Voda može zahvatiti elektro instalacije čime su ugroženi ljudski životi, neophodno je uraditi izmještanje Policijske stanice kako se ne bi desila neka nesreća.
Policijska stanica u Velikoj Kladuši danima prokišnjava. Ugroženi su rad i životi uposlenika, zbog čega su neki od njih samoinicijativno pokrenuli akciju putem društvenih mreža, kako bi se sakupila sredstva potrebna za popravku krova, piše
Apel je na svome Facebook nalogu objavio Nijaz Velić, koji nije htio govoriti za medije zbog poštovanja organa i institucije Sindikata.
Prema riječima Mahmuta Alagića, predsjednika Sindikata Policije Unsko-sanskog kantona, ovaj problem nije od jučer i traje već nekoliko mjeseci.
Odgovornost za trenutno stanje prebacuje na Nermina Kljajića, ministra unutrašnjih poslova u Vladi USK-a jer, kako kaže, imovina Policijske stanice spada u nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova.
“Znalo se za ovaj problem ali se ništa nije poduzelo i sad kada je stanje takvo da krov prokišnjava i da voda može zahvatiti elektroinstalacije čime su ugroženi ljudski životi, neophodno je uraditi izmještanje Policijske stanice kako se ne bi desila neka nesreća”, kaže Alagić.
Dodaje kako je “Vlada Unsko-sanskog kantona morala nešto učiniti da do ovog ne dođe”, ali i da “Kantonalna uprava za inspekcijske poslove USK-a nije izašla na teren uprkos pozivima da se to učini”.
“Nisu reagovali na naše prijave a mi smo ih poslije deset dana ponovo pozvali da iziđu na teren i utvrde činjenično stanje, ali ni tada kao ni prvi put nije niko došao. Slučaj smo prijavili i Federalnoj upravi za inspekcijske poslove (FUZIP). Ni oni nisu izašli na teren”, tvrdi Alagić.
Kontaktirali smo i resornog ministra u vezi s ovim problem. U kratkoj telefonskoj izjavi ministar Klajić je kazao da je raspisan tender za popravku krova, te da Ministarstvo unutrašnjih poslova USK-a u planu ima da iduće godine krene u realizaciju projekta izgradnje nove zgrade Policijske stanice u Velikoj Kladuši.
“Tender za popravku krova će objaviti Međunarodna organizacija za migracije (IOM). Oni će obezbjediti sredstva, a dio mi ako bude potrebno. To je, dakle, što se tiče brze reakcije. Dugoročno mi svakako imamo u planu rješavanje objekta Policijske stanice na eksproprijaciji zemljišta koje se nalazi kod Osnovne škole 25. novembar u Velikoj Kladuši”, ističe ministar Kljajić.
Navedeno zemljište je u vlasništvu Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK-a i potrebno je putem Skupštine Kantona zemljište prebaciti u vlasništvo MUP-a USK-a.
„Ako to ne rješimo, onda ćemo na istom lokalitetu gdje se trenutno nalazi zgrada Policijske stanice, kupiti dodatni dio zemljišta i pomjeriti novi objekat malo nazad. To planiramo uraditi naredne godine“, najavljuje ministar Kljajić.
IZVOR: AL JAZEERA
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona odlučno je u borbi za suzbijanje kršenja saobraćajnih propisa i osiguravanja sigurnosti za sve učesnike u saobraćaju.
Obavještavamo javnost da smo stavili u funkciju stacionarni radarski sistem sa OCR kamerama sa mogućnošću optičkog prepoznavanja znakova.
Ovaj sistem registruje prekršaje prekoračenja brzine, sa mogućnošću prepoznavanja registarskih tablica, prati kretanje učesnika u saobraćaju kao i neregistrovana vozila.
Prilagodite brzinu kretanja u saobraćaju i poštujte ograničenja brzine kretanja, čuvajte svoj i tuđe živote.
U bihaćkom naselju Ružica došlo je do incidenta koji je potresao kada je policijski službenik napadnut od strane krijumčara migrantima.
Prema našim saznanjima, policija je zaustavila kombi vozilo u kojem su se nalazili migranti, kako bi obavila standardnu kontrolu.
Međutim, situacija je eskalirala kada je vozač kombija, identificiran kao osoba porijeklom iz Turske, fizički napao policijskog službenika.
Incident se dogodio tokom rutinske kontrole, kada je vozač odbio surađivati s policijom te je nasilno reagirao na zahtjeve službenika.
Nakon napada, vozač je brzo lišen slobode od strane policije i prevezen u Policijsku stanicu Bihać radi daljnjeg ispitivanja. Očekuje se da će protiv njega biti podignute odgovarajuće optužnice zbog napada na policijskog službenika i krijumčarenja.
Velikokladuška mjesna zajednica Todorovo broji oko 4000 stanovnika u pet naselja i to centar Todorovo, Vejinac, Čelinja, Mrcelji i Golubovići. Osmanilije su ovo mjesto pokušavali osvojiti 20 punih godina, a pod osmansku vlast je palo tek 1578. godine. Odbranu grada je predvodio Mihajlo Todor, a zbog njegove upornosti u odbrani, Osmanlije su mu dali nadimak “deli“ što znači “lud“. Zbog iste te upornosti mjesto Novigrad prozvaše Todor Novi, a nedugo zatim i Todorovo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Todorovo je imalo oko 5500 stanovnika, a danas ih je upola manje. Prosječna starost stanovništva je 35 godina. Svi seoski putevi su asfaltirani, svako domaćinstvo ima struju i vodu, telefon i internet priključak, većina ima odvoz komunalnog otpada.
Todorovo je od Velike Kladuše, koja je administrativni centar ovog područja, udaljeno oko 20-ak kilometara, od Bužima oko 10 kilometara, od Cazina oko 20 kilometara i od Bihaća nešto manje od 50 kilometara.
Todorovska brda su razvođe rijeka Glinice i Kladušnice.
Mještanin koji dobro poznaje historiju sela Nedžad Behrić kaže da danas u Todorovu egzistira nekoliko manjih poslovnih subjekata i to uglavnom u privatnom vlasništvu, a nekoliko većih čiji su vlasnici ljudi iz Todorova, smješteni su u Velikoj Kladuši pa čak i van granica BiH.
-Stanovništvo je uglavnom uposleno u preduzeća koja rade i posluju na području općine Velika Kladuša, rade u poljoprivredi – kooperanti proizvođači ili su van granica BiH. Kada je u pitanju školstvo, podaci su loši kao i na području ostalih općina i gradova Unsko-sanskog kantona – ističe Behrić.
Zbog, kako je rekao, demografskog sloma koji je uzrokovan dijelom lošim odnosom nataliteta i mortaliteta, te ogromnim brojem vanjskih migracija, broj učenika u centralnoj i područnim školama smanjuje se iz godine u godinu.
– Ovdje u Todorovu je najviše roletni spuštano. Moji su svi vani, imamo samo jednog sina koji živi i radi u Bihaću kao ljekar. Vodio sam ga u Švicarsku i upoznao s ljekarima kojima idem tamo. Rekli su mu čim nauči jezik može da dođe. Na njemu je da li će ostati ovdje ili će otići. Meni ne treba ništa, imam hvala Bogu sve. Ali sistem ne valja, ima puno nepravde i ljudi zbog toga odlaze – smatra Mujanović.
Mirzet Ibričić (30) je prije sedam godina napustio Todorovo i otišao raditi u Sloveniju. Dolazi samo zbog roditelja, a kada oni više ne budu živi, ističe da neće imati ni razloga za dolazak.
-Kada sam otišao, na graničnom prijelazu Maljevac čekalo se oko sat do sat i pol, a sada se čeka po pet-šest sati. To je katastrofa koliko je ljudi napustilo ovaj kraj i kanton. Nas u porodici ima 14, a trenutno nas ovdje živi samo pet. Prije su ljudi odlazili a ostajala su djeca i žene. Sada je drukčije – kazao je Ibričić.
Zanimljiv je podatak da je Todorovo bilo općina prije Velike Kladuše. Međutim, izbijanjem Drugog svjetskog rata i novim uređenjem u bivšoj Jugoslaviji, okolnosti i geografska raspodjela općinskih teritorija se mijenja, te ovo naselje gubi status općine kojeg potom dobija Velika Kladuša.
FENA
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
Na Ahiret preselila Begić (rođ. Silić) Šejla
Na Ahiret preselila Rožić ( rođ. Skenderović) Razija
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
You must be logged in to post a comment Login