Connect with us

BiH

Za koga je zapravo igrao Konaković tokom pregovora o izbornoj reformi, Zagreb ili Sarajevo?

Published

on

Zadnjeg dana martovskih pregovora o reformi Izbornog zakona koji su nakon toga definitivno propali, Klix.ba je napisao da je predsjednik NiP-a Elmedin Konaković suštinski stao na stranu HDZ-a i da je bio protiv smanjenja ovlasti Doma naroda FBiH. Konaković je tog dana burno reagovao, a jučer je s više od nekoliko mjeseci razmaka, iz nejasnih razloga, učinio isto.

Konaković je još jednom, nervoznom reakcijom, baš kao i u martu, pokušao sakriti činjenicu da je praktično u političkoj utakmici koja je imala historijski značaj, a koja se odnosila na izbornu reformu, pomogao Zagrebu.

“Senja Mahinić, novinar portala Klix, napisao je tokom pregovora u Neumu naslov: ‘Konaković se suprostavio reduciranju ovlasti Doma naroda’. To je naravno čista laž. Zagovarao sam reduciranje ovlasti Doma naroda, protivio sam se modelu koji je predlagala SDA. Modelu Vijeća naroda u RS-u”, kazao je Konaković, već u prvoj rečenici napravivši grešku jer tekst o kojem govori nije objavljen tokom neumskih pregovora (kraj januara) već tokom martovskih u Sarajevu.

S vremenske distance od nekoliko mjeseci, a u svjetlu nametnute odluke Christiana Schmidta kojom je izmijenio Izborni zakon neke stvari su se iskristalisale, koje mogu potvrditi ili negirati raniju tvrdnju autora spomenutog teksta.

Retrospektiva

Na početku, postavlja se pitanje kako su drugi vidjeli tadašnje pregovore, gdje je tih dana politički stajao Konaković, na strani Zagreba ili Sarajeva?

Hrvatski politolog i komentator na HRT-u Aleksandar Musić u junu ove godine, a tri mjeseca nakon što je autor ovog teksta napisao da je Konaković suštinski stao na stranu HDZ-a donio je identičan zaključak obraćajući se sagovornicima u studiju.

“Ne znam jesi li primjetio, ali u onim zadnjim mjesecima prije nego što je propao onaj prijedlog izmjene Konaković i njegova stranka su već dobrano bili na hrvatskoj strani. On je nekako davao dualne izjave, nije se dao, dosta ga je SDA raketirala, pa i Komšićeva Demokratska fronta ali on je u biti bio pridobijen“, rekao je Musić.

Isto tako, nevladina organizacija pod nazivom Međunarodna krizna grupa (ICG) sa sjedištem u Briselu objavila je 7. jula opširan izvještaj o Zapadnom Balkanu gdje je analizirala dešavanja tokom pregovora.

“Kompromisni prijedlog o izbornom sporu dobio je saglasnost krajem marta od glavne hrvatske stranke i dvije od tri bošnjačke stranke koje su učestvovale u pregovorima, ali jedna bošnjačka stranka (SDA) nije pristala”, navodi se u izvještaju.

Među onim strankama koje su prihvatile dogovor, istakli su iz ICG-a, bio je NiP, odnosno Konaković koji je sudjelovao u pregovorima.

Također, Konaković je od nekoliko hrvatskih zvaničnika naknadno istaknut kao kompromisan političar koji je pristao na dogovor sa HDZ-om.

Iz današnje perspektive jasno je da su pregovori vođeni, a koje su predvodili predstavnik SAD-a Matthew Palmer i EU Angelina Eichorst s ciljem ispunjavanja ciljeva HDZ-a.

Jedina razlika u tom smislu postojala je u modelima koji su se nudili i svaki je vodio istom cilju. Do pregovora ne bi ni došlo da je opcija i u jednom trenutku bila stvarno reduciranje Doma naroda FBiH. Predsjednik SDA Bakir Izetbegović nastojao je i tu temu nametnut kao predmet razgovora, kupujući vrijeme, svjestan da od dogovora nema ništa. Nekoliko puta je kazao i prije marta da treba ujednačiti ovlasti Dom naroda FBiH i Vijeće naroda.

Nijedan od predlaganih modela u praksi nije značio stvarno reduciranja ovlasti Doma naroda FBiH, naprotiv, jačanje njegove uloge, odnosno cementiranja političke snage etničkih klubova (srpskog, bošnjačkog i hrvatskog) Doma naroda FBiH.

Jedan od modela koji je predlagan bio je 16+1 (praktično cenzus koji je prvobitno želio nametnut Schmidt, čini se da su razlike bile u procentu), a drugi podizanje broja delegata u Domu naroda FBiH.

Znalo se da će u bilo kojoj računici HDZ dobiti dominaciju u hrvatskom klubu implementacijom takvih prijedloga.

Razgovori o navodnom reduciranju ovlasti vodili su se s ciljem ubrzanja procedura, ali ne i stvarnom, osjetnom, smanjenju ovlasti Doma naroda FBiH. Upravo primjer kako je međunarodna zajednica vidjela reduciranje ovlasti jeste odluka Schmida, koja praktično znači ubrzanje procedura prilikom izbora predsjednika Federacije BiH, izbora sudija itd.

U praksi tvrdnja Konakovića da nije bio protiv reduciranja ovlasti Doma naroda FBiH nije utemeljena u realnosti, jer HDZ nikad ne bi ni pristao na dogovor koji znači stvarni gubitak moći unutar Doma naroda FBiH, a on je postigao “kompromis” s Čovićem kako tvrde različiti izvori.

Dodatno, postavlja se pitanje koja je bila uloga Konakovića u procesu pregovora ako je imao samo jednog zastupnika u Parlamentu BiH?

S tim u vezi tokom pregovora, tokom prvih rundi, medijatori su nastojali, kada se razgovaralo o detaljima i suštinskim izmjenama, izolovati Izetbegovića i Čovića, izbjegavajući da daju bilo kakvu ulogu građanskim strankama, čak i onda kad su one formalno sudjelovale.

Razdvajanje stranaka

Kada su takvim pristupom uspjeli obeshrabriti DF, SDP i NS da sudjeluju u Neumskim pregovorima, uz SDA su ostale samo bošnjačke stranke desnice. Ipak predstavnici građanskih stranaka predomislili su se u martu i došli na pregovore, ali su ih medijatori uključili samo da razgovaraju o tehničkim pitanjima, a ne političkim, iako su imali puno više mandata nego NiP.

Zagrebu je bilo važno da makar jedna od bošnjačkih stranaka pristane na “kompromis”, a dobili su i više od toga. Kao što vidimo iz izvještaja ICG ili tvrdnji HDZ-ove europarlamentarke Željane Zovko NiP je u martu pristao na kompromisni prijedlog.

Također, Čović je odmah nakon propasti pregovora u Sarajevu kazao da je 5 od 6 stranaka pristalo na dogovor, to jeste svi prisutni, osim SDA. U takvim okolnostima propast pregovora značio je značajan iskorak za Zagreb, jer su mogli krenuti u novu fazu koja je uključivala Schmidta.

Koliko je moguće analizirati iz onog što se dešavalo posljednji dan Izetbegović je tražio stvarnu reformu, izjednačavanje ovlasti Doma naroda FBiH i Vijeća naroda RS-a. Čović je odbio, pregovori su propali, a Konaković je vjerovatno iz zgrade EU delegacije napisao komentar na Twitteru, koji je mogao pomoći samo HDZ-u.

“Nikad nećemo pristati na koncept uređenja Doma naroda FBiH po uzoru na RS. To bi bila apsolutna pobjeda Dodikovog režima koji je etnički očistio manji bh. entitet i potvrda da rade ispravnu stvar. Kratka je pamet predlagača takvog modela”, napisao je Konaković tog dana.

Kada je do tog trenutka Konaković optužio Dodika za etničko čišćenje. Zašto baš tada? Na prvom mjestu odigrao je na emociju Bošnjaka u nadi da nekako zamagli stajanje uz Čovića, da zanemare da je učestvovao svjesno u izolaciji Izetbegovića i da zanemare da mu je postizanje bilo kakvog dogovora, pa i lošeg, bilo važnije od interesa države.

Sve u svemu Konaković je bio “pridobijen” mjesecima prije i poslužio je svrsi da se predstavi kako i među Bošnjacima ima onih koji su spremni prihvatiti navodno kompromisna rješenja.

Poslužio je Hrvatskoj da u zapadnim centrima moći stvori atmosferu da su jedini pravi kočničari Izetbegović i Komšić. Osim toga, poslužio je svrsi da se Schmidt ohrabri da krene u nametanje Izbornog zakona. To baš i nije bilo fer prema Bosni i Hercegovini.

Njegovo jučerašnje prepucavanje sa SDA i priča o Vijeću naroda RS-a nema više nikakav stvarni značaj, jer je politički poraz koji je Bosna i Hercegovina pretrpila odlukom Schmidta vjerovatno nepopravljiv. Vijeće naroda RS-a nije bilo predmet pregovora u martu već Dom naroda FBiH, tako da je Konakovićev komentar obično politikanstvo.

BiH

Dodik ponovo negirao genocid: “Bošnjaci mogu da žive na 25 posto teritorije, to im je dovoljno”

Published

on

By

Na današnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, predsjednik manjeg bh. entiteta negirao je genocid u Srebrenici po ko zna koji put uprkos svim presudama Haškog suda i drugih međunarodnih sudova.

Također, Bošnjake je ponovo nazvao muslimanima, što ima opasnu pozadinu. Ponovo je pozvao na ‘razlaz na miran način’ i otcjepljenje RS.

 

“Muslimani su odlučili da uđu u unilateralno kršenje vanjske politike, to je počela bivša ministrica (op.a. Bisera Turković), a sadašnji (op. a. Elmedin Konaković) je nastavio. Priča o genocidu u UN ima za cilj da nastave s nametanjem kolektivne odgovornosti Srbima, a Njemačka je sponzor nekog dokumenta u UN-u isključivo s namjerom da opere svoju genocidnu prošlost. Genocid u Srebrenici nije se desio“, rekao je Dodik.

Poručio je ponovo da BiH nema budućnost i da se pokuša još jednom dogovoriti pa će predložiti neke stvari.

 

Bošnjaci mogu da žive na ovih 25 posto, to im je dovoljno. Odbijamo da prihvatimo torturu u ime BiH. Imate svojih 25 posto teritorije niko vam to ne spori. Vaše nije ni Kozarska Dubica ni Novi Grad, ništa. Dočekat ćemo trenutak da ćemo se od vas odvojiti. Jedini cilj Bošnjaka je da podjarme Srbe i da im se osvete. Poslije još jednog pokušaja vidjet ćemo da šta ćemo dalje”, rekao je.

Negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca, kažnjivo je prema izmjenama Krivičnog zakona BiH kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

Nastavi čitati

BiH

Dodik ponovo vrijeđao, pa rekao: “Idem do kraja, vidio sam da sam se zaje**o”

Published

on

By

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom

 

 

U toku je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se naći “Informacija o aktuelnoj bezbjedonosnoj i političkoj situaciji u svijetu sa aspekta reprekusija na Republiku Srpsku”.

Informacija počinje sa time da su “uticaji geopolitičkih procesa nakon završetka Hladnog rata svijet uveli u bezbjednosnu nestabilnost, a što se održava i na poziciju Republike Srpske i bezbjednost njenih građana.”

Prisutnima se obratio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je ponovo govorio da se ne bori za sebe, nego za “narod Republike Srpske”, piše Fokus.ba.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti

U već standardnom govoru u kojem je navodio da mu je važniji narod, nego njegovi lični i porodični interesi, napadao je SAD, Evropsku uniju, “političke bošnjake”…

Rekao je da neće da priča o sankcijama, da je on na to spreman.

U samom uvodu je govorio o svojoj navodnoj hrabrosti.

“Idem do kraja. Šta god značilo, do kraja idem. Nemam ni jedne pomisli da odustanem. I neću da odustanem. I ne bojim se. Krećem u novu fazu političke i sveke druge borbe za Republiku Srpsku. Kako će se u tome mojo život odvijati, to je manje važno”, rekao je Dodik u dugom monologu pred poslanicima NSRS”, rekao je između ostalog Dodik.

“Zajebao se”

U kasnijem govoru je rekao i “da se sad vrća na starog Milorada Dodika od prije dva mjeseca”.

“Vidio sam da sam se zajebao”, rekao je predsjednik Republike Srpske, u još jednom monologu i poznatom retorikom.

Nastavi čitati

BiH

Crnolistaš Čavara ostao bez bankovnog računa, traži od Vijeća ministara da nađu način kako će dobivati plaću

Published

on

By

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Marinko Čavara uputio je pismo Vijeću ministara BiH u kojem se žali da više ne može primati plaću.

Čavara je na crnoj listi SAD, a sad je zbog toga ostao bez računa u banci.

On je pismo uputio predsjedavajućoj Borjani Krišto, ministru finansija Srđanu Amidžiću te ministru pravde Davoru Bunozi.

“Dana, 6. 6. 2024. godine sam uvršten na tzv. crnu listu Vlade SAD. Plaću sam do tada primao putem računa otvorenog kod Addiko Bank, a nakon pomenutih sankcija mi je otkazana poslovna saradnja od navedene banke i otvorio sam račun u Nova banka AD. Kod pomenute banke posjedujem račun putem kojeg sam primao plaću, a pri čemu mi je bilo onemogućeno posjedovanje bankovne kartice, dakle račun kod Nova banka AD je imao isključivo svrhu da primam svoju plaću svaki mjesec”, objašnjava Čavara u pismu.

No, sad se stvar zakomplicirala. Čavara kaže da je prije deset dana dobio telefonski poziv.

“Dana 18. 3. 2024. godine sam telefonskim putem obaviješten da mi Nova banka AD želi zatvoriti račun zbog prijetnje sankcijama jer imam otvoren račun kod njih. Pokušao sam riješiti novonastali problem kontaktirajući druge poslovne banke, ali nijedna banka mi ne želi otvoriti račun”, kuka Čavara.

Kuknjavu nastavlja kako sad ne može primati plaću.

“S obzirom na navedeno, nemam mogućnosti da svoju mjesečnu plaću primam putem računa. Želim da istaknem, kako je na ovaj način došlo do grubog kršenja mojih prava ostvarenih na osnovu radnog odnosa, jer se u konkretnom ne radi o bilo kakvom transferu novca, niti sličnom poslovanju s poslovnim bankama.

Prema odredbama Zakona o unutarnjem platnom razredu (Službene nov. FBIH broj 48/15 i Ispravka 79/15 i 4/21) pod unutarnjim platnim prometom se podrazumijeva sva plaćanja u konvertibilnim markama između sudionika u unutarnjem platnom prometu, a preko računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova unutarnjeg prometa”, ističe Čavara.

Dalje navodi kako su mu ugrožena ljudska prava.

“Pravo na plaću je moje ljudsko pravo garantirano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a koja je dio Ustava BIH (EKLJP) Naime, Protokolom 1 na EKLJP propisano je i garantirano da svako ima pravo na neometano, mirno uživanje na svoju imovinu. Tog prava ne može niko biti lišen, ograničen, ako to nije u javnom interesu i pod uvjetima propisanim zakonom i općim standardima međunarodnog prava. Pri tome ograničenje ovog prava u javnom interesu mora biti neophodno u demokratskom društvu”, kaže Čavara.

On sad traži od institucija BiH da mu omoguće da prima plaću, piše Raport.

“U konkretnoj situaciji institucije Bosne i Hercegovine su dužne omogućiti mi da ostvarim jalno od svojih osnovnih ljudskih prava, omogućiti mi da primam mjesečne plaće iz radnog donosa te od vas tražim da osigurate isplatu moje plaće.

Nadam se skorom rješenju ove novonastale situacije, a u skladu s Ustavom BiH i zakonima BIH”, naveo je Čavara.

Nastavi čitati

Najčitanije