Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Zašto Trump želi preuzeti Grenland i može li to zaista učiniti?

Published

prije 1 mjesec

on

Donald Trump je upozorio da je „veoma ozbiljan“ u namjeri da pripoji Grenland te nije isključio ni mogućnost upotrebe sile kako bi SAD preuzele ovu teritoriju.

Iako ovakva retorika nije nova u njegovim istupima, nakon dosad nezabilježene vojne operacije američke administracije u Venezueli prošlog vikenda, zabrinutost je dodatno porasla u ovom ogromnom području koje je pod upravom Danske.

U nastavku slijedi pregled razloga zbog kojih Trump želi Grenland, reakcija lokalnih i međunarodnih lidera, kao i mogućih posljedica takvog poteza, piše u svojoj anlizi Sky news.

Trump: SAD „treba“ Grenland zbog nacionalne sigurnosti

Grenland, smješten sjeveroistočno od Kanade, poluautonomna je teritorija Danske već stoljećima, ali Trump tvrdi da ga Sjedinjene Američke Države „moraju imati“.

Ostrvo se prostire preko Arktičkog kruga, između SAD, Rusije i Evrope, i ima svega oko 57.000 stanovnika. Upravo ta pozicija mu daje izuzetnu geopolitičku važnost, zbog čega je Amerika zainteresirana za Grenland već više od 150 godina.

Njegova lokacija čini ga ključnim dijelom američkog sistema balističke raketne odbrane, a na teritoriji Grenlanda već se nalazi velika američka vojna baza.

Ideja o preuzimanju Grenlanda nije nova – Trump je o tome govorio još tokom svog prvog mandata, kada je spominjao mogućnost kupovine. Od tada je dodatno pooštrio retoriku, naglašavajući da je Grenland važan za nacionalnu sigurnost SAD.

U razgovoru za NBC News ranije ovog mjeseca izjavio je: „Grenland nam treba zbog nacionalne sigurnosti, a to se odnosi i na Evropu. Treba nam odmah.“

Dodao je da je Grenland „od izuzetne važnosti za sigurnost Sjedinjenih Država, Evrope i drugih dijelova slobodnog svijeta“, te naglasio da nema jasan vremenski okvir za djelovanje, ali da je „krajnje ozbiljan“ u svojim namjerama.

Krajem decembra imenovao je guvernera Louisiane Jeffa Landryja za specijalnog izaslanika za Grenland, s ciljem da predvodi napore da teritorija postane dio SAD.

Ranije je ismijavao lokalne odbrambene kapacitete Grenlanda, tvrdeći da „jedne dodatne saonice s psima“ ne mogu parirati „ruskim i kineskim brodovima“ za koje je tvrdio da su prisutni u tom području.

Postoji li stvarna sigurnosna prijetnja?

Prema mišljenju brojnih stručnjaka, tvrdnje o prijetnji Rusije i Kine su pretjerane. Peter Viggo Jakobsen, vanredni profesor na Kraljevskom danskom odbrambenom koledžu, odbacio je Trumpove navode.

„Ne postoji nikakav hitan problem koji treba rješavati. Kineski i ruski brodovi o kojima Trump stalno govori plod su njegove mašte“, rekao je Jakobsen za Sky News, dodajući da Kina uopće nema ratne brodove ni podmornice na Arktiku, dok se ruske podmornice pojavljuju samo povremeno.

Prema njegovim riječima, Grenland trenutno nema vanjskih prijetnji – „osim one iz SAD“.

Jakobsen podsjeća da američka vojska već ima faktičku kontrolu nad Grenlandom još od Drugog svjetskog rata. Postojeći sporazumi s Danskom i Grenlandom omogućavaju SAD-u da proširi vojno prisustvo i uspostavi nove baze, uz obavezu konsultacija s vlastima u Nuuku i Kopenhagenu.

To, prema njegovom mišljenju, pokazuje da Trumpovi planovi nemaju veze s nacionalnom sigurnošću.

Bogatstvo prirodnih resursa

Pored strateške lokacije, Grenland raspolaže i ogromnim prirodnim bogatstvima. Na ostrvu se nalaze vrijedni rijetki minerali ključni za telekomunikacije, zatim uranij, milijarde barela neiskorištene nafte i velike zalihe prirodnog plina, koji su ranije bili teško dostupni, ali to sve manje postaju.

Budući da veliki dio tih minerala trenutno dolazi iz Kine, SAD i druge zemlje žele osigurati alternativne izvore bliže vlastitim granicama.

Jakobsen smatra da Trump želi potpunu kontrolu nad ovim resursima i da je to stvarni razlog za ideju aneksije. Povlači paralelu s američkom intervencijom u Venezueli, gdje su, prema njegovim riječima, ogromne zalihe nafte bile ključni motiv.

Trump je, međutim, negirao da su resursi faktor, tvrdeći da ga zanima isključivo nacionalna sigurnost.

Reakcije Danske i Evrope

Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je na katastrofalne posljedice ako bi SAD pokušale silom preuzeti Grenland.

„Ako Sjedinjene Države vojno napadnu drugu članicu NATO-a, tada sve prestaje – uključujući NATO i sigurnost koja postoji od kraja Drugog svjetskog rata“, rekla je za dansku televiziju TV2.

Podsjetila je da član 5 NATO saveza predviđa da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.

Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen umanjio je poređenja s Venezuelom, ističući da je Grenland demokratska zemlja.

„Ne razmišljamo o tome da bi se preuzimanje države moglo desiti preko noći. Ne možete porediti Grenland s Venezuelom“, poručio je.

Frederiksen je naglasila da Trumpove izjave treba shvatiti ozbiljno, ali je ponovila da Grenland ne želi postati dio SAD.

Zajedničkom izjavom evropskih lidera, uključujući Keira Starmera i Emmanuela Macrona, poručeno je: „Grenland pripada njegovim građanima. Samo Danska i Grenland imaju pravo odlučivati o pitanjima koja se tiču njihove budućnosti.“

Šta bi to značilo za NATO?

Vojni analitičari upozoravaju da bi nasilno preuzimanje Grenlanda ozbiljno narušilo, pa čak i uništilo kredibilitet NATO-a kao kolektivnog saveza.

Stručnjaci ističu da su druge članice NATO-a u velikoj mjeri zavisne od američke vojne moći, što Trumpu daje prostor da rizikuje bez straha od ozbiljnih posljedica.

„Trump se vjerovatno kladi da bi SAD mogle proći nekažnjeno u pokušaju arktičkog teritorijalnog širenja, jer ostatak NATO-a više treba Ameriku nego što Amerika treba njih“, zaključuju analitičari.

Raport

Povezane teme:
Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Mještani na nogama zbog planova za nekadašnju vojnu bazu Željava na granici s BiH: “Brine nas…”

Published

prije 11 sati

on

18. Februara 2026.

By

Stanovnici Plitvičkih jezera su na nogama zbog mogućnosti da im se u susjedstvu izgradi migrantski centar.

Azil, potreban zbog europskih direktiva, gradio bi se na mjestu nekadašnjeg najstrože čuvanog vojnog aerodroma Željava.

Željava, ili Objekt 505, mitska je podzemni aerodrom smješten ispod Plješivice, na samoj granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Lokalna samouprava za objekat ima druge planove, ali, kako kažu, niko ih o gradnji migrantskog centra nije ni pitao.

 

Informacija je odjeknula Likom. Nekad bogatim vojnim kompleksom u vlasništvu države upravlja Ličko-senjska županija, a čelni čovjek Ernest Petry ima svoje gledište. Spominje sportski aerodrom i iskorištavanje objekta na druge načine, prenosi Dnevnik.hr.

Općina Plitvička jezera vojni kompleks vidi kao muzej, planinarski dom, dom za starije i nemoćne, školu, policiju, no ideje su godinama odbijane što od države, a kasnije i od županije.

Željava je za njih turističko mjesto, kao i cijela općina, koja svjetski brend gradi desetljećima.

“Ovo je sve neslužbeno, mogu u ovom trenutku reći da smo zabrinuti. Tražili smo od države u više navrata da prostor prepusti općini koja bi znala to na koncu konca usmjeriti u ono što smo zainteresirani, ponajprije turizam”, poručio je Hrvoje Matejčić, načelnik Općine Plitvička jezera.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Australska političarka poručila:”Ne postoje dobri muslimani, njihova religija me zabrinjava”

Published

prije 11 sati

on

18. Februara 2026.

By

Liderica antiimigracione stranke One Nation, Pauline Hanson, izjavila je u ponedjeljak da bi Australija trebala zauzeti “čvrst stav” prema islamu i radikalizaciji. Australski povjerenik za borbu protiv rasne diskriminacije zatražio je izvinjenje zbog ove izjave.

“Njihova religija me zabrinjava, zbog onoga što piše u Kur'anu: oni mrze zapadnjake, i u tome je suština svega. Kažete: ‘Oh, pa ima dobrih muslimana’. Pa, žao mi je, kako možete, znate, reći da postoje dobri muslimani?”, kazala je senatorica za Sky News Australia.

Komentari koji “stigmatiziraju i obezvređuju” ljude doprinose povećanju straha i produbljivanju podjela, rekao je povjerenik za rasnu diskriminaciju Giridharan Sivaraman.

“Onima koji govore o važnosti društvene kohezije: ne možete je graditi izoliranjem, omalovažavanjem ili bacanjem sumnje na čitavu grupu Australaca”, kazao je.

Jedinstvo počinje s poštovanjem, naveo je u saopćenju.

“Pozivam senatoricu Hanson da povuče svoje izjave i uputi izvinjenje muslimanskim Australcima”, navodi se.

Hanson je ranije tog dana ublažila svoj stav, kazavši za javni servis ABC da zapravo ne vjeruje da ne postoje dobri muslimani.

Dodala je, međutim, da joj je žao ako je uvrijedila bilo koga “ko ne vjeruje u šerijatski zakon, ili višestruke brakove, ili želi dovoditi nevjeste ISIL-a, ili ljude iz Gaze koji vjeruju u kalifat”.

Ministar unutrašnjih poslova Tony Burke izjavio je jučer da su njeni komentari bili “pogrešni i okrutni” te nedostojni nekoga ko obavlja javnu funkciju.

Nedavne ankete pokazuju da stranka One Nation Pauline Hanson nadmašuje glavnu desno orijentiranu opozicionu koaliciju Liberalne i Nacionalne stranke.

Ipak, nije jasno kako bi se podrška One Nation u anketama mogla pretočiti u uspjeh na općim izborima.

One Nation ima jednog zastupnika u federalnom donjem domu parlamenta koji broji 150 mjesta te četiri senatora u federalnom gornjem domu od 76 mjesta.

Sljedeći opći izbori u Australiji moraju biti održani najkasnije do maja 2028. godine.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Američki kongresmen poručio da izbor između “pasa i muslimana nije težak”, uslijedio žestok odgovor

Published

prije 1 dan

on

17. Februara 2026.

By

Guverner Kalifornije Gavin Newsom pozvao je zastupnika Randyja Finea s Floride da podnese ostavku zbog komentara koje je republikanac iznio o muslimanima.

“Ako nas natjeraju da biramo, izbor između pasa i muslimana nije težak”, napisao je Fine na mreži X u nedjelju. Newsom, demokrat, odgovorio je: “Podnesi ostavku odmah, rasistička svinjo”.

Fine, koji je Jevrej, ranije se suočavao s osudama i pozivima na ostavku od strane demokrata, organizacija za građanska prava i jevrejskih organizacija zbog svoje retorike prema muslimanima i Palestincima. U više navrata je muslimane opisivao kao nasilne i pozivao na njihovu deportaciju iz Sjedinjenih Američkih Država. Muslimanske izabrane zvaničnike nazivao je teroristima, a za muslimane iz većinskog toka rekao je da ih treba “uništiti”.

Republikanac je ostao pri svojim izjavama, poručivši da se “ne boji” etikete islamofoba. Fine je također član nove kongresne grupe koja, kako navodi, cilja na rastuću prijetnju šerijata, odnosno islamskog vjerskog prava, u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema Vijeću za američko-islamske odnose, diskriminacija prema muslimanima naglo je porasla posljednjih godina.

Fine je na mreži X dao kontekst svojim komentarima, navodeći da je odgovarao na objavu “liderice jedne od ključnih mainstream muslimanskih grupa koja je podržala” gradonačelnika New Yorka Zohrana Mamdanija.

U pratećoj poruci podijelio je snimak ekrana objave Nerdeen Kiswani, palestinske aktivistkinje i muslimanke koja je osnovala organizaciju Within Our Lifetime, koja podržava Palestince. Kiswani je u četvrtak napisala: “Konačno, NYC dolazi islamu. Psi definitivno imaju mjesto u društvu, samo ne kao kućni ljubimci u zatvorenom prostoru. Kao što cijelo vrijeme govorimo, oni su nečisti”.

U petak je navela da su njene ranije izjave “očigledno šala”, dodajući: “Nije me briga imate li psa, briga me ako vaš pas s**** svuda i vi to ne čistite”.

U drugoj objavi Kiswani je poručila da su oni koji kritikuju njene početne komentare “nesvjesni trenutnog diskursa u NYC-u u kojem kolektivno (u šali) mrzimo pse zbog sveprisutnog psećeg izmeta u neotopljenom snijegu, lmao”.

Kiswani je svoju prvobitnu poruku objavila istog dana kada je Gothamist objavio kolumnu u kojoj se poziva na strožiju primjenu pravila prema kojima kućni ljubimci moraju biti u torbi ili transporteru, nakon što je pas ranije ovog mjeseca pao na šine podzemne željeznice i uginuo.

Klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Bulj izraelskoj ambasadorici: Niko neće hrvatskom narodu određivati što će pjevati

Published

prije 1 dan

on

17. Februara 2026.

By

SABORSKI zastupnik i sinjski gradonačelnik Miro Bulj odgovorio je izraelskoj veleposlanici u BiH koja je oštro prosvjedovala zbog organiziranja koncerata Marka Perkovića Thompsona u Širokom Brijegu.

“I tako hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini, ugroženom sa svih strana, uobičajeno s visine, obraća se izraelska veleposlanica u BiH Galit Peleg, jer eto joj smeta, zastrašuje i šokira Thompsonov koncert u Širokom Brijegu što se usudio otpjevati pjesmu iz Domovinskog rata ‘Bojnu Čavoglave'”, napisao je Bulj.

“Sramotna je i žalosna šutnja Plenkovića, Grlića i Čovića”

“E pa, skandalozno i zastrašujuće je da se veleposlanica Izraela u BiH priklonila velikosrbima Vukanoviću, Dodiku, Stanivukoviću i ostalim pročetnicima uz soljenje pameti Hrvatima, konstitutivnom narodu u BiH.

Još sramotnija i žalosnija je glasna šutnja Plenkovića, Grlića i Čovića koji bi trebali jasno reći izraelskoj veleposlanici Galit Peleg da nema uzvišenih i uzvišenijih i nitko neće i ne smije hrvatskom narodu određivati što će i kako pjevati o Domovinskom ratu, pogotovo u BiH gdje su branitelji, među kojima i postrojbe HOS-a, uz insignije ZDS herojski branili opstanak hrvatskog naroda u BiH od noža i četnika i mudžahedina”, dodao je Bulj.

Što je poručila Peleg?

Podsjetimo, Peleg je u objavi na društvenoj mreži X opisala “šokantnim” prizore iz dvorane Pecara u Širokom Brijegu gdje je Thompson tijekom vikenda održao dva koncerta.

Dvorana je oba dana bila prepuna, a koncerte je obilježila prepoznatljiva koreografija koja je uključivala izvedbu pjesme “Bojne Čavoglave” što je publika popratila pozdravom “Za dom spremni” te dizanjem desne ruke u zrak.

Za veleposlanicu Izraela to su jasni dokazi kako su se s tih koncerata poslale neprihvatljive poruke i da se to ne smije tolerirati. “Šokantni prizori mladih ljudi u Širokom Brijegu koji slave uz nacističke pozdrave. Ovakvi izljevi mržnje moraju se iskorijeniti”, navela je Peleg.

Vlasti u BiH pozvala je da na takve pojave odlučno reagiraju i poduzmu konkretne mjere te sankcioniraju odgovorne. “Očekujem od vlasti Bosne i Hercegovine da se odlučno pozabave ovim incidentom i osiguraju odgovornost”, poruka je izraelske veleposlanice.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

UZNEMIRUJUĆE Pucnjava na hokejaškoj utakmici, ima mrtvih i ranjenih

Published

prije 1 dan

on

17. Februara 2026.

By

U pucnjavi koja se sinoć dogodila tokom hokejaške utakmice za mlade u gradu Pawtucket, u američkoj saveznoj državi Rhode Island, ubijene su dvije osobe, dok su tri ranjene, saopćila je policija. Jedan od stradalih je i napadač koji je, prema navodima istražitelja, nakon napada izvršio samoubistvo.

Prema informacijama iz policijskih izvora koje prenosi CNN, sumnja se da je napadač pucao na članove vlastite porodice.

Pucnjava tokom meča

Do pucnjave je došlo na tribinama, iza jedne od klupa za igrače, usred utakmice. Snimci servisa za prijenos omladinskih sportskih događaja LiveBarn, koje je objavila lokalna televizija WJAR, prikazuju trenutke panike – igrači obje ekipe traže zaklon dok se čuje najmanje deset hitaca.

Na snimku se vidi kako igrači i treneri u panici napuštaju led i trče prema izlazima iz dvorane. Pojedini srednjoškolci koji su se u tom trenutku nalazili na ledu također su potrčali prema vratima na suprotnoj strani arene koja vode u svlačionice.

Senator iz Rhode Islanda Jack Reed naveo je na društvenim mrežama da je jedna osoba s tribina pokušala razoružati napadača. Šefica policije Pawtucketa Tina Goncalves izjavila je na konferenciji za medije da je intervencija tog građanina “vjerovatno doprinijela brzom okončanju ovog tragičnog događaja”.

Napadač i žrtve

Policija je identifikovala napadača kao Roberta K. Dorgana, koji se, prema riječima šefice policije, predstavljao i pod imenom Robert Esposito.

Tri osobe zadobile su prostrijelne rane i nalaze se u kritičnom stanju u bolnici Rhode Island. U istoj zdravstvenoj ustanovi prije dva mjeseca zbrinute su i žrtve pucnjave na Univerzitetu Brown.

Istraga je u toku, a policija pokušava utvrditi sve okolnosti i rekonstruisati događaje koji su prethodili napadu.

Učenici na sigurnom

Na utakmici su igrale ekipe sastavljene od učenika iz više škola. Iz škole North Providence, čiji su učenici činili jednu od ekipa, za CNN su kazali da se pucnjava dogodila među gledateljima na samom početku prve trećine.

“Srećom, svi učenici koji su učestvovali u utakmici su na sigurnom”, izjavio je nadzornik Joseph B. Goho. Iz škole su ranije saopćili da “preliminarne informacije ukazuju na to da je incident možda uključivao roditelja ili roditelje učenika”.

I predstavnici škola Coventry i Akademije Saint Raphael potvrdili su da su svi njihovi učenici sigurni i nepovrijeđeni.

Reakcije zvaničnika

Ovaj napad dogodio se svega dva mjeseca nakon pucnjave na Univerzitetu Brown, udaljenom nekoliko kilometara južno od mjesta događaja, koja je potresla cijelu saveznu državu. Bila je to 41. masovna pucnjava u Sjedinjenim Američkim Državama u prvih 47 dana ove godine.

“Ovakvo nasilje je poražavajuće, posebno na mjestu namijenjenom porodicama i mladima”, napisao je gradonačelnik Providencea Brett Smiley na društvenoj mreži X.

Zastupnik Gabe Amo poručio je da “klizalište treba biti sigurno mjesto za okupljanje djece i porodica. Strašno je što će sjećanje na hokejašku večer maturanata za ove ekipe, s porodicama iz cijelog Rhode Islanda, sada biti obilježeno tragedijom”.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

U nesreći na gradilištu u Hrvatskoj poginuo bh. državljanin

Published

prije 2 dana

on

16. Februara 2026.

By

U Zadru je danas došlo do teške nesreće na gradilištu u kojoj je smrtno stradao radnik. Prema informacijama hrvatskih medija, radi se o državljaninu BiH.

Iz policije je potvrđeno da je u 13.34 sati zaprimljena dojava o padu muškarca na gradilištu nove zgrade Medicinske škole. Na mjesto događaja odmah je upućena ekipa hitne medicinske pomoći, ali je, uprkos brzoj intervenciji, radnik preminuo.

Na teren su izašli i pripadnici nadležnog tužilaštva, koji će zajedno s policijom provesti istragu kako bi se utvrdile okolnosti ove nesreće.

Povodom tragičnog događaja oglasila se i direktorica Medicinske škole Anita Basioli.

“Duboko nas je potresla vijest o smrtnom stradavanju radnika na gradilištu zgrade Medicinske škole. Izražavamo iskreno saučešće porodici preminulog, kao i njegovim kolegama i svima pogođenima ovim tragičnim događajem”, kazala je.

Nastavi čitati

Najčitanije