Connect with us

BiH

Hoće li Sabina Bešlagić, supruga glumca Enisa Bešlagića, biti nova zamjenica direktora Agencije za lijekove?

Published

on

Sabina Bešlagić, supruga glumca Enisa Bešlagića, mogla bi biti nova zamjenica direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine. Barem su se takve spekulacije pojavile u javnosti.

U skladu sa zaključkom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, donesenih na drugoj sjednici održanoj 9. februara, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine raspisalo je Javni oglas za izbor i imenovanje direktora i zamjenika direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Početkom februara za vršiteljicu dužnosti direktora Agencije, imenovana je Nataša Grubeša, kadar SNSD-a, nakon što je dotadašnjem direktoru Aleksandru Zolaku, i zamjenici direktora Dinki Muhović, istekao mandat.

Bešlagić, po zanimanju magistrica farmacije, dugogodišnja je zaposlenica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, a trenutno je načelnica Službe za osiguranje kvaliteta.

 

Ramo Rustemović, predsjednik Sindikata radnika, kaže “kako je Bešlagić prije 20 godina počela raditi u Zavodu za kontrolu lijekova, te da je došla kao studentica generacije sa Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu sa prosjekom ocjena – 9,5”.

– Već sedam godina je ekspert P4 ekspertne grupe u Strazburu za razvoj monografija inovativnih molekula. Deset godina bila je šef Laboratorije, a već tri godine je pri Kabinetu direktora kao načelnika Službe za osiguranje kvaliteta. Radi se o vrlo kvalitetnom kadru, kada je riječ o oblasti farmacije. Prva je od učesnika u apelaciji za Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS-a kojeg je Ustavni sud ukinuo 2. decembra prošle godine. Ne želimo kriti, bilo bi dobro da Bešlagić dođe na poziciju zamjenice direktora jer ima organsku vezu sa ovom institucijom, kapacitet i znanje da poboljša materijalni status Agencije u kojoj struka treba voditi glavnu riječ. Dolazi iz baze i zna naše probleme i, ako bude izabrana, neće joj biti nimalo lako jer valja braniti politiku i lijekove. To čija je Sabina Bešlagić supruga uposlene u Agenciji ne zanima jer od toga nemamo ništa – dodao je Rustemović.

Da li je konkurisala za poziciju zamjenika direktora ili će to uraditi u narednim danima, pokušali smo saznati iz prve ruke, no Sabina Bešlagić nije se javljala na broj telefona u Agenciji.

Iako je i zamjenici direktora istekao mandat, na zvaničnoj stranici Agencije još stoji ime Dinke Muhović.

– Muhović nije smijenjena vjerovatno zato da se ne bi kršila procedura člana 55a. Zakona o upravi BiH o imenovanjima ministara i direktora – kazao je Rustemović.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH godinama se suočava sa brojnim problemima. Među najvećim su manjak zaposlenih stručnih kadrova te loš materijalni status uposlenih.

Rustemović ističe kako svi sektori unutar Agencije imaju problem sa nedostatkom stručnog kadra – ljekara, farmaceutskih tehničara, analitičara… Međutim, nadležni godinama ignorišu njihova upozorenja o tome da je neophodno izmijeniti Pravilnik o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta.

– Od 163 radnika, koliko je Sistematizacijom radnih mjesta utvrđeno da ih Agencija treba imati, taj broj nikada od osnivanja 1. maja 2009, nije postignut. Budžet je odobren za 103 radnika, ali zbog penzionisanja, smrtnih slučajeva ili odlaska radnika u druge institucije i firme, u Agenciji su trenutno 92 uposlenika. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH zarađuje novac. Godišnje je to oko 15 miliona KM. Smatram kako bismo trebali imati drugačiji tretman jer ovdje su zaposleni ljudi koji svakodnevno kontrolišu lijekove i vakcine. Agencije u zemljama u okruženju imaju status Regulatornog tijela. I naša Agencija je to po svojoj formi, ali ona nikada nije zaživjela kao takvo tijelo jer bi to značilo da samostalno odlučuje o svom budžetu, prijemu neophodnog kadra u radni odnos, edukaciji, opremi. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH je agencija pacijenata, a ne nikoga od nas, ponajmanje politika – istakao je Rustemović.

BiH

Ambasador Izraela u Srbiji negirao genocid u Srebrenici: “Taj pojam rezervirati samo za najteže zločine”

Published

on

By

Ambasador Izraela u Srbiji, Yahel Vilan, izjavio je danas da “Izrael nikada nije prihvatio nazivanje zločina u Srebrenici genocidom”.

Vilan je istakao da je “pogrešno koristiti termin genocid za Srebrenicu”, navodeći da takvo označavanje “stvara iskrivljenu sliku o događajima”.

“Ne tvrdim da je holokaust jedini genocid, bilo je i drugih slučajeva širom svijeta. Ali, nazivajući Srebrenicu genocidom, po mom mišljenju, umanjujemo važnost tog pojma, koji bi se trebao rezervirati samo za najteže zločine”, istao je Vilan u intervjuu za srbijansko izdanje Sputnjika.

Govoreći o predstojećem glasanju o rezoluciji o Srebrenici, ambasador je rekao da Izrael “razumije težinu pitanja”.

“Zemlje koje su više politički motivisane nego privržene historijskoj istini trebale bi razmotriti uticaj svojih odluka na region i stabilnost Bosne i Hercegovine”, naglasilo je.

Ambasador je zaključio da “politizacija ovakvih pitanja nije korisna te da bi ih trebalo rješavati na moralnom i pravnom nivou, bez miješanja politike”.

 

Nastavi čitati

BiH

Sa četničkom kokardom na glavi prijeti Bošnjacima: “Turci”, čekamo 2. maj. Ne bih vam bio u koži

Published

on

By

Mladić pod imenom Aco, koji je prošle godine na društvenim mrežama vrijeđao i upućavao prijetnje bošnjačkom stanovništvu u Bijeljini, ponovo je isto uradio.

Sa četničkom kokardom na glavi poručio je “Turcima”:

“Čekamo drugi maj, Boga mi, ne bih vam bio u koži. Spremni smo, živjela Srbija”.

Podsjećamo, on je prošle godine provocirao srpskom i ruskom zastavom prolazeći kroz povratnička naselja.

“Evo Ace i u najvećem muslimanskom naselju u Bijeljini. Ne mislim na Janju nego ovaj ovdje dio gdje su sami muslimani. Ja molim da me neko napadne. Ja se okrećem naravno ko me bude napao ja mu napravim javnu dženazu. Samo bih želio da vas upozorim da Aco ima čime da se brani. Uvijek uz njega, uvijek je tu. Živjela Republika Srpska i Srbija”, kazao je tada.

Nastavi čitati

BiH

U sistemu debelo škripi: Policajci drže kafane, rade kao tjelohranitelji, mimo zakona, tako se “zalomio” slučaj Gačanin

Published

on

By

Iako sve policijske agencije u imaju jedinice za profesionalne standarde koje se bave unutrašnjim funkcioniranjem institucije i provjerama svojih pripadnika, dok sigurnosne provjere rade SIPA i OSA, evidentno je da u cijelom sistemu negdje debelo škripi
Hapšenje 23 osobe u akciji kodnog naziva “Black tie 2”, a potom i puštanje na slobodu većeg broja njih sa ili bez mjera zabrane, a nakon maratonskog ročišta u Sudu Bosne i Hercegovine na kojem se moglo čuti sve i svašta, čini se samo je pokrenulo nova pitanja o funkcioniranju policijskih agencija prvenstveno u Federaciji BiH, piše Faktor.
Među uhapšenima, kao što je poznato, bila su i trojica pripadnika Federalne uprave policije – Adin Ćatić, Senad Kadić i Emir Druškić, komandant Specijalne jedinice FUP-a Mustafa Selmanović, ali i vršilac dužnosti direktora FUP-a Vahidin Munjić.
Njihov “grijeh” ogleda se u tome što su u septembru 2016. godine trojica tadašnjih pripadnika Specijalne policijske jedinice FUP-a osiguravali vođu međunarodnog narkokartela “Tito i Dino” Edina Gačanina dok je boravio u Sarajevu. Za to vrijeme koristili su odsustvo sa posla na osnovu otvorenog bolovanja.
Selmanović im je to, kako smatra Tužilaštvo, kao njihov tada direktni nadređeni, navodno omogućio, dok je Munjić propustio da protiv njih pokrene disciplinski postupak. Nakon što im je vanrednim provjerama ipak utvrđena sigurnosna smetnja i oduzet pristup tajnim podacima, Munjić je promijenio pravilnik o radnim mjestima za koja nije potreban pristup tajnim podacima kako bi i dalje mogli raditi u FUP-u.
Sudska odluka kojom je ovih pet osumnjičenih pušteno da se brani sa slobode pokazuje da tužilac (barem zasad) nije dokazao dovoljan stepen osnovane sumnje da bi im sud odredio pritvor.
Ono što je, međutim, sasvim jasno nakon svega što se moglu čuti i što je i dokumentovano tokom dosadašnjeg toka istrage je da spomenuta trojica policajaca jesu počinila težu povredu službenu dužnosti, prekršivši Zakon o policijskim službenicima FBiH, odnosno odredbe člana 107 istog zakona (Obavljanje djelatnosti koje nisu u skladu s interesima policijskoga organa ili bez prethodnog odobrenja starješine; ponašanje koje narušava ugled policijskoga organa; zloupotreba bolovanja;).
Osim toga, članom 38. Zakona o policijskim službenicima FBiH, propisano je da policijski službenik ne može obavljati nikakvu dodatnu djelatnost uz naknadu, osim uz odobrenje rukovodioca, koje po svemu sudeći nisu imali. Barem ne u pisanoj formi.
Ovim članoma zakona, kako nam je pojašnjeno iz policijskih agencija, podrazumijeva se da policijski službenik ne smije u svom vlasništvu imati, naprimjer, ni ugostiteljski objekat. Po tome je za njih dodatno otežavajuće ako su, a kako se to tvrdi na osnovu operativnih saznanja, navodno novac zarađen za usluge osiguranja narkobosa ulagali u otvaranje ugostiteljskih objekata, koje su, navodno, registrirali na imena drugih osoba.
Na spomenutom ročištu na kojem je raspravljan prijedlog Tužilaštva da im se odredi pritvor, odbrana se svojski trudila da dokaže da “niko u BiH, pa tako ni oni u to vrijeme nisu znali da je Edin Gačanin sigurnosno interesantna osoba”, te da su mislili da se radi o “biznismenu iz Dubaija”. U ovom slučaju to uopće nije ni bitno, jer bi, sudeći prema zakonskim odredbama, povredu dužnosti počinili da su u privatnom aranžmanu osiguravali bilo koga.
Kada je u pitanju ulaganje novca u otvaranje ugostiteljskih objekata, javna je tajna u Sarajevu da u glavnom gradu egzistira veći broj njih čiji su stvarni vlasnici pojedini policijski službenici, iako se formalno-pravno vode na drugim imenima.
Takve tvrdnje bez imalo uvijanja iznio je i državni delegat i nekadašnji direktor Federalne uprave policije Zlatko Miletić, koji je gostujući na N1 kazao kako “najmanje 25 policijskih službenika u Sarajevu drži ugostiteljske objekte u kojima se rasparčava droga”, kao i da to “zna pola Sarajeva”.
Iako prema Miletićevim riječima to “zna pola Sarajeva”, očigledno je da o tome nije obaviješten ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica, koji je danas saopćio kako se radi o “vrlo ozbiljnim tvrdnjama koje moraju biti detaljno provjerene”.
– MUP Kantona Sarajevo, Uprava policije, tim povodom će izvršiti adekvatne provjere ovih navoda – naveo je Katica.
Mi bismo tome dodali i: “Ako nije zastupila zastara”.
Iako sve policijske agencije u državi imaju svoje jedinice za profesionalne standarde koje se bave unutrašnjim funkcioniranjem institucije i provjerama svojih pripadnika, dok sigurnosne provjere rade SIPA i OSA, evidentno je da u cijelom sistemu negdje debelo škripi.
Svjedoci smo da se s provjerama najčešće krene tek nakon što neko od medija “provali” neku aferu ili nezakonitost.
Tako je bilo kod čuvanja Tita, tako je bilo kod izostanka sistematskih ljekarskih pregleda policajaca, tako je i s kafanama koje drže policajci…
Da ne bude zabune, ništa bolja situacija nije ni u entitetu RS, gdje je isto tako javna tajna da brojni pripadnici MUP-a u slobodno vrijeme privatno rade kao osiguranje nekih ugostiteljskih objekata.
Nastavi čitati

Najčitanije