Sarajevski imam Muhamed ef. Velić na svom Facebook profilu opisao je zanimljiv razgovor koji je imao s jednim vjernikom u džamiji.
BiH
Dok se zvecka oružjem: Koliko su “bogate” vojske u regionu (FOTO)
Dok BiH i Srbiju pritišće povećanje plata vojnicima, Crna Gora traži kredite za protivoklopne rakete i samohodne minobacače, a Hrvatska balansira između Francuza i Amerikanaca
Problem koji muči odbrambene sisteme na Balkanu zajednički je: budžeti koje imaju ministarstva odbrane BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore daleko su od potreba koje diktiraju i aktuelna situacija u svijetu i realno stanje u kasarnama.
Dovoljno je samo spomenuti crnogorsku potragu za kreditima kojim će finansirati nabavku protivoklopnih sistema, pa shvatiti razmjere problema. Vojska Crne Gore trenutno svoju protivoklopnu odbranu temelji na sovjetskim maljutkama, ako uspije dobiti tri kredita za modernizaciju, jedan će biti potrošen za nabavku izraelskih raketa Spike. U toj priči hrvatska nabavka francuskih lovaca Rafale, zbog koje su morali prihvatiti i “donaciju” američkih borbenih oklopnih gusjeničara Bradley M2A2 ODS koja će na koncu iz odbrambenog budžeta odnijeti oko 200 miliona eura, djeluje gotovo nestvarno.
Odbrambeni budžet BiH 2022. godine je 306.675.000 KM i 68,56 posto ga je otišlo na plate, a tek 0,83 posto na kapitalne izdatke. I, da, da se zna, bh. vojnici nemaju ni približno pristojne plate. Nemaju ih ni pripadnici Vojske Srbije, koje od Nove godine očekuje povećanje od 25 odsto. Budžet Ministarstva odbrane Srbije najveći je, inače, u regionu. Za iduću godinu iznosi oko 1,4 milijarde eura i za 300 do 400 miliona eura veći je od hrvatskog koji bi u naredne tri godine, prema projekcijama, trebao iznositi između jedne i 1,1 milijarde eura.
SARAJEVO: MODERNIZUJTE SE, PARA NEMA
Ministarstvo odbrane BiH u posljednjih nekoliko godina suočava se sa problemom nedostatka finansijskih sredstava u državnom budžetu, što se u konačnici odražava na izvršavanje zacrtanih planova i niza aktivnosti.
Analizirajući budžete usvojene od 2017. do 2020. godine, vidljivo je da budžet MOBiH nikada nije prelazio iznos od 290 miliona KM (oko 145 miliona eura), uprkos zahtjevima Ministarstva da im se osiguraju značajnija sredstva.
Situaciju su usložnjavale političke blokade koje su za rezultat imale to da su institucije BiH cijelu 2021. i pola tekuće godine funkcionirale na odlukama o privremenom finansiranju, čime je omogućeno jedino finansiranje osnovnih budžetskih isplata i vanjskog duga, ali ne i realizacija važnih projekata.
– Finansijska situacija u okolnostima privremenog finansiranja je izrazito nepovoljna s obzirom na to da su Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH složena i dinamična institucija s vrlo promjenljivim ulaznim parametrima, tako da nivo finansiranja iz prethodnog perioda nije adekvatan za tekuće poslovanje. Dodatna otežavajuća okolnost je veliki rast cijena robe i usluga, preciziraju iz Ministarstva odbrane BiH.
Zakon o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. usvojen je 30. juna 2022. Ministarstvu odbrane i OSBiH za ovu godinu odobreno je 306.675.000 KM. Ipak, u Ministarstvu kažu da je struktura budžeta i dalje nepovoljna.
– Na plate zaposlenih otpada 68,56 posto, naknade zaposlenih 20,51 posto, na operativne troškove samo 10,05 posto, kapitalne izdatke 0,83, te na kapitalne grantove i transfere 0,07 posto. Nakon usvajanja budžeta za 2022, počela je primjena Odluke o visini osnovice za obračun plate zaposlenim u institucijama BiH za 2022. od jula. Ovom odlukom utvrđena je osnovica za obračun plate od 535 KM umjesto dosadašnjih 475,69 KM. Povećanje osnovice uzrokovalo je povećanje personalnih troškova, što prema procjenama za šest mjeseci iznosi uvećanje za oko 12,3 miliona KM, navode u MOBiH.
Fiskalni okvir za 2023. još nije usvojen. Ministarstvo finansija i trezora BiH dostavilo je finansijska ograničenja na bazi postojećih projekcija, pa je za MOBiH dodijeljeno finansijsko ograničenje od 313.600.000 KM, što je daleko ispod jedan posto GDP-a.
– Dodijeljeni finansijski okvir nije dovoljan za finansiranje osnovnih planskih aktivnosti u narednoj godini, posebno imajući u vidu da je došlo do izmjene propisa za plaće i naknade na nivou institucija BiH, čiji efekti nisu obuhvaćeni finansijskim ograničenjem, jer je budžetski proces pokrenut ranije. MOBiH je uputio u proceduru zahtjev kojim tražimo povećanje okvira za 2023. za dodatnih 45.789.000 KM, od čega je 8.648.000 KM za implementaciju izmjena Zakona o plaćama i izmjene koeficijenata, te troškova toplog obroka i prevoza za pripadnike MO i OSBiH, a preostalih 37.141.000 KM za realizaciju planskih aktivnosti. Kroz aneks zahtjeva tražili smo da se osigura dodatnih oko 12.750.000 KM za kapitalne troškove za opremanje u skladu sa usvojenim Planom modernizacije i potrebnim ulaganjima u infrastrukturu, s obzirom na to da materijalno stanje u OSBiH nije zadovoljavajuće zbog dugogodišnjeg nedovoljnog nivoa finansiranja, kaže za Oslobođenje Uma Sinanović, šefica Ureda za odnose s javnošću Ministarstva odbrane BiH.
Ona napominje da je Ministarstvo pokrenulo višegodišnje kapitalne projekte (nabavka i remont helikoptera i nabavka specijaliziranih motornih vozila), ali dodatna sredstva za to nisu osigurana, pa su finansirani kroz uštede i prestrukturiranja iz odobrenog budžeta, te uz podršku partnerskih zemalja.
– I pored problema uzrokovanih nedovoljnim finansijskim sredstvima, MO i OSBiH su uspijevali da realiziraju osnovne misije i zadatke i pruže značajan doprinos i u međunarodnim aktivnostima, rekla je Sinanović.
PODGORICA: PRVO KREDITI, PA ONDA ORUŽJE
Crna Gora će naredne godine za odbranu izdvojiti ukupno 67.362.950 eura – podaci su iz prijedloga Zakona o budžetu za 2023. koji je pripremila Vlada premijera Dritana Abazovića (URA). Imajući u vidu najnovije podatke Uprave za statistiku – Monstata, da u Crnoj Gori živi 619.211 stanovnika, to znači da će Crnogorci dogodine za odbranu po stanovniku izdvojiti nepunih 109 eura.
U odnosu na državni budžet za 2023. koji iznosi 2.852.648.045 eura, izdaci za odbranu, uključujući troškove Vojske Crne Gore, Ministarstva odbrane i Direkcije za zaštitu tajnih podataka, čine tek 2,36 odsto ukupne državne potrošnje.
Najveći dio budžetskih izdvajanja za sistem odbrane u narednoj godini odnosi se na funkcionisanje Vojske Crne Gore, za što će biti utrošeno 37.085.140 eura. Za opremanje Vojske Crne Gore 2023. planirano je 9.895.826 eura, dok će za opremanje samog Ministarstva odbrane biti utrošeno još 652.850 eura.
Učešće VCG u međunarodnim vojnim operacijama poreske obveznike će dogodine koštati 2.329.250 eura, od čega najveći dio novca ide za participaciju u NATO operacijama, koje će koštati 2.015.584 eura. Za učešće u misijama koje predvodi EU, VCG će potrošiti skoro deset puta manje novca – 288.722 eura, dok će za misije pod vođstvom Ujedinjenih nacija taj izdatak iznositi tek simbolična 24.944 eura. Za međunarodnu vojnu saradnju VCG će utrošiti 1.156.843 eura, dok će izdatak za obuke i vježbe vojnog sastava biti 1.332.949 eura.
Kada je opremanje vojske u pitanju, od ukupne predviđene sume od 9,89 miliona eura, za unapređenje infrastrukture namijenjeno je 2,59 miliona, izdaci za građevinske objekte i investiciono održavanje iznosiće 1,81 milion, dok će za opremanje novim naoružanjem i vojnom opremom biti utrošena 7,3 miliona eura.
U prijedlogu Zakona o budžetu Crne Gore nisu pobliže specificirane stavke vezane za nabavku novog naoružanja i vojne opreme, ali je već sad izvjesno da ni dogodine neće biti ništa od ranije najavljivane značajnije modernizacije kapaciteta Mornarice VCG koji su do kraja izraubovani i dovedeni do toga da Crna Gora sada gotovo da nema nijedan potpuno ispravan ratni ili pomoćni brod.
Kapitalna ulaganja u odbranu u protekle četiri godine iznosila su, inače, više od 100 miliona eura i obezbijeđena su kreditima inostranih banaka koje na taj način podržavaju plasman proizvoda fabrika namjenske industrije iz SAD-a, Kanade i Izraela, odakle su kupovani naoružanje i oprema. Tim ulaganjima Crna Gora je kupila tri višenamjenska srednja helikoptera tipa Bell- 412EP/EPI, dva laka helikoptera za obuku i vezu tipa Bell-505, 67 lakooklopnih patrolnih vozila tipa Oshkosh JLTV, kao i daljinski upravljane borbene stanice izraelskog proizvođača Elbit Systems sa mitraljezima kalibra 12,7 mm za ugradnju na dio tih vozila.
U predlogu budžeta za 2023. navedeno je da će se tokom godine “utvrditi kreditori” koji će omogućiti dalju nabavku naoružanja i vojne opreme za potrebe VCG. Visina tih kredita se ne navodi, ali se može naslutiti za što će dva od tri predviđena potencijalna nova kreditna aranžmana biti iskorištena: za nabavku protivoklopnih sredstava, odnosno za nabavku samohodnih minobacača.
Za obje ove stavke, prema nezvaničnim informacijama, na pol-poziciji da budu isporučioci Vojsci Crne Gore su Izraelci – kao najizglednije novo protivoklopno sredstvo, naime, figuriraju protivoklopne rakete Spike, koje izraelska kompanija Rafael Advanced Systems proizvodi u više varijanti različitog dometa. VCG, naime, ima hitnu potrebu da ojača svoje mogućnosti za defanzivnu protivoklopnu borbu, čiji su oslonac trenutno potpuno zastarjele protivtenkovske žično vođene rakete 9K11 maljutka sovjetske proizvodnje. Za njihovu zamjenu idealan kandidat je porodica modernih izraelskih protivoklopnih raketa Spike koje spadaju u grupu “fire and forget “ (ispali i zaboravi) samonavođenog oružja. Određene vrste raketa Spike mogu se integrisati na lakooklopna vozila Oshkosh, kakve je nabavila VCG, a što je već, naprimjer, uradila Slovenija.
Isto tako, samohodni minobacači kalibra 120 mm tipa Elbit Soltam Spear Mk2 favorit su kada je u pitanju nabavka ove vrste artiljerijskih sistema za blisku vatrenu podršku pješadijskim jedinicama VCG.
BEOGRAD: POLA BUDŽETA MAŠINE I OPREMA
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije će svakog građanina zemlje naredne godine u proseku koštati malo više od 200 evra. Ova brojka proističe iz predloga zakona o budžetu za 2023, koji trenutno u Skupštini čeka na usvajanje. Prema predlogu budžeta, Ministarstvo odbrane će na raspolaganju imati 160,9 milijardi dinara (malo manje od 1,4 milijarde evra).
Tim budžetom predviđena je “povišica” od 15 odsto za Ministarstvo odbrane, koje je sad, sudeći prema nedavno usvojenom rebalansu budžeta, na raspolaganju imalo 139,3 milijarde dinara (malo manje od 1,2 milijarde evra).
Najveći deo novca, oko 700 miliona evra, biće potrošen na funkcionisanje Ministarstva odbrane i Vojske Srbije. Ako se detaljnije pogleda ta stavka, vidi se da će najviše (514 miliona evra) koštati nabavka mašina i opreme, bez preciziranja kojih.
S druge strane, poznato je, deo povećanog budžeta će se preliti i u džepove pripadnika Vojske Srbije i Ministarstva odbrane. Kako je nedavno najavio Miloš Vučević, novopostavljeni ministar odbrane i prvi u redu za mesto narednog predsednika Vlade Srbije, od 1. januara pripadnici Vojske Srbije će dobiti povećanje plata za 25 odsto.
– Ne govorim samo o oficirima, podoficirima i profesionalnim vojnicima. Govorim i o oko 3.700 civila u službi vojske Srbije koji rade u tehničko-operativnim i remontnim sektorima, koji su neophodni za logističku podršku i razvijanje novih sistema u Vojsci Srbije, rekao je Vučević za provladinu televiziju Pink.
Povećanje zarada dolazi nakon sve glasnijih upozorenja stručne javnosti koja godinama ukazuje da je odliv kadra najveći problem Vojske. Vojni sindikat Srbije je ranije ove godine izneo tvrdnju da je problem tolikih razmera da je ugrožena operativna sposobnost vojske, te da u narednih pet godina vojsci preti potpuno gašenje. Zvaničnici, međutim, nikada javno nisu želeli da priznaju da problem postoji, optužujući Sindikat da unosi nemir neistinama o stanju. Zvanične brojeve nije moguće proveriti pošto je Ministarstvo odbrane 2016. sve podatke o ljudskim resursima oglasilo tajnim.
Predsednik Vojnog sindikata Srbije Novica Antić najavljeno povećanje plata vidi kao indirektno priznanje nadležnih da problem postoji.
– Povećanjima zarada vlast pokušava da motiviše ljude da se odluče za vojni poziv, ali i da postojeći kadar motiviše da ga ne napusti, kaže Antić.
I iako zadovoljni zbog povećanja zarada, u Sindikatu napominju da pojedine informacije vezane za povišice pozivaju na zabrinutost. Naime, priča se da će se povišica od 25 odsto odnositi isključivo na pripadnike Vojske Srbije, dok će zaposleni u Ministarstvu odbrane moći da računaju na povećanje zarade od 12,5 odsto. Ovo se, kako napominje Antić, odnosi i na pripadnike Vojske, koji su premešteni na rad u Ministarstvo.
Za razliku od standarda pripadnika Vojske, znatno više prostora u domaćoj i regionalnoj javnosti zauzimale su nabavke naoružanja. Poslednja koja je podigla dosta prašine bila je u aprilu, kada su avionima dostavljeni prvi delovi kineskog protivvazdušnog raketnog sistema FK-3.
Ipak, nabavka kineskog naoružanja nije ni približno uzdrmala međunarodnu poziciju Srbije onoliko koliko je to učinila nabavka ruskog PVO sistema Pancir S1 iz februara 2020. Nekoliko dana nakon što su prvi delovi dostavljeni, iz Evropske unije su smatrali potrebnim da u saopštenju podsete Srbiju na potrebu da uskladi svoju spoljnu politiku sa politikom Unije.
Američki State Department je bio još konkretniji: “Pozivamo sve naše saveznike i partnere da odustanu od transakcija sa Rusijom koje bi mogle da dovedu do uvođenja sankcija pod Zakonom o suprotstavljanju američkim protivnicima kroz sankcije (CAATSA)”. State Department je dodao i da su u razgovorima sa visokim vladinim zvaničnicima više puta izrazili zabrinutost zbog kupovine ruske vojne opreme.
I iako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić i nakon tih opomena javno najavljivao nabavku “drugih važnih većih stvari od strategijskog interesa za Srbiju u budućnosti”, o tome šta su “važne, veće stvari” može se samo nagađati. Delom zbog toga što je dugoročni plan opremanja vojske tajan, a delom zbog toga što je prostor Srbije za balansiranje između Istoka i Zapada daleko manji otkako je prvi ruski tenk ušao u Ukrajinu.
ZAGREB: U IDUĆE TRI GODINE VOJNI PRORAČUN HRVATSKE IZNOSI OD 1 DO 1,1 MILIJARDU EURA GODIŠNJE
Sve do prije dvije godine vojni proračun Hrvatske vojske kretao se od 500 do najviše 650 milijuna eura godišnje. Neambiciozno kao donedavno, uostalom u većini europskih država. Osim Francuske, Poljske i skandinavskih država koje nisu gubile tempo. Od kraja prošle godine, pa kako vidimo u planu vojnog proračuna za naredne tri godine, vojni budžet je narastao od jedne do 1,1 milijardu eura godišnje.
Nije se do toga došlo preko noći, a sve se promijenilo kada se krenulo u nabavku eskadrile borbenih aviona.
Nabavke su do tada bile rijetke, uglavnom se radilo o donacijama SAD-a, istina dosta vrijednim, poput isporuke 16 helikoptera Kiowa Warrior OH-58 i tristotinjak oklopnih, minski zaštićenih vozila, a kupovina vrijedna spomena je ona petnaestak samovoznih haubica njemačkih Panzerhaubitze PzH 2000 kalibra 155 mm.
Dugogodišnja je, međutim, želja vojske bila nabavka novih ili rabljenih borbenih aviona koji će zamijeniti eskadrilu MiG-ova 21. Bilo je nekoliko pokušaja, poput odluke o nabavci 12 rabljenih, 30 do 35 godina starih izraelskih F-16 Baraka, no kada je još samo trebalo staviti potpis na ugovor, SAD, zapravo Lockheed Martin, de facto su blokirale taj ugovor jer za njega tu nije bilo nikakve zarade, koja je išla Izraelu. Pored toga, još do početka ovog milenija, Amerikanci su uporno objašnjavali Hrvatskoj da im nisu potrebni borbeni avioni, nego da se razvijaju u helikopterskom segmentu.
Vlada Andreja Plenkovića nije reagirala svađalački, nego je u tišini dogovoren posao s Francuskom i nakon više od godine javnost je obaviještena da Hrvatska nabavlja 12 rabljenih Rafalea F3-R, starih oko 10 godina. Odmah nakon potpisivanja ugovora, krajem 2021, RH je uplatila prvu ratu od pet nejednakog iznosa. Zadnja se plaća 2025, a cijeli aranžman stoji 1,2 milijarde eura. Obuka tehničara u Francuskoj je počela, piloti kreću na obuku odmah iz Nove godine 2023.
Zanimljivo, premda su mnogi očekivali da će se Amerikanci naljutiti jer nisu nabavljeni njihovi avioni, to se nije dogodilo. Istina, Hrvatska je nakon toga konačno potpisala i ugovor kojim prima američku “donaciju” više od 80 borbenih oklopnih gusjeničara Bradley M2A2 ODS iz doba Pustinjske oluje, što se djelu vojnog vrha nije dopalo jer su zastarjeli, ali kada su Amerikanci dodali dio novca za remont i osigurali dostavu nekoliko stotina protuoklopnih raketa TOW 2, raspoloženje se popravilo.
Bradleyji će biti remontirani u “Đuri Đakoviću” i svi će biti operativni do početka 2026. Ta “donacija” u naredne tri godine stajat će još oko 120 milijuna eura. Sve zajedno, oko 200 milijuna.
Ovdje treba reći da je RH promijenila strategiju u kupovini naoružanja. Oružje je sada isuviše skupo da bi se trošilo na nedovoljno kvalitetno, zastarjelo, bez mogućnosti međusobnog digitalnog umrežavanja. Nema svaštarenja.
Rafalei stižu top naoružani ne samo s MICA raketama srednjeg dometa, uz satelitski navođene bombe, nego i s krstarećim projektilima velikog dometa. Logika međusobnog povezivanja bila je odlučujuća i kada se pojavila potreba za prioritetnom nabavkom PZO raketa nakon pada tajanstvenog drona od šest tona na Zagreb početkom rata u Ukrajini. Objavljeno je da su partneri u tom poslu – Francuzi i da nabavke uključuju rakete Mistral 3 kratkog, te MICA (varijante za vertikalno ispaljivanje) srednjeg dometa. Koliko to stoji, nije objavljeno, ali u proračunima od 2023. do 2025. stoji da će za “materijalno-tehnička sredstva” ići ukupno 261 milijun eura. Većina tog novca ide na PZO.
Nakon što su Amerikanci donirali dva nova Black Hawka (Sikorsky) UH-60, te platili obuku u SAD-u za prvu ekipu pilota, ti su helikopteri raspoređeni u Zapovjedništvo specijalnih snaga. Svaki stoji oko 40 milijuna dolara. Istodobno, RH je naručila i kupila još dva nova Crna jastreba, ovoga puta s naoružanjem, koji stižu u RH za par tjedana.
Donacija Hrvatske Ukrajini 14 starih transportnih helikoptera Mi-8 ubrzava i dodatnu nabavku novih Black Hawkova. Razgovori s Amerikancima traju, a računa se da će RH dokupiti barem još šest novih aparata. Očekuje se tu, naravno i kompenzacija za donaciju Ukrajini.
Hrvatska ratna mornarica morat će još malo pričekati, kako završetak preostala četiri obalna ophodna broda koji su zapeli u Brodosplitu, ali je objavljeno i da se s norveškim Kongsbergom ugovara gradnja dvije lake korvete (projekt Vanguard) za ukupno 300 milijuna eura. Gradile bi se licencno, u dva brodogradilišta, vjerojatno riječkom 3. maju i Iskri u Šibeniku.
BiH
Beogradske “Novosti” najavljuju eksploziju “bosanskog lonca”: Vlast u RS-u će krenuti ka samostalnosti
BiH
Muhamed ef. Velić: Vlast ne da ljudima petkom na džumu, ali su nedjelju učinili neradnom
– Dolazi mi nedavno jedan momak pred samu džumu i pita da li mogu da završim sa džumom, ezanom i obaveznim dijelom, sve za 25 minuta, jer on ima samo pola sata pauze i mora se striktno u terminu vratiti na posao. Zamolim ga da se ne ljuti što ću mu ovo reći, ali on nije obavezan da klanja džumu namaz, već samo podne namaz, to može i na poslu ili kod kuće, a džuma namaz je za slobodne ljude, nije obavezna za robove, a on je ekonomski rob, vlast ga je takvim učinila kad mu nije dala petkom da može slobodno doći na džumu namaz, kao što su npr. nedjelju učinili zakonski neradnom – napisao je Velić na Facebooku.
BiH
Prevareni kupci u BiH, ostali i bez stanova i bez novca: Neki su i umrli, ne dočekavši da se usele
Istekao je rok za prijavu potraživanja stečajnom upravniku od kompanije “Ekvator”, koja je prošlog mjeseca otišla u stečaj. Među povjeriocima najviše je prevarenih kupaca stanova u banjalučkom naselju Novi Borik, od kojih je investitor “Ekvator” uzeo 11 miliona maraka 2018. godine. Rok za završetak radova istekao je krajem 2019. godine, a zgrada je i dalje nezavršena, piše BHRT.
Gojko Mijatović samo je jedan od 150 prevarenih kupaca stanova u Banjaluci. Šest godina poslije zgrada nije završena, a investitor kompanija “Ekvator” otišla je u stečaj. Kupci ostali i bez para i bez stanova. U međuvremenu, nekoliko kupaca je i umrlo, ne dočekavši da useli u kupljene stanove.
– U fantomskom naselju uzeli smo stanove, dali svoju životnu muku, dizali kredite, životnu ušteđevinu dali Đorđu Davidoviću. Ja sam dao 72.000 za stan od 40 kvadrata gdje je moja majka, sada pokojna, dala novac za stan – priča Gojko Mijatović, predsjednik Udruženja prevarenih građana Novi Borik.
Zgrada je napola završena. Samo goli zidovi, bez potrebnih priključaka i gomila šuta. Pojedini kupci sami pokušavaju da završe stanove. Međutim, za završetak zgrade potrebno je još 4 miliona maraka koje nemaju. Nadaju se pomoći gradske uprave i republičkih institucija. Kada su shvatili da su definitivno prevareni, podnijeli su krivične prijave protiv investitora.
– Nakon 2,5 godine istraga u Okružnom javno tužilaštvu nije ni blizu kraja. Nadležni tužilac Bojan Topić nije se ni udostojio nijednom da nas kontaktira – navodi Mijatović.
Na tom mjestu planirana je još jedna zgrada. Investitor je 2018. godine od 20 kupaca uzeo milion i po za stanove čija gradnja nije ni počela.
Hoće li kupci koji su osjetili gorak okus prevare biti obeštećeni u stečajnom postupku, BHRT pita stečajnog upravnika, koji je primio na stotine prijava povjerilaca kompanije “Ekvator”.
– Konkretne informacije imaćemo 23. januara kada je zakazano ispitno-izvještajno ročište. Na ispitnom će se raspravljati o prijavljenim potraživanjima, a na izvještajnom u kom pravcu ide sam stečajni postupak, da li u pravcu prodaje ili namirenja ili nekom drugom – kaže stečajni upravnik Saša Zubović.
Advokat Arsenije Baltić smatra da je potpuno neizvjesno kako će sud vrednovati prevarene kupce koji nisu upisani kao vlasnici, jer zgrada nema potrebne dozvole.
– Ono čemu bi se kupci stanova mogli nadati jeste da im za stanove koje su platili i preuzeli u posjed prizna izlučno pravo, odnosno da se ti stanovi izdvoje iz stečajne mase i da ne budu predmet namirenja ostalih povjerilaca ‘Ekvatora’, ali to je upitno, zato što niko od njih nije uknjižen kao vlasnik tih stanova – ističe Baltić.
U našem pravnom sistemu kupci stanova u izgradnji su nezaštićeni.
– Sistem ne štiti. Nema način da ih zaštiti kada isplate iznos i kad ne isplate u nepovoljnom su položaju. Jedini način je da traže bankarsku garanciju od investitora za završetak radova, to je jedina sigurnost, ali to kod nas i dalje nije praksa – naglašava vlasnik agencije za nekretnine Stefan Vasilić.
Šta o svemu ovome kaže vlasnik “Ekvatora” Đorđe Davidović novinari BHRT-a nisu uspjeli saznati, jer nije odgovarao na njihove pozive.
BiH
Među 20 najbogatijih ljudi u BiH, čak šest dolazi iz jednog kantona: Možete li pogoditi iz kojeg?
Ova lista oslikava dvije važne stvari što se tiče naše ekonomije. Kao prvo, pokazuje koji sektori su najrazvijeniji, ali i na kojim geografskim područjima je skoncentrisano najviše bogatstva
Lista najbogatijih ljudi u Bosni i Hercegovini na kraju 2024. godine koju je BiznisInfo.ba ekskluzivno objavio prošle sedmice, izazvala je ogroman interes javnosti i jako puno reakcija.
Ova lista oslikava dvije važne stvari što se tiče naše ekonomije. Kao prvo, pokazuje koji sektori su najrazvijeniji, ali i na kojim geografskim područjima je skoncentrisano najviše bogatstva.
Jedna regija koja se izdvaja u tome je Zapadnohercegovački kanton. Naime, iz ovog kantona dolazi čak šest od 20 trenutno najbogatijih ljudi u BiH. Od toga četvero iz Širokog Brijega, te po jedno iz Gruda i Posušja.
Regija koja se također izdvaja jeste Tešanj, grad iz kojeg dolaze tri osobe zastupljene na ovoj listi.
Treba naglasiti da smo, tokom analize, ustanovili da u Tešnju postoji veći broj privrednika čije su kompanije u snažnom usponu, pa je vrlo moguće da se već narednoj listi nađu neka nova imena iz ovog grada.
Kada je riječ o RS-u, najveće bogatstvo koncentrisano je u sjevernom dijelu, od Mrkonjić Grada, preko Banjaluke, do Prnjavora i Dervente.
Kada je riječ o sektorima, vidljivo je da dominira trgovina. Polovina poduzetnika zastupljenih na listi su vlasnici trgovačkih lanaca ili šoping centara. Nekima do njih, doduše, ovo nije glavni biznis. Sektor prodaje naftnih derivata također je zastupljen s dva predstavnika kojima je ovo glavni biznis.
Kada je riječ o proizvodnom sektoru, tu dominira proizvodnja hrane i pića, aluminijskih proizvoda i kablova, te u jednom slučaju papira i higijenskih sredstava. U usponu su finansijski sektor i stanogradnja. Većina predstavnika na listi posluje u više sektora, a više o tomo moižete čitati ovdje.
BiH
Vukanović: Dodik prenio ovlaštenja na Pranjića dva dana prije bolesti – kako je znao?
Prije nekoliko dana predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je u više navrata, prvo na konferenciji za novinare posle sjednice Kolegijuma a potom tokom Posebne sjednice Narodne skupštine, da je Milorad Dodik mnogo sposobniji, mentalno i fizički od odlazećeg američkog predsjednika Joea Bidena, da nije atletičar ali da je dovoljno mobilan, fizički i mentalno sposoban da obavlja funkciju predsjednika, potpisujue zakone i odluke, piše poslanik NSRS Nebojša Vukanović na svojoj zvaničnoj web stranici.
Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:
– Ipak posle samo nekoliko dana i objave Službenog glasnika Republike Srpske pokazalo se da Stevandić ne govori istinu jer je Davor Pranjić, potpredsjednik Republike Srpske iz reda Hrvata, sada kao vršilac dužnosti predsjednika potpisuje zakone, odluke i ukaze. Stevandić bi odmah morao izaći u javnost i objasniti zbog čega je govorio neistine i obmanuo građane Republike Srpske, te poslanike opozicije koji su ga pitali da li neko mijenja Dodika dok je na liječenju i oporavku, da li je bio loše informisan ili je svjesno lagao javnost i građane Srpske?
Danas smo pokušali čuti nemušto pravdanje iz Kabineta Milorada Dodika, od generalnog sekretara predsjednika Jelene Pajić Baštinac, koja je saopštila da je Milorad Dodik još 6.12. ovlastio Pranjića, da umjesto njega potpisuje ukaze koji se objavljuju u Službenim glasniku Republike Srpske!?
To znači da sada “braća” Hrvati vode glavnu riječ u Republici Srpskoj, Hrvat Pranjić je vršilac dužnosti predsjednika a (polu)hrvatica Željka Cvijanović član Predsjedništva BiH, koji nas ubrzano vuče u NATO pakt u kome je već Hrvatska. Ipak najveći problem su grube laži i pokušaji obmane Milorada Dodika, jer je 8.12.2024. godine iz Kabineta predsjednika Republike Srpske objavljeno Saopštenje da je Dodik iznenada hospitalizovan zbog akutnih, što znači iznenadnih zdravstvenih problema koji su naglo buknuli, sa jednjakom i želudcem.
Postavlja se logično pitanje kako je Dodik znao 6.12. da će se iznenada razboliti 8.12.2024. godine, pa je predao dio predsjedničkih ovlaštenja svom pobratimu i potpredsjedniku Davoru Pranjiću? Jasno je da su se i Dodik i Stevandić upetljali u sopstvene laži, kao pile u kučine, i da teško mogu da se iz njih sada izvuku bez posledica. Ovakvo skandalozno ponašanje čelnih ljudi Republike Srpske, koji se nalaze na najvažnijim funkcijama, grube iznošenje neistina i pokušaji obmane građana su nedopustivi.
Takođe je veoma čudno ponašanje i izjave dr Predraga Peška, ljekara iz Beograda koji je operisao Dodika, a koji je njegov blizak saradnik i prijatelj koga su vlasti Srpske angažovale kao ključnu osobu na poslu javne nabavka medicinske opreme za novu bolnicu u Trebinju, vrijednom desetine miliona maraka a na kome će mnogi omrsiti brkove.
Dr Peško je dao Saopštenje i izjavu za medije da je Dodik nesposoban za putovanje i prisustvo ročištima u Sarajevu, zbog dijareje, naglih pražnjenja i osjećaje nadutosti, te iznio zaključak i mišljenje kako je potrebno najmanje dva mjeseca rehabilitacije i oporavka od laporaskopske operacije, pa da se Dodik vrati normalnim aktivnosti i mogne prisustvovati ročištima.
Nisam ljekar i ne želim se upuštati u tumačenje stavova dr Peška, ali njegova ranija politička bliskost sa Dodikom i njegovim okruženjem, učešće u njegovoj kampanji i podrška vlastima, te unosni poslovi na kojima je angažovan kao stručno konsultant, a građani Srpske ne znaju koliko će dr Peško naplatiti svoje stručne i konsultantske usluge, prije svega na nabavci medicinske opreme za novu bolnicu u Trebinju, navode na sumnju da je sve igrokaz za javnost kako bi se kupilo vrijeme i odložilo suđenje. Ipak sada je ključno da Dodik i Stevadnić objave zbog čega su obmanuli javnost, poslanike i Narodnu skupštinu Republike Srpske, tvrdeći da Dodik normalno obavlja funkciju nakon operacije a već dvije nedelje on je ovlaštenja prebacio na Pranjića, i sve pokušao prikriti od javnosti? – napisao je Vukanović.
BiH
Meteorolozi najavili veliku promjenu: Kiša, pa snijeg – neće nas baš zatrpati, ali…
Tokom dana pretežno sunčano uz postepeno naoblačenje sa sjeverozapada. U kasnim večernjim satima padavine u većem dijelu zemlje
U Bosni i Hercegovini jutros je sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Nešto više oblaka je u sjeverozapadnim područjima.
Temperature zraka u 7 sati: Sokolac -10 stupnjeva, Livno -9, Bjelašnica -8, Bugojno, Sanski Most, Sarajevo i Široki Brijeg -6, Bihać, Prijedor, Srebrenica i Tuzla -5, Banja Luka, Jajce i Zenica -4, Doboj -3, Gradačac i Trebinje 0, Mostar 1 stupanj.
Tokom dana očekuje se pretežno sunčano uz postepeno naoblačenje sa sjeverozapada. U kasnim večernjim satima kiša u većem dijelu zemlje, a u višim područjima i na planinama snijeg. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Tokom noću na jugu i jugozapadu zemlje povremeno jaki udari vjetra. Najviša dnevna temperatura od 0 do 6, na jugu do 10 stupnjeva.
U Sarajevu jutro sunčano uz postepeno naoblačenje tokom dana. Najviša dnevna temperatura oko 3 stupnja.
U ponedjeljak oblačno sa kišom na jugu Hercegovini i snijegom u ostalim područjima. Očekivana količina padavina u većem dijelu zemlje između 20 i 40, lokalno na sjeveru i sjeverozapadu Bosne do 50 l/m2.
Visina novog snijega između 10 i 25, u višim područjima i na planinama od 20 do 40, lokalno 50 cm. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Na zapadu i sjeverozapadu Bosne povremeno jaki udari vjetra. Temperature zraka u Bosni između -2 i 3, a u Hercegovini od 3 do 8 stupnjeva.
U utorak oblačno vrijeme. U nižim područjima Bosne kiša ili susnježica koja će postupno preći u snijeg, a u višim područjima i na planinama snijeg. Vjetar prije podne slab do umjeren, a poslije podne i tokom noći umjeren do pojačan sa jakim udarima sjeverni i sjeverozapadni. Temperature zraka u Bosni između -4 i 2, a u Hercegovini od 3 do 8 stupnjeva.
U srijedu u Bosni oblačno vrijeme sa snijegom. U Hercegovini umjereno do pretežno oblačno. U Hercegovini i zapadnim područjima Bosne umjerena do pojačana bura, a u ostatku zemlje slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar. Jutarnja temperatura zraka od -6 do 0, na jugu do 3, a dnevna od -3 do 2, na jugu do 10 stupnjeva, saopćemo je iz FHMZ-a.
-
BiHprije 6 dana
Skandalozna Zovko: “A to se događa u BiH s kršćanima, a kamoli u Siriji. Zato ne budimo naivni!”
-
Smrtovniceprije 4 dana
Na ahiret preselila Bajrić (rođ. Hadžalić) Fatima -Babica
-
Smrtovniceprije 6 dana
Na ahiret preselio Smlatić (Hasan) Mehmed
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 dana
Izraelski ministar odbrane se oglasio nakon žestokih udara po Jemenu: “Naša duga ruka će doći do vas”
-
Svijet / Zanimljivostiprije 4 dana
Saudijska Arabija odustaje od priznanja Palestine: Normalizacija odnosa s Izraelom cijena primirja?
-
Smrtovniceprije 5 dana
Na ahiret preselio Ćoralić (Ramo) Murat – Mujo
You must be logged in to post a comment Login