Connect with us

BiH

Sebija Izetbegović ostaje ginekologinja, sporna samo profesorska titula

Published

on

Rektor Univerziteta u Sarajevu je odlukom Senata zadužen da donese rješenje kojim se poništava upis u Matičnu knjiga magistranata, čime će Izetbegović izgubiti titulu magistrice, a samim time i doktorice medicinskih nauka

Sebija Izetbegović, kojoj je Senat Univerziteta u Sarajevu 6. marta poništio magistarsku titulu, samim tim i onu doktorice medicinskih nauka, može nastaviti raditi kao liječnica, ali ne i kao profesorica na Medicinskom fakultetu.

Senat je ocijenio da “nije ispunila sve ispitne obaveze na postdiplomskom studiju na Medicinskom fakultetu u Sarajevu”. Odluku Senata treba provesti Medicinski fakultet.

Odluka je donesena nakon što Komisija, koju je formirao Univerzitet, nije mogla potvrditi da je Izetbegović dio ispita položila na postdiplomskom studiju u Zagrebu, te da su joj ti ispiti priznati u Sarajevu gdje je nastavila studij.

Izetbegović trenutno obnaša funkciju direktorice Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu.

OSTAJE LI IZETBEGOVIĆ PROFESORICA?

Sebija Izetbegović je 1996. godine izabrana u zvanje asistentice na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Docentica je postala 2007. godine. Nakon toga, 2013. godine vanredna, a od 2014. godine je redovna profesorica na ovom fakultetu.

Fakultetsko vijeće predlaže, a Senat Univerziteta potvrđuje izbor u zvanje.

Rektor Univerziteta u Sarajevu je odlukom Senata zadužen da donese rješenje kojim se poništava upis u Matičnu knjiga magistranata, čime će Izetbegović izgubiti titulu magistrice, a samim time i doktorice medicinskih nauka.

Time gubi i pravo da bude redovna profesorica na Medicinskom fakultetu. Odluka Senata je konačna, a Izetbegović može pokrenuti postupak pred nadležnim Općinskim sudom u Sarajevu.

”Univerzitet je autonoman i on nije u sistemu sudstva. Univerzitet daje i oduzima titulu. Senat Univerziteta ju je izopćio iz svoje akademske organizacije i ona (Sebija Izetbegović) se ne može više nikad vratiti. Ona, ako dokaže na sudu i ako joj sud to dosudi, može dobiti, recimo, naknadu za duševnu bol, ali ni sud niti neka druga institucija joj ne može vratiti titulu”, kazao je prim. dr. Ednan Drljević, šef Infektološkog odjeljenja u Općoj bolnici u Sarajevu za Radio Slobodna Evropa.

Izetbegović je do izbora održanih u oktobru 2022. godine kao direktorica Univerzitetske kliničke bolnice (KCUS) bila ”po službenoj dužnosti” i članica Senata, ali se povukla nakon što je izabrana za zastupnicu Stranke demokratske akcije u Skupštinu Kantona Sarajevu. Član Senata može biti član stranke, ali ne može biti zastupnik.

OSTAJE LI IZETBEGOVIĆ LIJEČNICA?

I dok se dovodi u pitanje njen akademski rad, Senat Univerziteta ili neka druga institucija nije osporila profesionalni rad Sebije Izetbegović.

Izetbegović je upisala Medicinski fakultet u Sarajevu 1978. godine, a diplomirala u aprilu 1989. godine.

Prema podacima Ministarstva zdravstva Federacije BiH, objavljenim u maju 2021. godine, Izetbegović je specijalizaciju započela u februaru 1991. godine, a specijalistički ispit je položila u februaru 1996. godine.

Specijalizirala je ginekologiju i akušerstvo.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo je 2021. godine pokrenulo istragu o studiranju Izetbegović. Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo je utvrdila 2. jula 2021. da zvanje magistrice Izetbegović zahtijeva dodatne provjere. Istraga je ”u toku”.

MORA LI MEDICINSKI FAKULTET PROVESTI ODLUKU SENATA?

Obrazovanje u Bosni i Hercegovini, kao i zdravstvo, u nadležnosti je entiteta Republika Srpska, Brčko distrikta BiH, te deset kantona u entitetu Federacija BiH.

Oni donose vlastite zakone o visokoškolskom obrazovanju, osnivaju javne univerzitete i slično.

Odluku Senata kojom se Izetbegović oduzima akademska titula magistrice, a samim time i doktorice nauka, treba provesti Medicinski fakultet u Sarajevu.

Smjenu Izetbegović s mjesta profesorice na tom fakultetu donosi Vijeće koje čine dekanesa, prodekani i svi docenti, vanredni i redovni profesori, te predstavnici asistenata, studenata i postdiplomaca.

U slučaju da se Medicinski fakultet ogluši na odluku Senata Univerziteta i odluči sačekati eventualnu presudu po žalbi/tužbi Izetbegović pred sarajevskim sudom, koju je ona najavila, sljedeći korak je na rektoru Univerziteta.

Rektor Rifat Škrijelj može, prema novom Zakonu o visokom obrazovanju u Kantonu Sarajevo, donesenom prošle godine, suspendirati dekanesu ”ako ima dokaz nadležnog tijela da dekan nezakonito izvršava svoje obaveze utvrđene zakonom, statutom ili drugim općim aktima visokoškolske ustanove”.

Okolnosti i razlozi zbog kojih rektor može suspendirati dekana se, prema tom zakonu, utvrđuju statutom Univerziteta. Univerzitet u Sarajevu je, nakon donošenja novog Zakona o visokom obrazovanju, trebao donijeti novi statut, no to još nije učinio.

Prema starom Statutu, rektor može suspendirati dekana ako je protiv njega pokrenut ”postupak za krivično djelo počinjeno na radnom mjestu” ili ako je pokrenut ”postupak za utvrđivanje odgovornosti za težu povredu radnih obaveza odnosno teže prekršaje”.

Rektor ne može smijeniti dekana. Dekana bira i razrješava Vijeće fakulteta koje čine dekan i prodekani, docenti, vanredni i redovni profesori te predstavnici asistenata, studenata i postdiplomaca.

ŠTA JE SPORNO U NJENOM STUDIJU?

Izetbegović je navela da je postdiplomski studij počela u Zagrebu gdje je položila dio ispita, a završila u Sarajevu. Poziva se na indeks iz Zagreba, koji je 7. marta sarajevska policija po nalogu Općinskog suda dostavila u Tužilaštvo Kantona Sarajevo.

Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj je kazao da su od Medicinskog fakulteta u Zagrebu dobili zvaničan akt da ne mogu potvrditi vjerodostojnost indeksa Sebije Izetbegović sa studija u Zagrebu, niti izdati uvjerenje o položenim ispitima. Kao razlog su naveli to ”što u Zagrebu ne postoji u dosjeu dokumentacija koja to prati”.

”To nije nađeno ni na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Ako su ispiti priznati, oni su trebali biti u njenom sarajevskom indeksu i opečaćeni da su položeni u Zagrebu i priznati u Sarajevu”, kazao je Škrijelj.

Prim. Dr. Ednan Drljević, šef Infektološkog odjeljenja u Općoj bolnici u Sarajevu ističe da je i on specijalizaciju i magistarski studij prije rata završio u Zagrebu i da je ista procedura vrijedila početkom 1990-ih godina.

”Ja sam studirao gastroenterologiju i hepatologiju. Morao sam polagati sve ispite, pa završni ispit i onda dobijem diplomu o završenom prvom stupnju postdiplomskog studija koju imam i sad. Nakon studija, imao sam godinu dana da uradim magistarski rad. Nakon toga sam dobio i zvanje subspecijaliste. To je malo duža procedura, ali ona se mora ispoštovati”, pojasnio je dr. Drljević za RSE.

KO POSTAVLJA I RAZRJEŠUJE DIREKTORA KCUS-A?

Sebija Izetbegović, koja u aprilu puni 63 godine, direktorica je Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu od 2016. godine. Prije toga je tri godine bila direktorica Opće bolnice, druge po veličini medicinske ustanove u Sarajevu.

Četverogodišnji mandat joj ističe u januaru 2024. godine. Suglasnost za imenovanje direktora KCUS-a daje ministar zdravstva Federacije BiH.

Vlasnici/osnivači su Federacija BiH i pet od ukupno deset kantona u ovom entitetu – Zeničko-dobojski (ZDK), Bosanskopodrinjski (BPK), Unsko-sanski (USK), Srednjobosanski (SBK) i Kanton Sarajevo (KS).

Upravni odbor KCUS-a ima 11 članova i Vlada Federacije ga imenuje na prijedlog osnivača ove ustanove na mandat od četiri godine.

Dva člana predlaže Kanton Sarajevo, a po jednog ostala četiri kantona. Pored toga, dva člana predlaže Federalno ministarstvo zdravstva, a tri člana su iz reda uposlenika KCUS-a od kojih najmanje dva moraju biti zdravstveni radnici.

Vlada Federacije BiH je u aprilu 2022. imenovala deset članova, pri čemu je imenovala samo jednog člana ispred Kantona Sarajevu, te tri člana iz reda uposlenih u KCUS-u.

Vlast u Kantonu Sarajevo čine Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Narod i Pravda (NiP) i Naša stranka (NS). Te stranke nisu u trenutnoj Vladi Federacije koju od izbora 2014. godine čine Stranka demokratske akcije (SDA) čiji je kadar Sebija Izetbegović, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i Savez za bolju budućnost.

Prema potpisanom koalicijskom dogovoru, novu parlamentarnu većinu predvode SDP BiH, NiP, NS i HDZ BiH uz još nekoliko manjih stranaka, a SDA odlazi u opoziciju.

 

BiH

Gradska džamija : Predavanje i izložba Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini

Published

on

PREDAVANJE I IZLOŽBA
SULTANSKE DŽAMIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
Među džamijama građenim u vrijeme Osmanlija, posebno mjesto i značaj imale su one koje su gradili sami sultani, kako u Istanbulu, tako i širom Osmanskog carstva, pa i u Bosni i Hercegovini. One su finansirane iz državne blagajne, pa se na neki način mogu smatrati i državnim džamijama.
U našoj zemlji podignuto je preko 80 sultanskih džamija. Mnoge su porušene, neke su obnavljane, a od nekih su ostale samo zidine u tvrđavi, kao što je to slučaj u Bužimu.
Do danas ih je sačuvano i obnovljeno ukupno 37. Od sultanskih džamija koje se i danas koriste i služe svojoj svrsi čak 9 nalazi se na prostoru Bosanske Krajine. To su: Stara džamija u Izačiću, Džamija Murata III u Todorovu, Džamija Murata III u Šturliću, Fethija džamija u Bihaću, Džamija Brekovica grad u Bihaću, Džamija Zagrad u Velikoj Kladuši, Džamija u Maloj Kladuši, Džamija u Mutniku, i Gradska džamija u Cazinu.
Povodom obilježavanja 7. maja, Dana džamija, Medžlis Islamske zajednice Cazin u saradnji sa Gazi Husrev-begovom bibliotekom iz Sarajeva organizira predavanje i izložbu „Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini“.
Predavanje i izložba će se održati u Gradskoj džamiji u Cazinu, u petak, 3. maja 2024. godine, sa početkom u 20 sati.
Pozivamo vas da svojim prisustvom uveličate ovaj značajan skup.
Medžlis islamske zajednice Cazin
Nastavi čitati

BiH

VIDEO Sutra isplata penzija uvećanih za “pola kg piletine”: Za dva dana pojedemo i idemo ponovo

Published

on

By

Penzije u subotu plus dodatak, razlika za prva tri mjeseca

Lijepa vijest, za sve penzionere u Federaciji BiH jeste da isplata penzija za april počinje u subotu četvrtog maja. Uvećana je za 1,55 posto, pa tako će minimalna biti veća za 8,35 maraka.

Iako svjesni da sa ovim povećanjem ne mogu osigurati ni osnovno, penzioneri će ovaj mjesec možda ipak osjetiti olakšicu jer će biti uplaćena i razlika za prva tri mjeseca ove godine.

Povećanje od 1,55 posto osiguralo je cijelih 8 maraka i 35 feninga više, koliko košta npr. pola kg piletine, za korisnike koji primaju minimalnu penziju. Uplaćena će biti i razlika za prva tri mjeseca ove godine tako da će ukupno minimalna penzija ovaj mjesec iznositi 33,40 maraka više. Penzioner Anto Miličević – nezadovoljan.

Mogu osigurati više

“Kilogram mesa kupiti i to je sve. Za dva dana pojedemo i idemo ponovo”, kaže Anto za BHRT.

Smatra da nadležni itekako mogu osigurati više.

“Ima novca, ako je prošle godine moglo ići na 12 posto, može i ove godine. Evo ja pristajem odmah, nek se povećaju minimalne, ne moraju naše srednje povećavati”, smatra Anto.

Nakon najave federalnog Zavoda PIO/MIO da će penzije za april biti isplaćene u subotu, uslijedili su upiti penzionera i sumnje da li će novac uopće leći na račun prije ponedjeljka.

Iz Zavoda su odmah pojasnili da će novac preko Trezora biti uplaćen bankama i poštama u petak, 3. maja, a do banaka je da li će one taj novac odmah rasknjižiti.

Predsjednik saveza Udruženja penzionera Federacije, Redžo Mehić smatra – da hoće.

“Kada se desi da 5. pada u nedjelju ili u vikend, odnosno drugi praznik, onda se isplaćuje dan ranije”, ističe Mehić.

“Ove godine to je 20,47 maraka”

Penzioner Anto sa početka naše priče, mišljenja je da penzioneri moraju biti uporniji u borbi za veće penzije. Većina njih, kako je i sam kazao, bila je primorana naučiti živjeti i sa nešto skromnijim prihodima.

“Potrebno je da političke partije ove koje vladaju, koje viču znaš ti ko sam ja, da budu upozorene jer sam vidio neki dan štrajkače, da za koju godinu neće niko imati da zaradi za penziju”, smatra sociolog Sead Pašić.

A prema posljednjoj odluci Vlade Federacije, povećanjima nisu zaboravljeni ni kandidati koji u 2024. godini steknu uslove za penziju.

“Koliko bodova zaradi za radni vijek, to se na dan polaska u penziju množi sa tim brojem. Ove godine to je 20,47 maraka”, kaže Mehić.

Činjenica je da je na ulicama sve više nezadovoljnih građana. Dok u marketima cijene enormno rastu, povećanje penzija od osam maraka teško da će stići ionako prebrzi voz poskupljenja. Zbog toga penzioneri kažu i ne mogu biti zadovoljni.

 

Nastavi čitati

BiH

Crni dan na bh. cestama: U jednoj nesreći poginuo dječak, u drugoj žena

Published

on

By

Ovo je druga nesreća danas na cestama u BiH sa smrtnim ishodom

Jedna žena je poginula, a druga je teško povrijeđena u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se danas dogodila kod Kotor Varoša, javljaju Nezavisne novine.

Tragedija se dogodila kada je pežo, u kojem su se vozile, sletio sa puta oko 13 sati na putu Banja Luka – Teslić, u mjestu Rujevica, opština Kotor Varoš.

Kako Nezavisne novine nezvanično saznaju, Kotorvarošanka koja je vozila automobil je teško povrijeđena i prevezena je na Univerzitetski klinički centar RS, a na mjestu suvozača bila je njena sugrađanka koja je usljed povreda preminula.

Poginuo dječak

Ovo je druga nesreća danas na cestama u BiH sa smrtnim ishodom.

Podsjetimo, u sudaru automobila i teretnjaka u mjestu Živinice kod Dervente poginuo je maloljetnik. Nesreća se dogodila jutros na putu Derventa – Doboj, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.

Maloljetno lice bilo je saputnik u automobilu Fiat kojim je upravljalo lice sa područja Dervente čiji su inicijali S. Đ, a o čijem se stepenu povreda ljekari Bolnice “Sveti apostol Luka” u Doboju još nisu izjasnili.

Kako javlja ATV, poginuo je dječak, dok je njegov otac S.Đ. povrijeđen.

Teretnim vozilom VW upravljao je M.T. iz Modriče. Sudar se dogodio u 8.15 sati na magistralnom putu Doboj-Derventa.

Ilustracija (fotografija nije s mjesta nesreće navedene u tekstu)

Nastavi čitati

Najčitanije