Premijer RS Radovan Višković kazao je da se u ‘predstavi’, kako naziva suđenje Miloradu Dodiku, glavni glumci mijenjaju uloge.

Onda je imao pokušaj intimizacije sa sutkinjom Senom Uzunović koja vodi proces protiv Dodika, nazivajući je imenom i pozivajući je na kafu.

“Imam osjećaj Sena ide putem Strike i da je shvatila da nije to taj proces kako je ona mislila tako arogantno, kada se prvi put pojavila – drčno, računajući da će to završiti u 15 dana”, naveo je Višković.

Kaže da je primijetio da tužioci nerviraju sutkinju Uzunović.

“Ja sam danas vidio da Tužilaštvo više nervira Senu nego što nervira optuženu stranu. Čak je i to pokazala, da nije dozvolila Tužilaštvu da pravi lakrdiju i da trati njeno i naše vrijeme. Oni nemaju ništa”, naveo je premijer FBiH.

On je rekao da čak ni ona, kada čita naziv predmeta protiv Dodika ne čita funkciju visokom predstavniku Christinu Schmidtu.

“Očito joj je teško da to izgovori”, naveo je on.

Onda je Višković pozvao sutkinju Uznović da ‘spasi svoj obraz’.

“Seno, imaš lako rješenje. Spasi obraz dok ga još imaš, ako ga imaš. Znam da si bila u vojsci i da se nisi borila za ovakvu BiH gdje će jedan Nijemac donositi odluke. Znam da se ne slažeš, spasi sebe i sve nas.

Ja sam siguran da će me, vidio sam da Sena ima simpatije prama nama, poslušati. Ako treba da negdje skupa pijemo kafu i da još pojasnim neke stvari, spreman sam i da končano prekinemo ovaj cirksu”, naveo je Višković.

Njemačke finansije neće biti uključene u finansiranje projekata u Republici Srpskoj, nakon što uskoro istekne posljednji ugovor, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ambasade Njemačke u Bosni i Hercegovini u srijedu, 17. aprila.

Njemačka vlada je tokom avgusta prošle godine postupno obustavila projekte, navodeći kao razlog “secesionističku politiku” vlasti tog bosanskohercegovačkog entiteta na čijem je čelu predsjednik Milorad Dodik, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Radi se o četiri infrastrukturna projekta, ukupne vrijednosti 105 miliona eura.

“Iste (secesionističke aktivnosti) nisu povučene, kako je zahtijevala Savezna vlada. Umjesto toga, predsjednik Dodik dodatno je eskalirao političku krizu. Konačni prekid četiri projekta je stoga bio logičan slijed”, navodi se u odgovoru Ambasade Njemačke za RSE.

U Ambasadi nisu željeli da komentarišu dogovor vlada entiteta RS i Mađarske da mađarske kompanije preuzmu finansiranje projekata od kojih je odustala Njemačka.

Vlada RS objavila je da Mađarska preuzima finansiranje projekata od kojih je Njemačka odustala u danu kada je u Banjaluci boravila delegacija te zemlje, predvođena premijerom Viktorom Orbanom.

Mađarski premijer jedan je od ključnih saveznika proruski orjentisanog predsjednika RS Milorada Dodika, a u Banjaluci mu je 5. aprila uručeno odlikovanje Orden RS na ogrlici.

“Njemačkim poreznim obveznicima teško je objasniti zašto bi Njemačka trebala podržavati značajnom sumom entitet koji, prema izjavama njegovog predsjednika, otvoreno razmišlja o izlasku iz Bosne i Hercegovine”, istakli su u Ambasadi Njemačke u Sarajevu za RSE.

Istakli su kako Njemačka podržava BiH u njenom približavanju Evropskoj uniji, te da je spremna dodatno intezivirati saradnju sa BiH i entitetima, uz preduslove.

“Temeljni zahtjev je očuvanje mira, vladavine prava i teritorijalne cjelovitosti države Bosne i Hercegovine. Nastavljamo našu saradnju sa civilnim društvom u Republici Srpskoj. Isto vrijedi i za državne i regionalne projekte njemačke razvojne saradnje”, istakli su u Ambasadi Njemačke.

Iz kojih projekata u RS se povukla Njemačka?

Među projektima od kojih je odustala njemačka Vlada je i izgradnja vjetroelektrane “Hrgud” u Berkovićima, opštini na jugoistoku BiH.

Vrijednost projekta je oko 64,28 miliona evra, od čega je Njemačka razvojna banka osigurala 60 miliona evra, a ostatak bi financirala Elektroprivreda RS.

Njemačka se povukla i iz projekta obnove hidroelektrane kod Trebinja, na jugu zemlje, kao i projekta zbrinjavanja otpadnih voda u Gradišci, na sjeveru Bosne i Hercegovine.

Do povlačenja iz projekata je došlo nakon odluke Narodne skupštine Republike Srpske iz decembra 2021. godine o vraćanju nadležnosti i stvaranju vlastitih institucija s ciljem slabljenja države.

Njemačka Vlada je u aprilu 2022. godine odlučila privremeno zaustaviti projekte, a u augustu prošle godine se potpuno povukla.

Inače, premijer Republike Srpske Radovan Višković i ministar ekonomskog razvoja Mađarske Marton Nagy dogovorili su u Banjaluci 5. aprila saradnju u realizaciji tri projekta.

Riječ je o projektima prečišćavanja otpadnih voda u Gradišci, izgradnji vjetroelektrane “Hrgud” i solarnog parka “Trebinje”, u ukupnoj vrijednosti od 140 miliona eura, saopštila je tada Vlada RS.

Kako je saopćeno iz Vlade RS, projekti će biti realizirani u saradnji sa mađarskim kompanijama “Veolia”, MBM i “Alteo”.