Connect with us

USK

(FOTO) Slučaj Bišćanke Asime Brkić Handanagić i danas je misterija, FUP traga za 50 osoba: Prepoznajete li neke od njih?

Published

on

Međunarodne potjernice su raspisane za osobama koje su počinile ubistvo, silovanje, razbojništvo, a među njima ima i stranih državljana koji izmiču pravdi već godinama

U odnosu na godine iza nas kada su se na zvaničnoj stranici Federalne uprave policije nalazila imena više od 100 bjegunaca, danas taj broj iznosi 50. Traga se za počiniteljima različitih krivičnih djela, od zloupotrebe ovlasti, silovanja, ubistva, šumske krađe, razbojništva, krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva, do krađa te dilanja droge.

HAPSITI OPREZNO

Na listi se nalaze i tri žene i to Kristina Vučan, koja se tereti za pranje novca, odnosno da je s majkom Zoricom hakirala livanjsku firmu i s računa skinula oko 50.000 KM. Novac su prebacile na više svojih računa, a kako je prevara brzo otkrivena, pojedini računi su blokirani.

Kristina Vučan

Asima Brkić Handanagić, za kojom je po naredbi bihaćkog Općinskog suda raspisana međunarodna potjernica, navodno se krije u Siriji. Oslobođenje je prije nekoliko mjeseci pisalo da se ova 51-godišnjakinja iz Bihaća tereti za oduzimanje djeteta ili maloljetnika. Saznajemo da je ona BiH napustila 2009. sa dvoje maloljetne djece.

Asima Brkić Handanagić

– Te godine sud u Austriji je donio presudu prema kojoj je Asimin suprug dobio starateljstvo nad njihovo dvoje, tada maloljetne, djece. Godinu poslije ta odluka je postala pravosnažna, a ona je već u međuvremenu došla u BiH. Pomenutu odluku je priznao i Sud u Bihaću i Gradačcu, naveo je tada za Oslobođenje izvor blizak policiji, koji je dodao da je tokom godina istrage konstatovano da je 51-godišnjakinja iz Bihaća otišla u Maoču, gdje se pridružila selefijskom pokretu. Ono što je posljednje utvrđeno jeste da je ona BiH napustila prije 12 godina i otišla u Siriju, te joj se od tada gubi svaki trag.

image

Aldijana Dizdarević

Godinama je neuhvatljiva i Aldijana Dizdarević. Tereti se za pokušaj ubistva, odnosno da je u septembru 2011. godine u mjestu Kumarice kod Velike Kladuše iz ručno izrađene puške ispalila hitac u N. S. i teško ga ranila. Zbog istog krivičnog djela policiji iz ruku izmiče i Hasan Koštić iz Velike Kladuše za kojim je potjernica raspisana zbog prinudnog sprovođenja u KPZ Zenica na izdržavanje kazne zatvora od sedam godina.

Negrin Safić

Pod oznakom “Hapsiti oprezno” nalaze se imena bjegunaca i to Ahmeta Grahovića zbog krivičnog djela silovanje, Krste Markovića zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, potom Josipa Perića za kojim se traga zbog nasilničnog ponašanja i teške krađe, Jasmina Hozanovića, koji se tereti za ubistva, i Ahmeda Zuhaira, državljanina Saudijske Arabije. Osim Zuhaira, među bjeguncima sa stranim državljanstvom su i Jarc Primož, koji se traži zbog teške krađe, Italijan Giovani Filippo, Aslan Imami, državljanin Turske, te Ahmed Chwihne, Sirijac, koji se traži zbog pokušaja ubistva. Naime, aktom Općinskog suda u Sarajevu za njim je izdata međunarodna potjernica i to zbog neodazivanja na izdržavanje zatvorske kazne na koju je pravomoćno osuđen još 1996. u tadašnjem Višem sudu u Mostaru.

Hasan Kostić, Jarc Primož i Draško Erbez

Objavljena potjernica ne sadrži fotografiju osobe za kojom se traga, a s obzirom na to da se traže hapšenje i ekstradicija, pretpostaviti je da se tražena osoba nalazi van granica BiH.

Đorđe Arežina

Traga se još i za Izudinom Alićem, Draškom Erbezom, Damirom Trifkovićem, Emirom Brkićem, Đorđom Arežinom, Jovanom i Kostom Bjelotomićem, Kenanom Hajdarevićem, Krunoslavom Borićem, Brunom Hodakom, Ibrom Topićem…

Kosta Bjelotomić

Krajem prošle godine raspisana je, po naredbi Općinskog suda Velika Kladuša, potjernica za Negrinom Safićem Negrom. On je osuđen na kaznu zatvora od godinu zbog krivičnog djela neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.

PET GODINA SKRIVANJA

Na spisku Federalne uprave policije nalaze se i imena osoba koje su, na osnovu potjernice, pronađene i uhapšene. Među njima su i Aleksandar Macan i Anel Handukić. Prvi je, skupa sa Savom Marinkovićem i Markom Trifkovićem Žižanom, optužen za ubistvo sarajevskih policajaca Adisa Šehovića i Davora Vujinovića, u sarajevskom naselju Alipašino Polje 26. oktobra 2018. godine. Handukić, koji se pet godina krio od policije, uhvaćen je u Italiji 2021, a potom ekstradiran u Bosnu i Hercegovinu nakon čega je smješten u pritvorsku jedinicu Kazneno-popravnog zavoda Bihać, piše Oslobodjenje

Handukić, koji ima dvojno državljanstvo, BiH i Austrije, osumnjičen je za krivična djela organizirani kriminal i neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga. Potjernicu za Handukićem raspisao je 2015. godine Kantonalni sud u Bihaću jer je sa državljankom Švicarske Marijom Franciscom Bischof organizovao uzgoj marihuane u bihaćkom prigradskom naselju Grmuša u jednoj vikendici.

BiH

Novalić i Bajramović nakon pravosnažne presude primali zastupničku plaću

Published

on

By

Presuda bivšem premijeru i SDA-ovom zastupniku Fadilu Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a NIP-ovom Halilu Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata u Zastupničkom domu, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta.

Novaliću i Bajramoviću oduzeti mandati zbog pravosnažnih presuda

Centralna izborna komisija BiH oduzela je mandate dvojici federalnih zastupnika, SDA-ovom Fadilu Novaliću i NiP-ovom Halilu Bajramoviću, zbog pravosnažnih presuda na zatvorske kazne duže od šest mjeseci. Tako nalaže Izborni zakon BiH.

Bivši premijer Federacije BiH, Novalić, osuđen je na četiri godine u predmetu “Repiratori”, a Bajramović na tri godine zbog “obmane pri davanju kredita”.

– Novalić Fadilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 26.01.2024. godine, kada je presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 2 K 039029 21 od 05.04.2023. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 21.03.2024. godine. Bajramović Halilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 08.11.2023. godine, kada je presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 01 0 K 014058 20 K od 13.06.2022. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 15.03.2024. godine – odgovor je koji je Fokus dobio u CIK-u.

Dakle, presuda Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta. Sve do pravosnažnosti CIK-ovih odluka u martu.

Uprkos tome što su znali da su im dani u Parlamentu odbrojani, ni jednom ni drugom nije palo na pamet da prihvate odgovornost i zatraže prekid radnog odnosa. Propisi najvišeg zakonodavnog organa u Federaciji BiH omogućili su ovim osuđenicima za krivična djela da nastave primati hiljade maraka iz budžeta. Dakle, na račun građana.

CIK ne dobija službene obavijesti o presudama

Činjenica je da protekne dosta vremena od sudske presude do pravosnažnosti odluke CIK-a o oduzimanju mandata. Međutim, problem je što CIKBiH ne dobija nikakve službene obavijesti o presudama protiv izabranih članova organa vlasti pa proces oduzimanja mandata pokreće tek nakon saznanja do kojih dođe, nerijetko putem medija ili iz drugih izvora. Zato se može desiti da neki slučaj koji nije medijski propraćen, a potom i presuda, ostanu prilično dugo neotkriveni.

– Centralna izborna komisija BiH po saznanju da je neki izabrani zvaničnik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže kako je to propisano odredbama člana 1.10 stav (1) tačka 4. Izbornog zakona BiH obraća se nadležnom sudu za dostavljanje presude sa naznačenim datumom pravosnažnosti. Tek nakon toga CIKBIH pokreće postupak utvrđivanja prestanka mandata – kaže za Fokus Stručna savjetnica za odnose s javnošću u CIK-a BiH Maksida Pirić.

Međutim, pojašnjava da u svim slučajevima, bez obzira na datum donošenja pravosnažne odluke Centralne izborne komisije BiH, mandat zvaničniku prestaje sa danom pravosnažnosti sudske presude.

Nažalost, to u praksi ništa ne znači zato što prestanak mandata ne znači automatski i prekid radnog odnosa jer njihov radno-pravno status nije u nadležnosti CIK-a, nego je regulisan propisima organa vlasti. U ovom slučaju Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.

Marinković Lepić tražila reakciju komisije

Istina je da je Mirjana Marinković Lepić još 31. januara, u vrijeme kada je bila predsjedavajuća tog doma, zatražila od Mandatno-imunitetske komisije da razmotri medijske natpise o pravosnažnoj presudi protiv Novalića te pitanje prestanka mandata. Samo osam dana kasnije i CIKBiH je obavijestio Zastupnički dom da je pokrenuo postupak utvrđivanja činjenica i odgovornosti tri zastupnika, među kojima Novalića i Bajramovića.

Nedugo nakon toga, 21. februara, CIK je dostavio i odluke o prestanku njihovih mandata sa datumima kada su im izrečene pravosnažne sudske presude. Međutim, ova komisija je odlučila čekati da i CIK-ove odluke postanu pravosnažne. One sudske valjda im nisu bile relevantne.

Parlament ne otkriva detalje

Fokus je sekretaru Zastupničkog doma Ivanu Miličeviću uputio pitanja do kojeg datuma su Bajramović i Novalić primali plaće po osnovu rada u Parlamentu. On je upit proslijedio Administrativnoj komisiji, čija je privremena sekretarka dobila zadatak da odgovori.

– U dogovoru s predsjednikom Administrativne komisije Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Rasimom Smajlovićem dostavljamo Vam odgovor na postavljena pitanja: Nakon dostave pravosnažnih Odluka od strane CIK-a, Administrativna komisija je u skladu sa Poslovnikom i svojim nadležnostima propisanim člankom 59. donijela rješenja o prestanku radnog odnosa navedenim zastupnicima Fadilu Novaliću i Halilu Bajramoviću. Odnosno, i jednom i drugom zastupniku radni odnos je prestao danom pravosnažnosti Odluka o dodjeli i prestanku mandata Centralne izborne komisije – navedeno je u odgovoru.

U prevodu, ovo bi značilo da je Novaliću radni odnos prekinut istog dana kada se javio na izdržavanje kazne u državni zatvor u Vojkovićima, 21. marta.

U nastojanju Fokusa da dobije dodatna pojašnjenja uključujući precizne datume do kada su bili na platnom spisku pokušali su stupiti u kontakt sa predsjednikom Administrativne komisije, no još nisu dobili uzvratni poziv.

Podsjećanja radi, bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić 21. marta otišao je na izdržavanje zatvorske kazne. Prethodno je, u januaru ove godine, Apelaciono vijeće suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu u predmetu “Respiratori” kojom je osuđen na četiri godine. Uprkos njegovim nastojanjima da se odgodi izvršenje kazne, žalba je odbijena pa je Novalić bio prinuđen javiti se u državni zatvor.

Nastavi čitati

USK

Admir Mujkić: I danas postoji teza da je Sarajevo zaboravilo Bihać i Bihaćku krajinu

Published

on

By

O tematskim preokupacijama studenata te o njegovom vojnom roku u Zadru i atmosferi u tom gradu neposredno uoči rata slušajte i gledajte ove subote u 21 sat na www.podcastoslobodjenje.ba

Admir Mujkić, bosanskohercegovački akademski grafičar, gost je nove epizode podcasta U kontru sa Draganom Markovinom. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek za grafiku, u klasi profesora Dževada Hoze. Na istoj akademiji završio i postdiplomske studije.

Sa Mujkićem, koji je i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Dragan Markovina je razgovarao povodom izložbe iz arhiva akademije koja pokriva prvih deset godina studija grafike, 1972-1982. godine.

Pričali su i o njegovom odnosu prema Uni, ratovanju u Petom korpusu, umjetničkoj inspiraciji zavičajem, o Japodima i Krajišnicima, studiju u Sarajevu i utjecaju profesora Dževada Hoze na njegov rad. Tematizirali su i grafički doprinos akademije Olimpijadi u Sarajevu te ratnom djelovanju i ratnim grafikama s ALU-a.

Bilo je riječi i o obnavljaju Umjetničke kolonije u Počitelju, o tome zbog čega Bosna i Hercegovina nema osmišljen nastup na Venecijanskom bienaleu, o strukturi studenata u Sarajevu i o tome djeluje li još uvijek sarajevska akademija kao centralna i okupljajuća za čitavu državu.

O tematskim preokupacijama studenata te o njegovom vojnom roku u Zadru i atmosferi u tom gradu neposredno uoči rata slušajte i gledajte ove subote u 21 sat na www.podcastoslobodjenje.ba te na platformama  ​YouTubeGoogle PodcastsApple PodcastsDeezerSpotifyPodcast IndexAmazon MusicTuneIn + AlexaPodcast AddictPodchaserPocket CastsListen Notes Player FM.

 

Prethodnu epizodu podcasta U kontru sa Draganom Markovinom u kojoj je gošća bila Željka Udovičić Pleština, pogledajte OVDJE.

Nastavi čitati

USK

Bihać: Pijani sin pretukao roditelje, on završio u zatvoru, roditelji u bolnici

Published

on

By

U naselju Ripač zabilježen je slučaj porodičnog nasilja koji je potresao mještane ovog mirnog bihćkog naselja.

Kako saznajemo, pijani 25-godišnji sin je, nakon što je verbalni sukob eskalirao, fizički nasrnuo na svoje roditelje, nanijevši im ozbiljne tjelesne povrede.

Brzom reakcijom policije, koja je odmah stigla na lice mjesta, nasilnik je lišen slobode. Međutim, to nije spriječilo tragediju koja se već dogodila.

Oba roditelja su prevezena na odjel hitne pomoći Doma zdravlja Bihać, gdje su im medicinski timovi konstantovali lakše tjelesne povrede. Ipak, posljedice ovog napada ostavile su duboke emocionalne i fizičke rane u porodici i šire.

Nastavi čitati

Najčitanije