Religija
Deset imena Kur'ana
Rana muslimanska zajednica na čelu sa halifama Ebu Bekrom i Osmanom poduzela je niz idžtihadskih aktivnosti u vezi sa: a) nastankom Mushafa, b) prepisivanjem i umnožavanjem mushafa i c) reformom kur'anskog pisma. U vrijeme Muhammeda, a.s., Kur'an je zapisivan na različitim materijalima: kamenim plohama, palminom granju, kostima i sl., ali nije bio sakupljen u jednu zbirku (Mushaf).
Svi ti predmeti bili su pohranjivani kod Zejda ibn Sabita, glavnog Poslanikovog, a.s., pisara Objave. Uporedo s tim, i još u većoj mjeri, teklo je učenje Kur'ana napamet (hifz). Sa halifom Ebu Bekrom nastaje prvi Mushaf. Naime, kada je na Jemami (12/634.) poginula skupina ashaba (70 hafiza) u borbi protiv Musejlime el-Kezzaba, Omer ibn el-Hattab predložio je Ebu Bekru da sakupi Kur'an zbog straha da on ne nestane sa smrću njegovih učača ili poznavalaca. Ebu Bekr je izdao fetvu Zejdu ibn Sabitu, i Kur'an je zapisan, odnosno, sakupljen u jednu zbirku – Mushaf. Taj Mushaf ostao je kod Ebu Bekra, zatim kod Omera, a onda kod Omerove kćerke Hafse. Tokom toga perioda raširile se su kopije Kur'ana širom tadašnjeg Hilafeta. Među njima je bilo određenih razlika pa je Huzejfe bin el-Jemani (25. god. po Hidžri) na to ukazao halifi Osmanu ibn el-‘Affanu, r.a. Onda je Osman formirao komisiju na čelu sa Zejdom ibn Sabitom da po drugi put zapišu Kur'an. Mushaf koji je bio kod Hafse uzeli su kao osnovni tekst prilikom ovog posljednjeg zapisivanja/sakupljanja Kur'ana. Osman je lično nadzirao ovaj posao i u njemu sudjelovao. Rekao im je: ”Ako se u nečemu ne složite, zapišite prema jeziku plemena Kurejš!” Kada je Mushaf završen, Osman je načinio njegove kopije i poslao ih u glavne centre Hilafeta, a za sve mimo njega naredio je da se poderu ili spale (prenose se obje ove mogućnosti).
Imena Kur'ana
Sujuti u svome Itkanu prenosi da učenjak pod imenom Šejzele navodi pedeset i pet imena za Kur’an, tj. da je Svevišnji Allah Kur’an nazvao sa pedeset pet imena. Sujuti navodi sva ta imena, a mi ćemo kao primjer navesti prvih deset:
1) Kitab – Knjiga; 2) Mubin – Jasan: Ha Mim. / Tako Mi Jasne Knjige (ed-Duhan, 1-2);
3) Kur'an – Kur'an; 4) Kerim – Plemeniti: On je, doista, Kur'an Plemeniti (el-Vaki'a, 77);
5) Kelam – Govor: …da bi Allahov Govor on čuo… (et-Tevbe, 6);
6) Nur – Svjetlost: …objavili smo vam Jasnu Svjetlost (en-Nisa, 174);
7) Huda – Uputa;
8) Rahmet – Milost: …Uputa i Milost vjernicima (Junus, 57);
9) Furkan – Razdjelitelj Istine od neistine: …Koji objavljuje Svome robu Furkan (ono što rastavlja Istinu od neistine) (el-Furkan 1);
10) Šifa’ – Lijek: U Kur’anu Mi objavljujemo ono što je Lijek… (el-Isra’, 82).
Nakon navođenja svih pedeset i pet imena Sujuti objašnjava značenje svakog imena, npr.:
Riječ kelam derivirana je iz riječi kelm koja znači utjecaj, jer u svijesti čitaoca Kur’ana pojavljuju se značenja koja prije nije znao. Kur’an je nazvan riječju nur jer se njime spoznaju (osvjetljavaju) nepoznata pitanja u vezi sa halalom i haramom itd. (Itqan, 1/221-227)
Učenje, razumijevanje i prakticiranje Kur'ana
Učenje Kur'ana je ibadet i tim činom musliman postaje jedan od najboljih sljedbenika islama, jer u jednom hadisu Muhammed, a.s., kaže: ”Jedan od najboljih ibadeta mog Ummeta jeste učenje Kur'ana” (Bejheki). Neki kažu da je i samo gledanje u Mushaf ibadet. U ajetima Kur'ana kao i hadisima sljedbenici islama se pozivaju da uče i proučavaju Kur'an. Otuda svaki musliman nastoji da nauči učiti Kur'an, da ga svakodnevno otvara, gleda u njega i ispravno uči ili čita: Onima kojima smo dali Knjigu čitaju je potpuno ispravno – to su oni koji u nju vjeruju (el-Bekare, 121). Ukoliko je učenje Kur'ana popraćeno i razumijevanjem njegovih značenja, onda je riječ o većoj koristi i dobru za njegovog učača. No valja naglasiti da i bez razumijevanja njegovih značenja učač ima nagradu i korist od svoga učenja. Imam Gazali prenosi slijedeće riječi čuvenog imama Ahmeda ibn Hanbela: ”Usnio sam Allaha, dž.š., pa ga upitah: ‘Šta je najvrjednije čime Ti se bliski približavaju? A On mi reče: ‘Mojim Govorom, Ahmede!’ Dalje upitah: ‘Gospodaru moj, uz njegovo razumijevanje ili bez njega?’ Odgovori mi: ‘I uz razumijevanje i bez njega”’ (Gazali, Ihja’, 2/232). Uz učenje i proučavanje Kur'ana, dakako, ide i vladanje i postupanje po Kur'anu koje donosi sreću i bereket u životu na ovome svijetu, a obilnu nagradu i više stepene na Onome svijetu.
Autor: Almir Fatić
islam.ba
Religija
“Vama vaša vjera, a meni moja.”
Religija
Izdaja vodi u propast
Čovjek može izdati i iznevjeriti sebe, svoju vjeru, svog prijatelja, svoju porodicu, svoj narod ili svoje vrijednosti općenito, misleći da će nešto dobiti i tako se usrećiti, međutim sveti tekstovi nas uče kao i iskustvo života, da je nemoguće iznevjeriti sebe i svoje vrijednosti, a istinsku sreću osjetiti.
Taj put izdaje, spletke i lažnog predstavljanja uvijek vodi ka nesreći u sopstvenoj duši i omraženosti među ljudima. Ko krene tim putem, ništa od onog sitnog šićara neće imati značaj.
Zadatak nam je odgajati generaciju mladića i djevojaka koji će poput planine čvrsto štititi svoju vjeru i svoj narod
Hafiz Ammar Bašić
Religija
Dova za zaštitu od nesreća i belaja na putovanju
Kada se čovjek pripremi za put, ne bi smio da izostavi putnu dovu
Muhammed, s.a.v.s., je preporučio učenje putne dove u u kojoj ćemo zamoliti Allaha da nas sačuva svih neugodnosti na putu, da nam olakša putovanje i sačuva našu porodicu od svih iskušenja na koja bi mogli naići na putu.
Imam Muslim bilježi predaju od Abdullaha b. Omera, radijallahu anhu, a u kojoj navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, kada bi krenuo na put, prvo pruočio tri puta Allahu ekber, zatim izgovorio kuranske riječi: ”Subhanellezi sehare lena haza ve ma kunna lehu mukrinin. Ve inna ila Rabbina lemunkalibun.” / Hvaljen neka je Onaj koji je dao da nam one služe, mi to sami ne bi mogli postići, i mi ćemo se sigurno Gospodaru svome vratiti!
Nakon toga je proučio sljedeću dovu:
”Allahumme inna nes’ eluke fi seferina haza el-birre ve-t-takva, ve mine-l-’ameli ma terda. Allahumme hevvin ’alejna seferena haza vetvi’ anna bu’deh. Allahumme Ente-s-sahibu fi-s-seferi ve-l-halifetu fi-l-ehl. Allahumme inni e’uzu bike min va’sai-s-seferi ve keabeti-l- menzari ve sui-l-munkalebi fi-l-mali ve-l-ehl.”
/ Allahu, tražim od Tebe na ovom putovanju dobročinstvo, bogobojaznost i djela kojima si Ti zadovoljan. Allahu, olakšaj nam ovaj put i učini ga kratkim. Allahu, Ti si saputnik na putovanju i zamjenik u porodici. Allahu, utječem Ti se od teškoća putovanja, ružnog prizora i lošeg ishoda u imetku i porodici.
Ovu dovu bismo trebali praktikovati učiti svaki put prilikom kretanja na putovanje, jer je njeno učenje ibadet, imamo sevape, ali i osiguravamo hajirli odlazak i povratak s puta.
Za Akos.ba piše: Nedim Botić
Religija
Prihvatanje Božije odredbe: Kada stvari krenu po zlu vjerujmo u Allahov plan
Neki se ljudi previše fokusiraju na kader (božiju odredbu) sa filozofskog aspekta i zbog toga ne ostvare prave benefite vjerovanja u kader. Da, postoje određeni aspekti kadera koji su van granica ljudskog razuma, zbog toga što smo mi ograničena stvorenja, koja pokušavamo razumijeti nešto neograničeno znanje i mudrost Stvoritelja, a to je nešto što ljudska bića nisu u stanju shvatiti u potpunosti.
Koncept kadera jasno je pojašnjen u Kur’anu i Sunnetu. Mi (muslimani) vjerujemo da Allah sve zna i da njegova moć obuhvata sve i da se ništa ne može desiti mimo Njegove volje. On nam je podario slobodnu volju da bi nas iskušao, a već unaprijed zna rezultate. Islamski koncept kadera nije fatalistički, već je zapravo ohrabrujući. Kao muslimani, mi vjerujemo da trebamo dati sve od sebe u svakom poslu, a to podrazumijeva naš porodični život, našu karijeru i naše ibadete. Trudimo se i dajemo sve od sebe, ali postoje stvari koje su van naše kontrole i zbog toga se, u pogledu rezultata, pouzdajemo u Allaha, dž.š. Prihvatamo to da Allah, dž.š., zna ono što je najbolje za nas. Kada stvari krenu po zlu, vjerujemo u Allahov plan, prihvatamo kader i čvrsto vjerujemo da je ono što se događa najbolje za nas.
Ovakvo vjerovanje je vrlo ohrabrujuće u teškim vremenima, ulijeva nam nadu i jača samopouzdanje i tjera nas da
se, umjesto na problem, fokusiramo na šanse i rješenja. Ovakav mentalni sklop je ključan za samopouzdanje.
Izvor: Ismail Kamdar „Best of Creation – An islamic guide to self-confidence“
Za Akos.ba preveo Fahrudin Vojić
akos.ba
Religija
Duhovni put ka Allahu: Zahvalnost na blagodatima
Potrudimo se da svaki dan riječima i djelima zahvaljujemo Uzvišenom Allahu na neizmjernim blagodatima koje nam je podario i razmišljajmo o tome kako blagodati koristimo – da li ih koristimo u onome što je dozvoljeno i s čime je Uzvišeni Allah zadovoljan ili ih koristimo na nedozvoljen način
Rekao je šejh Ibn Ataullah el-Iskenderi: ”Onaj ko je nezahvalan na blagodatima izlaže se njihovom nestanku, a onaj ko je zahvalan na njima vezuje ih za sebe”.
Jedna od zakonitosti Uzvišenog Allaha, preko koje teče opskrba, svaka vrsta opskrbe, jeste da zahvalnost Uzvišenom Allahu na blagodati povećava samu tu blagodat ili je zamjenjuje još boljom od nje. Rekao je Uzvišeni Allah: Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati. (Kur’an, Ibrahim, 7. ajet) Onaj koji zahvaljuje na blagodatima sigurno ih vezuje za sebe, jer je Allahovo obećanje naknade za zahvalu istinito obećanje.
Zahvalnost se ne iskazuje samo riječima elhamdulillahi, već se zahvalnost, također, treba iskazati i djelima. Kaže Uzvišeni Allah: Trudite se i budite zahvalni, o čeljadi Davudova! (Kur’an, Sebe’, 13. ajet) Zahvalnost djelom zahtijeva odgovore na slijedeća pitanja: Šta sam uradio s ovom blagodati? Da li sa učestvovao sa njom ili jednim njenim dijelom, u nekom dobru ili nekoj dobroj nakani? Ili sam je upotrijebio na nedozvoljen ili ružan način?
Potrudimo se da svaki dan riječima i djelima zahvaljujemo Uzvišenom Allahu na neizmjernim blagodatima koje nam je podario i razmišljajmo o tome kako blagodati koristimo – da li ih koristimo u onome što je dozvoljeno i s čime je Uzvišeni Allah zadovoljan ili ih koristimo na nedozvoljen način.
Iz knjige: Džasir Auda, Duhovni put ka Allahu, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2012, str. 101-102.
akos.ba
Religija
Za bereket i blagostanje u kući, svaki dan, neko od ukućana, treba da…
– prouči barem jednu stranicu Kur'ana (što više to bolje)
– pročitati i po mogućnosti, naučiti jedan hadis Poslanika, a.s.
– donijeti najmanje 100 salavata i selama na Poslanika, a.s.
– izgovoriti najmanje 100 x riječ istigfara: “estagfirullah”
– udijeliti nešto sadake ( nije nužno svaki dan)
Spomenute radnje, bilo bi najbolje raditi porodično u halki, jer će tada efekat biti bolji ako Bog da.
Saudin Cokoja,prof. islamske vjeronauke
-
Cazinprije 5 dana
Šarmantna CaZimska priča osvaja simpatije i grije srca
-
Cazinprije 4 dana
Održan ‘Izbor sportiste grada Cazina za 2024. godinu’: Rukometašica Adelisa Dautović ponijela ovu prestižnu titulu
-
USKprije 5 dana
Poznat identitet muškarca koji je ubio ženu u Ključu
-
USKprije 5 dana
Ukinuta presuda Bužimljanima Naniću i Kudeliću za zločine, ostalima potvrđeno ukupno 26 godina zatvora
-
USKprije 5 dana
Zbog snježnih nepogoda i prekida električne energije iz kampa Lipa izmješteno 113 migranata
-
USKprije 5 dana
Bivši premijer USK Husein Rošić pravosnažno osuđen na 10 mjeseci zatvora
You must be logged in to post a comment Login