Humanitarna organizacija Pomozi.ba objavila je adrese na kojima će se u Travniku, Mostaru, Bihaću i Sarajevu od sutra nalaziti punktovi za prikupljanje pomoći za poplavama pogođena područja.

Adresa u Travniku je Školska bb, a prikupljanje pomoći će se vršiti i na stadionu Pirot u saradnji sa Službom za civilnu zaštitu Općine Travnik i Općinom Travnik.

Adresa za prikupljanje pomoći u Mostaru je magacin u krugu Hepoka, Bišće Polje.

U Bihaću će se prikupljanje pomoći vršiti u halama Šipada, iza benzinske pumpe Gazprom.

U Sarajevu se prikupljanje pomoći nastavlja vršiti na Čengić Vili, adresa Dr. Fetaha Bećirbegovića 8.

“Najneophodnije su voda, konzervirana hrana, higijenske potrepštine…“, poručili su iz Pomozi.ba.

Za unesrećene u poplavama otvoren je humanitarni telefonski broj 17039. Pozivom se doniraju 2 KM, a broj je jedinstven za sve telekom operatere u BiH.

“Situacija je dramatična u brojnim mjestima širom BiH, a najviše su pogođeni Tarčin, Kiseljak, Kreševo, Jablanica, Konjic, Fojnica… Vodena bujica je tokom noći odnijela mostove, poplavila kuće i potpuno odsjekla pojedine puteve“, navode iz Pomozi.ba.

Donacije za ljude pogođene poplavama moguće su osim poziva na broj 17039 i donacijama putem web platforme www.pomoziba.org ili žiro računa i PayPala Pomozi.ba organizacije sa naznakom „Poplave 2024“,

Najmanje 18 osoba tokom noći i dana smrtno je stradalo uslijed katastrofalnih poplava i klizišta u BiH.

Prema posljednjim informacijama iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), na području Jablanice poginulo je 16 osoba.

Ranije je saopšteno kako je poginula i jedna starija žena u kući u Fojnici. Takođe, u mjestu Gojevići kod Fojnice tokom dana izvučeno je tijelo muškarca iz jednog od poplavljenih automobila.

Nažalost, broj žrtava mogao bi biti veći jer se još traga za nekoliko desetina osoba u sjevernoj Hercegovini, ali i centralnoj Bosni, istakli su zvaničnici.

Velika je razlika u poplavama koje se događaju uz neke velike rijeke poput Dunava i bujičnih poplava kojima sada svjedočimo u BiH‘

Svjedoci smo velikim poplavama koje su zadesile neke dijelove Bosne i Hercegovine, poglavito Hercegovačko-neretvansku županiju i mjesta Konjic i Jablanicu piše Jutarnji. 

U bujičnim poplavama poginulo je, prema najnovijim službenim podacima, najmanje 14 osoba, a materijalna šteta je nemjerljiva.

Šta je uzrokovalo tako strašne poplave – je li riječ o tome da je palo u kratkom vremenu mnogo kiše, je li zakazala odbrana od poplave i jesu li ovdje na djelu posljedice klimatskih promjena – pitali smo profesora emeritusa Ognjena Bonaccija, hidrologa s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu.

‘Rekao bih da je u pitanju ponešto od svega nabrojanog. Razloga je uvijek više. U vrlo kratkom vremenu je palo jako puno kiše, na nekim dijelovima ni odbrana od poplave nije bila dobra, ali vi morate znati da od takvih poplava, bujičnih poplava kakve sada vidimo u BiH, prave odbrane ni nema‘, kaže profesor Bonacci i dodaje kako ne postoji brana koja bi zaustavila tu količinu vode.

‘Takvih poplava će biti sve više tako da u tom smislu nisam optimist. Od ovakvih poplava prave odbrane nema i ne može se tu baš puno učiniti. Ljudi vole nastanjivati područja oko rijeka i općenito voda, i dok god je to tako, postojat će i opasnost od poplave‘, kaže profesor Bonacci.

Jedino je rješenje, kaže, doznati da stiže poplava i maknuti se, no jasno je da je to lakše reći nego učiniti.

‘Poplave se u svijetu stalno događaju. Pa vidjeli smo ovo prije nekoliko dana u srednjoj Europi, poplave su i u Kini, u Japanu… svugdje gdje ljudi žive uz rijeke i općenito vode, dolazi do poplava. I na otoku Braču je bilo velikih poplava. Pa i sâm Zlatni rat je nastao uslijed jedne takve poplave. Dogodi se poplava, i onda nakon toga dugo vremena ništa. Ali kad se opet dogodi, ponovno će nastati velika šteta‘, kaže profesor Bonacci.

Dodaje i kako je velika razlika u poplavama koje se događaju uz neke velike rijeke poput Dunava i bujičnih poplava kojima sada svjedočimo u BiH.

Nedavne poplave u srednjoj Europi i ove sada u Bosni i Hercegovini ne povezuje nužno s klimatskim promjenama, iako su sigurno i one imale utjecaj.

‘Mnogo je tu različitih faktora. No mi moramo znati da je priroda uvijek jača od nas i moramo se prilagoditi‘, kaže profesor Bonacci.