USK

VIDEO Migrantskom krizom ne upravljamo, tuđe pare ne trošimo

Nijedna lokalna zajednica, poučena pričom Bihaća i Kladuše, ne želi migrantski kamp na svom području, dok država čeka da novac od Evropske unije propadne

grantska kriza u Bosni i Hercegovini ne jenjava, a Evropska unija je jasna, nema novca bez dodatnih smještajnih kapaciteta za migrante. Situacija u Unsko-sanskom kantonu je uzavrela, a lokalne zajednice u drugim dijelovima BiH ne dozvoljavaju otvaranje novih prihvatnih centara. Država nema odgovora na nagomilane probleme – Krajina vrvi od izbjeglica. Kažu, ni sami se ne mogu nositi više s posljedicama svakodnevnog priliva migranata. Predstavnici vlasti USK-a predložili su da jedno od rješenja bude Medeno Polje, koje je udaljeno 14 kilometara od Bihaća. Srbi iz ove opštine te Glamoča, Grahova i Drvara nakon sastanka s vlastima RS-a i članom Predsjedništva iz tog entiteta donijeli su zaključak da to neće dozvoliti.

Plemeniti Bosanci

Ako se ostane pri namjerama da se migranti smjeste u Medenom Polju, krenućemo sa drugim represivnim sredstvima i protestima i bićemo složni. Napominjem da su svi bez obzira na političku, nacionalnu i vjersku pripadnost protiv tog prijedloga, poručio je načelnik Bosanskog Petrovca Dejan Prošić.

Ovakav stav predstavnika Srba iz FBiH, ali i vlasti drugog entiteta, ne sviđa se ministru unutrašnjih poslova USK-a Nerminu Kljajiću.

– Taj izričiti stav predstavnika RS-a mi ne podržavamo, da ne žele nijedan prihvatni centar na svom području, jer je trebala biti donesena strategija upravljanja krizom, gdje svi jednako treba da podnesu teret, podsjeća Kljajić.

Ni u ostalim dijelovima naše zemlje nema mjesta za migrante. Bar onog organizovanog. U Salakovcu kod Mostara sve je popunjeno. Migranti iz Salakovca se ne žale, ali i ne žele ostati na teritoriji naše države.

KAMIL: PERSPEKTIVA OVDJE NIJE DOBRA / ADNAN DEMIĆ

– Ja sam Kurd iz Iraka. Prošao sam pola svijeta. Iz Srbije sam došao u Bosnu i Hercegovinu. U Bosni je lijepo. Ljudi su gostoljubivi. Ipak, želim da idem dalje. Ovdje perspektiva nije dobra kao što je u zemljama Zapada. U kampu nam ništa ne nedostaje, priča nam Kamil pred kapijom Centra.

Drugi stanar Salakovca Nahaz ističe kako je krajnji cilj otići na Zapad.

NAHAZ PRED SALAKOVCEM: ŽELJA MI JE NEKA BOGATA ZEMLJA / ADNAN DEMIĆ

– To je, ipak, za nas najbolje rješenje. Moja velika želja je da jednog dana počnem raditi u nekoj bogatoj i razvijenoj zemlji, govori Nahaz.

U Tuzlu svakodnevno stiže više od stotinu migranata. Oni su prepušteni sami sebi. Adil Selim iz Pakistana trenutno se nalazi u Tuzli. Prešao je dug put i, kako kaže, nerijetko je bio pretučen. Nezadovoljan je odnosom policije prema migrantima.

– U Tuzli je veoma dobro. Ljudi su plemeniti, daju nam hranu, a policija nas ne dira. Nema nikakvih problema, hrana, novac, garderoba. Dobijemo sve, rekao nam je Selim.

Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović poziva državu na akciju. Kaže kako ne mogu lokalne zajednice same djelovati. Upozorava i na krijumčarenje ljudi.

– Postoji ta mreža koju treba raskrinkati, onemogućiti da trguje ljudima i da organizuje masovna krivična djela organizovanog prelaska granice, napominje Imamović.

Zenica je dosad možda i jedina mimo Krajine sama ponudila objekte za smještaj migranata u Omladinskom naselju Nemili, u nekadašnjoj kasarni.

– Niko se nije javljao i taj prostor je sada zakupljen. Prostora više nema, kazao nam je jučer Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice.

Republika Srpska ne dozvoljava boravak migranata na svojoj teritoriji. U tome je kategoričan i Milorad Dodik, koji je otvoreno rekao da RS ne prihvata da se na njegovom prostoru prave bilo kakvi migrantski centri.

– RS bez obzira na neke nove stavove ne prihvata da se prave bilo kakvi centri na kojima će boraviti migranti, istakao je.

Sve oči uprte su u državu, a odgovora nema. Deset miliona eura koje je Evropska komisija namijenila Bosni i Hercegovini još su neiskorišteni. Neće ni biti dok se ponude nove lokacije za smještaj migranata. Od toga svi bježe.

Kuda ide novac?

– Oni zahtijevaju da se rastereti USK i da se pronađe jedna destinacija gdje bi se izgradio ili gdje već ima kolektivni prihvatni centar radi rasterećenja Krajine, jer je tamo situacija složena, napominje Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH.

Od ukupno 34 miliona eura pomoći do danas krajnji korisnici iskoristili su najmanje. Novac, uglavnom, ide međunarodnim organizacijama. U ovom slučaju IOM-u. Ova organizacija nije odgovorila na naš upit, a državni ministar sigurnosti Dragan Mektić smatra da je problem kako postići dogovor unutar same zemlje.

MIGRANTI ŽELE U BIHAĆ, A POTOM PREKO GRANICE / FAHRUDIN BENDER

– Jedni uopšte ne žele migrante kod sebe. Dobar dio problema postoji na našoj strani. Činjenica je da će do uspostavljanja jasne vizije institucija ove zemlje novac EU biti prebacivan međunarodnim organizacijama, koje ga ne troše transparentno, poručio je Mektić.

Postoji dokazana odgovornost i postupci hrvatske strane i to je jedan nevješt pokušaj da tu odgovornost skinu sa sebe i napadom na drugog zataškaju svoje postupke.

Osvrnuo se i na odnose sa susjednom Hrvatskom, narušene i zbog činjenice da policija te zemlje pretučene migrante vraća duboko u teritoriju naše zemlje. Iako to vlasti susjedne države demantuju, slike s terena, koje sve češće bilježe i strani novinari, govore drugačije.

– Kako Hrvatska može objasniti dva slučaja gdje su pucali na kombi u kojem su se nalazili migranti, a u jednom od njih su povrijedili dvoje djece? Je li im zato kriva bosanskohercegovačka strana, naglasio je državni ministar.

oslobodjenje


Tagovi

Slični članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Close