Dodik je u uvodnom obraćanju izjavio da je Bosna i Hercegovina “po mnogima nedovršena zemlja” te da je najveći problem u tome što se od Dejtonskog mirovnog sporazuma govori da “nismo sposobni i da nismo dorasli”. Uvjerava da rat u Bosni i Hercegovini nije moguć.

O NATO-u

Govoreći o odnosu između Bosne i Hercegovine i NATO-a, Džaferović je kazao da je to pitanje vezano za samu srž Dejtonskog sporazuma.

“NATO je zaustavio rat, pomagao je da se uspostavi mir i NATO po Dejtonskom sporazumu ima obavezu da štiti mir. Za mene nema dileme po tom pitanju”, istakao je.

Dodiku je replicirao da u Bosni i Hercegovini nije bio građanski rat, već agresija te ga je napomenuo da je karakter rata utvrđen, kako je naveo, međunarodnim aktima.

Dodik je potom poručio da Bosna i Hercegovina neće biti članica NATO-a, jer na to ne pristaju politički predstavnici srpskog naroda.

“Ne želim polemisati, ali ne mogu pristati da se ne poštuju činjenice. NATO nije donio mir u Bosni i Hercegovini, već okvir aranžmana Ujedinjenih nacija. Za nas je NATO neprihvatljiv, jer je mimo rezolucije UN-a u dva navrata bombardovao Srbe”, istakao je.

Dodik je ponovio stavove o visokom predstavniku Christianu Schmidtu koji je u publici prisustvovao diskusiji.

“Schmidt nije visoki predstavnik, jer ga nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a. Žao mi je što je politički uspješna osoba tako istrošena. Za nas ne postoji visoki predstavnik i svaki pokušaj takvog definisanja nije prihvatljiv”, ocijenio je.

O Evropskoj uniji

Očekivano, obojica su se usaglasili da Bosna i Hercegovina treba biti članica Evropske unije. Džaferović je naglasio da će članstvom svih država Zapadnog Balkana doprinijeti relaksiranju odnosa u ovom dijelu svijeta.

Na pitanje da li će deblokirati državnu vlast kako bi se omogućio nastavak integracije u EU, Dodik je odgovorio da on pokušava deblokirati Ustav Bosne i Hercegovine. Za njega Unija više nije ono što je nekada bila.

“Izlazak Velike Britanije pokazuje da EU nije više ono što je nekad bila. No, ona jeste i dalje važna i voljeli bismo da budemo članica”, kazao je.

Smatra da je EU pred Bosnu i Hercegovinu postavila zahtjeve za koje je naveo da pola trenutnih država članica ne bi mogle ispuniti.

Zamoljen da komentariše Dodikovu izjavu da građani Bosne i Hercegovine imaju loše političko vodstvo, Džaferović je izjavio da je to “jedna od mnogobrojnih bahanalija gospodina Dodika”.

“Vrlo je nepristojno na tu temu govoriti. Ne želim to komentarisati. Imamo demokratski izabrano vodstvo i to moramo poštovati. Ne želim ulaziti u raspravu s Dodikom”, dodaje.

Džaferović je kazao da je ponosan na bošnjačko rukovodstvo i da nijedan zvaničnik RBiH i Armije RBiH nije osuđen u Haškom tribunalu niti za jedan zločin protiv čovječnosti niti genocid.

Tokom obraćanja Džaferovića, Dodik mu je kazao da se “malo smiri”, da bi mu ovaj potom odgovorio da se ne brine za njega.

O Turskoj

Dodik je ponovo podržao ideju da predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović te bosanskohercegovački političari učestvuju u rješavanju ključnih pitanja za Bosnu i Hercegovinu.

Zadovoljan je Turskom na čelu s Erdoganom.

“Turska s Ahmetom Davutogloum (bivšim ministrom vanjskih poslova Turske, op.a.) je bila neprihvatljiva. Turska s dominantnim značajem Erdogana je prihvatljiva, jer pokazuje želju da nas uvaži. To je taj lider koji može imati povjerenje i u nas Srbe”, mišljenja je.

Džaferović je također zadovoljan odnosom između Bosne i Hercegovine i Turske za koju je istakao da “ništa ne traži od nas”, ali ne podržava ideju o učešću predsjednika spomenutih zemalja u rješavanju domaćih pitanja.

“Nećemo praviti nove formate oko pitanja koja smo riješili, neću da raspravljamo o stvarima koje smo riješili. O tome nema rasprave – o odlukama Ustavnog suda, Evropskog suda za ljudska prava i međunarodnih sudova. Te se odluke moraju izvršavati, zakoni se moraju poštivati”, kazao je i dodao da je problem u tome što Dodik i njegovi politički sljedbenici ne poštuju zakon.

Upozorio je da postoji mogućnost od urušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma ako se nastavi s neustavnim djelovanjem.

Dodik je nezadovoljan i time što je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock tokom ovosedmične posjete Bosni i Hercegovini, kako je izjavio, provela 49 minuta s članovima Predsjedništva, dok je “tri sata zajedno s marginalnim političkim figurama bila u obilasku Sarajeva”.

klix