Vođa poslodavaca u BiH upozorava vlast: Ne dižite 1. januara minimalac na 1.000 KM

Minimalna plaća od 1.000 KM, ukoliko u Federaciji BiH bude zakonom definirana, ona je obavezna za poslodavce, morat će se isplaćivati radnicima.

Međutim, prema riječima Adnana Smailbegovića, predsjednika Udruženja poslodavaca FBiH, situacija će se zakomplikovati u privatnom sektoru ukoliko se sa povećanjem minimalne plaće na 1.000 KM ne izmijene i Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak.

Sada minimalna plaća u FBiH iznosi 596 KM, a opterećenje na plaću 41,5 posto.

Vlast bi time rezala granu na kojoj sjedi

“Ukoliko minimalnu plaću od 1.000 KM ne budu pratile izmjene fiskalnih zakona, smanjenje stopa doprinosa, imat ćete 50-60 hiljada radnika na ulici. Sve kompanije koje ne mogu da isplate krenut će sa otpuštanjem radnika i to je onda kolaps! Mislim da niko ne razmišlja na takav način iz vlasti jer time bi rezali granu na kojoj sjede. Bez smanjenja doprinosa nema ni minimalne plaće”, kazao je Smailbegović u intervjuu za Faktor.

Podsjeća kako je minimalna plaća sad regulirana uredbom Vlade Federacije BiH.

“Minimalna plaća postoji i ona je regulisana i ona će se povećati i po uredbi Vlade FBiH. Koliko će to biti, ne znam, to ćemo vidjeti pred kraj godine kada budu izbacili zvaničnu stopu inflacije i rast bruto domaćeg proizvoda”, govori Smailbegović.

Osvrnuo se na najave federalnog ministra razvoja, poduzetništa i obrta Vojina Mijatovića da će u Federaciji BiH od 1. januara 2024. godine minimalna plaća biti 1.000 KM.

“Povećanje minimalne plaće zahtijeva mnogo detalja koje treba izdefinisati. Ima tu posla. Mi kao udruženje još čekamo da dobijemo materijal od Vlade FBiH, do danas nismo ništa dobili. I tada bismo mogli sjesti da razgovaramo, diskutujemo, tražimo najbolja rješenja. Nekoliko puta smo čak uputili i pismo prema Vladi, ponudili ako treba da se uključimo u radnu grupu koja radi na tome da budemo i proaktivni, ali do sada ništa.

Nema ni sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća

Nema ni sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritorij Federacije BiH, otkako je nova Vlada FBiH preuzela vlast, nismo održali nijednu. Tražili smo da se održi jer je mnogo tema, ali iz nekog razloga nisu zakazane”, govori Smailbegović.

Ranije je Smailbegović kazao kako bi minimalna plaća od 1.000 KM mogla biti na snazi sredinom 2024. godine, a nikako od 1. januara jer i Porezna uprava FBiH mora svoj softver promijeniti, kao i poslodavci.

“Kod nas je u politici pod broj jedan mnogo populizma, svi su raspoloženi da pričaju fine priče koje su prihvatljive širokim narodnim masama, vrlo su deklarativne, međutim kada dođemo do konkretnih stvari, počinju problemi. Ozbiljne reforme su procesi kao što je fiskalna. Ne može svima ići na ruku, bitno je da se gleda šta je za društvo najbolje. Mora postojati kritična masa “da se udahne, zaroni, izdrži pod vodom”, govori Smailbegović.

Ukazuje kako jedan od problema jeste kako sa minimalnom plaćom onemogućiti rast plaća u javnom sektoru. Ponavlja kako će rast minimalne plaće utjecati na povećanje prosječne plaće u FBiH.

“Mnogo je socijalnih davanja”

“Mora se čitav jedan set zakona kolektivniih ugovora i propisa mijenjati na federalnom i kantonalnom kako ovo povećanje minimalne plaće na 1.000 KM ne bi povuklo za sobom sva ostala davanja.

Mnogo je socijalnih davanja. Samo četiri zakona iz oblasti socijalne politike u FBiH su u vezi s minimalnom plaćom. Imate mnogo kolektivnih ugovora koji se vežu za minimalnu ili prosječnu plaću.

Čitav jedan set zakona i propisa se mora izmijeniti, to je ogroman posao. To je ozbiljna reforma. Svjesno smo da nije nikako objektivno da minimalna plaća od 1.000 KM stupi na snagu 1. janaura 2024. godine”, kazao je Smailbegović.