fabrika “Krušik” iz Valjeva nedavno prodala češkoj kompaniji “Poličske strojarne” više velikih pošiljki kompleta za sklapanje 122-milimetarskih raketa za višecijevni bacač raketa “Grad”. Također, preduzeće “Eling” iz Loznice poslalo je bugarskoj firmi “EMKO” opremu za proizvodnju istih tih raketa, kao i 120-milimetarskih minobacačkih mina.

Press biro SVR-a ocjenjuje da je “žalosno što se stoljećima njegovana tradicija zajedničke vjere, prijateljstva i međusobne pomoći između srpskog i ruskog naroda danas briše zbog pohlepe i političke dvosmislenosti”.

Klix

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Putin: Gdje kroči noga ruskog vojnika, to je naše

Published

prije 5 mjeseci

on

21. Juna 2025.

By

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je u petak Ukrajinu da bi svaka upotreba nuklearnog oružja protiv Rusije bila “posljednja greška” Kijeva.
Govoreći na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Petersburgu, Putin je upozorio da bi, ako Ukrajina pokuša baciti takozvanu “prljavu bombu” na rusku teritoriju, to izazvalo “refleksni odgovor” Moskve.
– Ovo bi bila kolosalna greška onih koje nazivamo neonacistima koji djeluju u današnjoj Ukrajini, možda njihova posljednja – rekao je.
Putin je napomenuo da ruska nuklearna doktrina predviđa oštar odgovor na egzistencijalne prijetnje, dodajući da bi posljedice za Kijev bile strašne.
– Naš odgovor bi bio izuzetno oštar, najvjerovatnije katastrofalan, i za neonacistički režim i za samu Ukrajinu – rekao je.
Istovremeno, Putin je priznao da Rusija trenutno nema potvrđenih dokaza koji sugeriraju da Ukrajina planira koristiti prljavu bombu.
– Hvala Bogu, nemamo dokaza o takvim namjerama. Ali, djelujemo pod pretpostavkom da bi takva ideja mogla pasti na pamet nekom bolesnom umu – rekao je.
Putin je dalje rekao da Moskva uspostavlja “sigurnosnu zonu” duž granice s Ukrajinom, kao odgovor na ponovljene napade na rusku teritoriju i nedavni upad u Kursku oblast.
Putin je rekao da bi dubina ove tampon zone mogla biti od osam do 12 kilometara, te je napomenuo da bi Rusija potencijalno mogla zauzeti grad Sumi, regionalni centar na sjeveroistoku Ukrajine.
– Dubina je otprilike 10 do 12 kilometara, ponekad osam, ponekad 12. Iza toga leži grad Sumi. Njegovo zauzimanje nije naš zadatak, ali to ne isključujem – rekao je.
Na pitanje koliko daleko Rusija namjerava napredovati u Ukrajini, Putin je rekao da vjeruje da su ruski i ukrajinski narod jedna nacija i u tom smislu “cijela Ukrajina je naša”.
– Gdje kroči noga ruskog vojnika, to je naše – rekao je ruski predsjednik.
AA
Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Kličko šokirao javnost: Možda moramo dati dio zemlje Rusiji – to nije pošteno, ali je za mir

Published

prije 7 mjeseci

on

25. Aprila 2025.

By

Gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko, izjavio je za BBC da bi Ukrajina možda morala pristati na teritorijalne ustupke Rusiji kao dio mirovnog sporazuma, posebno u svjetlu sve većeg pritiska bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

„Jedan od scenarija je… prepustiti teritorij. To nije pošteno. Ali za mir, privremeni mir, možda to može biti rješenje, privremeno“, rekao je Kličko u intervjuu za britanski medij.

Ipak, 53-godišnji bivši bokser i sada visoki politički zvaničnik istakao je kako ukrajinski narod „nikada neće prihvatiti okupaciju“ od strane Rusije.

Kličko je govorio svega nekoliko sati nakon razornog ruskog raketnog i dronskog napada na Kijev, u kojem je poginulo najmanje 12 osoba, a više od 80 je ranjeno. Bio je to jedan od najsmrtonosnijih napada na ukrajinsku prijestolnicu u posljednjih nekoliko mjeseci.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a trenutno je oko 20% ukrajinske teritorije pod ruskom kontrolom.

Znak promjene retorike?

Kličkova izjava predstavlja jednu od najdirektnijih naznaka da bi ukrajinsko političko rukovodstvo moglo razmatrati i bolne kompromise u zamjenu za potencijalni mir.

Gradonačelnik Kijeva, koji je u višegodišnjem političkom sukobu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, rekao je kako nije imao nikakve razgovore sa predsjednikom o mogućim teritorijalnim dogovorima.

„Predsjednik Zelenski to radi sam. To nije moja funkcija“, kazao je kratko Kličko.

U razgovoru za emisiju Today na BBC-jevom Radiju 4, naglasio je da je „odgovoran za glavni grad Ukrajine“, nazvavši Kijev „srcem“ zemlje koja već više od dvije godine trpi posljedice brutalnog rata.

Rekao je i da bi Zelenski „mogao biti prisiljen donijeti bolno rješenje“ kako bi se rat zaustavio.

Trumpova sjena nad mirovnim procesom

Ova izjava dolazi nakon sve većeg pritiska Donalda Trumpa, koji sve češće poziva na teritorijalne ustupke. Trump je početkom sedmice optužio Zelenskog da ometa mirovne pregovore jer odbija priznati rusku kontrolu nad Krimom, poluotokom koji je Moskva ilegalno anektirala još 2014. godine.

„Krim je izgubljen prije mnogo godina“ i „trenutno nije ni tema rasprave“, rekao je Trump.

Zelenski je, međutim, podsjetio na američku „Deklaraciju o Krimu“ iz 2018. godine, kojom se odbacuje ruski pokušaj aneksije. Ukrajina i većina evropskih saveznika sve glasnije izražavaju zabrinutost zbog, kako tvrde, Trumpovog približavanja Vladimiru Putinu.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Medvedev zaprijetio europskim zemljama: “Svi će se vratiti u lijesovima…”

Published

prije 7 mjeseci

on

18. Aprila 2025.

By

Veliki saveznih ruskog predsjednika Vladimira Putina i bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev zaprijetio je “koaliciji voljnih”.

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev zaprijetio je da će se svi pripadnici europskih mirovnih snaga u Ukrajini, kući vratiti u ljesovima, prenosi Dnevnik.hr.

Medved je to napisao na svojem X profilu nakon posjete američkih dužnosnika Parizu gdje su europski čelnici razgovarali o ratu u Ukrajini i mogućnosti slanja mirovnih snaga. Rusija je taj postupak osudila.

“Navodno je vrh ukrajinske fašističke klike došao u Pariz na razgovore s Velikom Britanijom, Njemačkom i Francuskom o tome koliko će europskih lijesova biti spremni prihvatiti nakon raspoređivanja trupa “koalicije voljnih” u Ukrajini”, napisao je Medvedev.

Medvedev trenutačno vrši dužnost zamjenika predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije, a blizak je suradnik predsjednika Vladimira Putina.

Takozvana “koalicija voljnih”, koja sada broji 15 zemalja i koju predvode Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska, predložila je raspoređivanje trupa u Ukrajini kao dio sporazuma o prekidu vatre.

Rusija je na to jasno dala do znanja da ne prihvaća ideju o vojnicima zapadnih zemalja na ukrajinskom tlu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron još u ožujku je rekao da Kijevu nije potrebno odobrenje Moskve da zatraže mirovne trupe, piše N1.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović kao i premijer Andrej Plenković odbili su ideju da hrvatski vojnici sudjeluju u “koaliciji voljnih”.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Rusija traži “željezne garancije”: Mirovni sporazum mora značiti da Ukrajina nikada neće ući u NATO

Published

prije 8 mjeseci

on

17. Marta 2025.

By

Rusija će tražiti garancije da Ukrajina neće biti dio NATO-a i da će Ukrajina ostati neutralna u svakom mirovnom sporazumu, rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Alexander Grushko za ruski medij Izvestija.
“Zahtijevat ćemo da željezne sigurnosne garancije postanu dio ovog sporazuma. Dio tih garancija trebao bi biti neutralni status Ukrajine, odbijanje zemalja NATO-a da je prime u savez”, rekao je Grushko.Dolazi to nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao da će razgovarati sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom u utorak, dok se nastavljaju razgovori o mogućem prekidu vatre u trogodišnjem ratu u Ukrajini.

“Puno je posla obavljeno tokom vikenda. Želimo vidjeti možemo li taj rat privesti kraju. Razgovarat ćemo o zemlji. Razgovarat ćemo o elektranama”, rekao je Trump na pitanje o koncesijama.

Trump je dodao da već razgovara o “podjeli određene imovine” između Rusije i Ukrajine.

SAD i Ukrajina složile su se Rusiji predložiti prekid vatre od 30 dana. Dok je Putin rekao da podupire prekid vatre, iznio je i popis teških uvjeta za postizanje mira.

Jedno od područja spora je ruska zapadna regija Kursk, gdje je Ukrajina pokrenula vojnu invaziju prošlog augusta i zauzela dio teritorija. Putin je ustvrdio da je Rusija u potpunosti vratila kontrolu nad Kurskom i rekao da su ukrajinske trupe tamo “izolirane”.

Također je postavio brojna pitanja o tome kako bi se prekid vatre mogao nadzirati i kontrolirati duž crte fronta na istoku.

U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Putina da pokušava “sabotirati” diplomatske napore da se osigura trenutni prekid vatre.

Američki izaslanik Steve Witkoff, koji se sastao s Putinom u četvrtak u Moskvi, ranije je odbio odgovoriti na pitanje kako bi okupirane teritorije u Ukrajini mogla biti riješena u potencijalnom sporazumu. Rusija trenutno kontrolira oko petinu Ukrajine.

Tokom svoje predizborne kampanje, Trump je opetovano obećao da će okončati rat, koji je započeo invazijom Rusije na svog susjeda 2022. godine, na “prvi dan” nove administracije.

Manje od mjesec dana nakon što je inauguriran, Trump je razgovarao s Putinom koji je navodno trajao 90 minuta o trenutnom pokretanju pregovora o okončanju rata.

Klix
Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Američki senator: Zelenski mora ili podnijeti ostavku ili poslati nekoga s kim možemo poslovati

Published

prije 9 mjeseci

on

1. Marta 2025.

By

Nakon neuspješnog potpisivanja sporazuma o mineralima između Ukrajine i SAD-a i svađe između predsjednika Volodimira Zelenskog i Donalda Trumpa, senator Lindsey Graham rekao je da bi sporazum mogao biti oživljen ako Zelenski imenuje drugog pregovarača.

Prema riječima senatora Grahama nakon Minhenske sigurnosne konferencije postalo je očigledno da bi zahtjevi ukrajinskog predsjednika Zelenskog mogli biti veći od očekivanja.

“Mislim da je odnos između Ukrajine i Amerike od vitalnog značaja, ali može li Zelenski napraviti dogovor sa Sjedinjenim Državama? Nakon onoga što sam vidio, ne znam”, izjavio je Graham.

Graham vjeruje da će se Amerikanci složiti da je način na koji se Zelenski suprotstavio Trumpu jednostavno bio pretjeran i pogrešan.

“Bio je šokiran. Bio je vrlo optimističan. Rekao sam Zelenskom, razgovarat ćemo o sigurnosnim garancijama, razgovarat ćemo o primirju i kako se rat završava. Ovo je proces, imate novi odnos sa Amerikom. Dogovor od 500 milijardi američkih dolara koji nam predsjednik Trump daje da odbranimo pozitivan interes”, dodao je Graham.

S obzirom na nezadovoljstvo održanim sastankom tok daljih pregovora postaje vrlo upitan pri čemu bi se sa američke strane traga za više kompromisa ili drugačijim stavom ukrajinskog političkog vrha.

“Zelenski ili treba da podnese ostavku i pošalje nekoga sa kim možemo poslovati, ili se mora promijeniti”, zaključio je Graham.

Klix

Nastavi čitati

Najčitanije