Migrantska kriza manjeg kapaciteta, ali niti je zaustavljena niti bi uskoro mogla biti. Problem ilegalnih migracija i dalje problem kompletne Evrope, a tako i Bosne i Hercegovine. Sada i najave reaadmisija migranata iz Njemačke, Italije, Švicarske zabrinjavaju nadležne. Da li će one koji se vrate u Hrvatsku vraćati i za Bosnu i Hercegovinu?

Da će Njemačka u Hrvatsku zbog sporazuma o readmisiji vratiti 16 hiljada migranata zabrinula je javnost. Ministar unutrašnjih poslova Hrvatske kaže da je ipak plan da ih do kraja naredne godine bude vraćeno nešto više od 700. Ali zbog sporazuma o readmisiji oni koji su prešli preko BiH mogli bi biti vraćeni ovdje, jer upravo je tokom prethodne godine najviše zahtjeva za povratkom bilo iz Hrvatske, piše N1.

”Postoji opravdana mogućnost da jedan veći broj ilegalnih migranta po okončanju određenih postupaka od strane nadležnih organa R. Hrvatske bude predmetom readmisije sa Bosnom i Hercegovinom. BiH je potpisnica bilateralnog Sporazuma o readmisiji sa Republikom Hrvatskom, smatramo da smo u obavezi svaki zahtjev razmatrati i odlučivati prema važećem sporazumu.”

Međutim, zbog ovih najava najviše strahuju u područjima prihvatnih centara. U četiri centra sa ukupnim kapacitetom oko pet hiljada mjesta sada boravi oko 890 migranata. Skoro 10 hiljada manje migranata tražilo je azil ove u odnosu na prošlu godinu. No, zbog naglog zaustavljanja migranata iz Srbije prema Mađarskoj mnogi su se vratili na bh. rutu. Kriza nije zaustavljena, a bojazan od naglog priliva, zbog prethodnih iskustava, posebno zastupljena u Bihaću.

”Bojim se da ćemo doći opet u situaciju da če se cijeli teret ako bude opet neki veći priliv migranata, dakle, sa istočne granice, ili ako bude neki veći priliv ovih u postupku readmisije sa Zapada, dakle, povratnika da ćemo opet biti mi ti, ovdje u Bihaću, da ćemo bit najveći nosioci tog tereta”, kaže Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća.

”Očekujem da će Ministarstvo sigurnosti i druge agencije koje su relevantnije za migracije donesu strategije, to jest donesu odluke kako i na koji način djelovati u tim slučajevima ukoliko dođe do nekih situacija koje nisu takoreći one situacije na koje smo mi navikli”, kaže Adnan Beganović, glasnogovornik MUP USK.

Određene strategije i akcioni planovi donose se od 2004. godine. Ipak očekuje se aktivniji angažman nadležnih. Zbog toga se svi uzdaju u potpisivanje sporazuma sa FRONTEX-om, jer su pregovori izgledno pri kraju. Granična policija je zabilježila u 2024. godini 9.600 pokušaja ilegalnog prelaska granice, tako da im je tehnička, ljudska i operativna pomoć koju potpisivanje Sporazuma sa Agencijom za graničnu i obalnu stražu bila omogućena.

”Frontex je danas najzaslužniji za sigurnost i funkcionalne vanjske granice i jedna je od najvećih i najbrže rastućih agencija Evropske unije i Bosna i Hercegovina treba njihovu potporu u svim aspektima povezanima s upravljanjem granicama i borbe protiv prekograničnog kriminala, a to je ujedno i jedan od načina integriranja u Evropsku uniju.”

Za ilegalni prelazak rute preko BiH do željene zemlje migranti izdvajaju od 12 do 18 hiljada eura. Ruta do željenih zemalja odavno poznata. Sada najavljene i veće readmisije. BiH je za sada te sporazume potpisala sa pet zemalja i Evropskom unijom, no ono što predstavlja problem jeste što najveći broj migranata dolazi iz zemalja sa kojima sporazuma nema. Poput Afganistana, o čemu se krajem septembra govorilo na četvrtom migrantskom dijalogu.

”Niti ijedna država u okruženju nema potpisan sporazum o readmisiji sa Afganistanom, mi kad želimo da vratimo nekoga u zemlju porijekla. Konkretno u Afganistan, država iz koje oni dolaze ne garantuje im bezbjednost, jer ne možete vi nekoga udaljiti na način da kažete evo vraćamo ga, pa da poslije toga kad dođe u svoju državu da ima određenih problema”, kaže Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima.

Upravo je i zaštita ljudskih prava migranata jedan od zadataka, kao i sprečavanje rada kriminalnih grupa koje su se organizirale među migrantima. Zato sada nadležni rade na saradnji sa okruženjem, ali i FRONTEX-om kako ne bi došlo do prekapacitiranosti ili novih problema.