Connect with us

USK

Veliki su potcijenili snagu Pomaka: Izbor nove vlasti u USK prolongirat će se maksimalno, u igri je više opcija

Published

on

Nakon što su Bišćani izabrali Elvedina Sedića i potvrdili izborni legitimitet Pomaka, postavlja se pitanje hoće li ih veće stranke prihvatiti u kantonalnu vlast

Formiranje rukovodstva Skupštine Unsko-sanskog kantona, a zatim i izbor novog saziva Vlade u ovom kantonu očito će se maksimalno prolongirati, sve do isteka Odluke o privremenom finansiranju koju su sve strane jednoglasno usvojile da bi imale vremena za razne strategije.

– Dali su prijedloge za Klub Bošnjaka i rekli da će redovna sjednica biti nastavljena u ovoj sedmici, međutim, još ni poziva za Kolegij nema, a ne vjerujem ni da će ga uskoro biti. Ako su čekali da prođu ovi prijevremeni izbori u Bihaću, pa evo prošli su, kazao nam je skupštinski poslanik Pomaka Zikrija Duraković.

Inače, Pomak je dobio gradonačelnika u Bihaću, dok se osmorka rasula u svojim odabirima ko će koga podržavati. Svi su bili protiv, izuzev NiP-a, koji je od početka pružao otvorenu podršku Pomaku.

– Vlast u Kantonu i politički subjekti očito su čekali da vide da li je Pomak to za šta se predstavlja i sada su se mogli uvjeriti da jeste. Pomak je budućnost, imamo potvrđen izborni legitimitet, a, na kraju, nama ne smeta djelovati u opoziciji, pa neka oni razmisle kako hoće, poručuje Duraković.

Zastoj kod formiranja većine u Skupštini USK-a nastao je zbog dileme hoće li osmorka tražiti pomoć od DF-a ili od Pomaka, koji ponajviše smeta vladajućem NES-u.

Na posljednjoj sjednici Skupštine USK-a predsjednik kluba NES-a Agan Bunić nagovijestio je mogućnost koalicije sa SDA

– Oni su od početka protiv nas s obzirom na to da smo i mi autohtona krajiška stranka. Ugrožavamo im komociju, jer širit ćemo se iz Bihaća na druge gradove Kantona, procjenjuje Duraković.

Za vladajući NES postoji i druga opcija, da sam sa SDA napravi većinu, kao što su u općinskim vijećima Bužima i Velike Kladuše već zajedno nastupali i postavili predsjedavajuće, piše Oslobodjenje

– Pa, oni su i u Sanskom Mostu već dugo zajedno. Mogućnost da naprave zajedno vlast i u Kantonu sasvim je izvjesna. Neka bude i to, neka sve nas pometu u opoziciju, pa neka pokažu građanima šta i kako znaju, zaključuje Duraković.

USK

Incident tokom rutinske kontrole u Bihaću: Krijumčar migranta fizički napao policajca

Published

on

By

U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.

Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.

Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.

Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.

Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.

 

Nastavi čitati

USK

Selo u Krajini od burne historije do demografske pustoši: Nas u porodici ima 14, ovdje živi samo pet

Published

on

By

Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.

 

Starost stanovništva je 35 godina

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.

Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.

Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.

 

Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.

-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.

Migracija

Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.

– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.

Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.

-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.

Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.

FENA

Nastavi čitati

USK

Pretučen doktor u Domu zdravlja Ključ, policija uhapsila jednu osobu

Published

on

By

Prije dva dana u Ključu se dogodio šokantan incident u zdravstvnoj ustanovi Dom zdravlja koji je rezultirao fizičkim napadom na doktora.

Prema našim saznanjima, muškarac po imenu G.D. (41) izvršio je verbalni i fizički napad na doktora ginekologije.

Kako saznajemo,  G.D. (41) je ovisnik o narkoticima te je došlo do nesporazuma u vezi s njegovom medicinskom terapijom. U trenutku kada je došao u Dom zdravlja Ključ, umjesto na Odjel predviđen za ovisnike, nenamjerno je završio na ginekološkom. To je dovelo do verbalnog sukoba koji je eskalirao u fizički napad na doktora ginekologije.

Iako su povrede koje je ginekolog pretrpio označene kao lakše, ovaj incident je izazvao zabrinutost i revolt među medicinskim osobljem i lokalnom zajednicom.

Policija je brzo intervenirala i privela G.D. (41) koji je osumnjičen za napad.

Incident poput ovog podsjeća nas na važnost poštovanja i razumijevanja prema zdravstvenom osoblju koje svakodnevno radi na dobrobit zajednice.

Nastavi čitati

Najčitanije