Connect with us

BiH

Jedan od najbogatijih Bosanaca: Nema više plaća od 500-600 KM, idemo prema 1.100 KM, svako treba jesti kruha i odgajati svoju djecu

Published

on

Udruženje tekstila, obuće i kože Federacije Bosne i Hercegovine (UTOK) usvojilo je sjednici Skupštine u Zenici izvještaj o radu u proteklom periodu, a dosadašnji predsjednik Upravnog odbora Đemal Memagić iz Olova izabran je za predsjednika i za naredne dvije godine.
Skupština je za zamjenike predsjednika devetočlanog UO izabrala Sulejmana Hrvića i Behriju Huseinbegović. Memagić je u svom izlaganju istakao kako 60-ak članica tog udruženja upošljavaju više od 20.000 radnika.

“Borili smo se za svoj status i mislim da smo se dosta ozbiljno prezentovali te napravili neke stvari koje su definitivno poboljšale uslove rada, doprinose na plaće. Dobili smo povlaštenu stopu doprinosa, što nas oslobađa nekih drugih stvari pa možemo isplaćivati i veće plaće radnicima”, istakao je Memagić, koji je vlasnik kompanije “Alma – Ras” d.o.o. te načelnik Općine Olovo.

Naglašava kako su svi svjesni da “više nema plaća od 500-600 KM” te da se trenutno plaće u ovim branšama kreću između 750 i 850 KM, a cilj je da budu između 1.000 i 1.100 KM.

“Moramo biti svjesni da će biti manje dobiti firmama, a da zadržimo radnike. Nema više stare priče i neprijavljenih radnika. Mislim da je ovo dobro što se desilo te da shvatimo da svako treba da jede hljeba i da odgaja svoju djecu. Sada je svaka plaća mala i treba povećavati koliko se može”, podvukao je Memagić.

Problem im, dodaje, predstavlja školski sistem koji ne obrazuje dovoljno kvalitetan kadar za proizvodni sektor.

“Mi to sve moramo prekvalifikovati pa to nikada nije sigurna radna snaga. Niste sigurni da neće tražiti svoje zaposljenje za koje su školovani. Tako da su to problemi, ali ima još radne snage. Borimo se na svoj način”, kazao je Memagić.

Član Upravnog odbora UTOK-a FBiH i predstavnik kompanije “SinCroEr” d.o.o. iz Čapljine Ernest Brajković također je potencirao problem kvalitetne radne snage te obrazovnog sistema koji ne prati potrebe poslodavaca, ali i nemaju podršku države.Realni sektor, naglašava, traži škole koje bi učili đake i njihove buduće radnike po principima kako to oni žele, a ne kako su to škole do sada radile.

“Nijedan obučeni kadar koji je došao iz škole nije spreman za posao i moramo raditi dodatnu prekvalifikaciju da bi mogao kod nas raditi. Znači, potreban nam je dualni sistem obrazovanja i da bi dijete išlo dva dana u sedmici na praksu kod nas te da bi kroz srednje obrazovanje steklo iskustvo i onda išlo dalje”, kaže Brajković.

BiH

VIDEO Znate li ko je Dražen Erdemović: Hrvat iz Tuzle koji je 1996. priznao da je streljao Bošnjake u Srebrenici

Published

on

By

Dražen Erdemović, bosanski Hrvat iz Tuzle, bio je jedan od egzekutora u genocidu u Srebrenici 1995. godine. Na današnji dan 1996. godine je pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu priznao da je učestvovao u masovnim pogubljenjima Bošnjaka Srebrenici. To je bilo prvo priznanje krivice pred Haškim tribunalom.

Erdemović je priznao da je 16. jula 1995. godine, zajedno sa sedam pripadnika Desetog diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske (VRS), učestvovao u strijeljanju između 1.000 i 1.200 bošnjačkih zarobljenika na Ekonomiji Branjevo kod Zvornika. Zarobljenici su dovezeni iz Srebrenice u dvadesetak autobusa.

Strijeljanje je, prema njegovim riječima, trajalo od 10 ujutro do 15:30 poslijepodne.

Kao pripadnik VRS-a, Erdemović je bio jedan od ključnih svjedoka koji su doprinijeli osudi Mladića pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

Prema njegovom svjedočenju, zarobljenici, muškarci između 15 i 60 godina, sa svezanim rukama i povezima preko očiju, izvođeni su iz autobusa u grupama po deset, postrojavani na polju i strijeljani s leđa. Ovo masovno pogubljenje, prema naredbi oficira VRS-a Brane Gojkovića, trajalo je do popodne, kada ih je zamijenila druga jedinica.

Kada su mislili da je posao završen, drugi oficir je naredio da u selu Pilica ima još 500 zarobljenika za pogubljenje. Međutim, pripadnici Desetog diverzantskog odreda su odbili izvršiti tu naredbu. Umjesto toga, čuli su eksplozije i pucnjavu iz Doma kulture u Pilicama, gdje su drugi pripadnici VRS-a pogubili zarobljenike.

Erdemović je 1996. godine uhapšen u Srbiji nakon što je američkoj novinarki otkrio svoju ulogu u zločinu. Bio je prvi optuženik koji je priznao krivicu u Haagu. Također, bio je svjedok optužbe na suđenju Mladiću, koje je završeno presudom za deset od jedanaest tačaka optužnice, uključujući genocid u Srebrenici, progon, istrebljenje, ubistva, teror i nezakonite napade na civile.

Erdemović je osuđen na deset godina zatvora, a nakon žalbe kazna mu je smanjena na pet godina. Njegovi saborci su osuđeni na veće kazne u Haagu, Sarajevu i Beogradu: Franc Kos na 35 godina, Vladimir Golijan na 15, a Brano Gojković i Marko Boškić na deset godina. Erdemović je odslužio svoju kaznu prije 17 godina i danas živi u jednoj evropskoj zemlji pod zaštitnim mjerama promijenjenog identiteta, piše Klix.

“Žao mi je zbog svih žrtava, nismo imali izbora”, izjavio je Erdemović pred Haškim sudom. Njegovo priznanje i svjedočenje doprinijeli su sastavljanju optužnica i utvrđivanju krivnje glavnih organizatora i nalogodavaca zločina.

Prema izvještajima, preko 50 svjedoka pokajnika za ratne zločine u BiH, uključujući Erdemovića, svjedočilo je pred sudovima, od čega njih 17 pred Haškim sudom. Njihova saradnja bila je ključna za osudu glavnih organizatora zločina.

Erdemović se izvinio za zločine u kojima je učestvovao, izražavajući žaljenje za sve žrtve, bez obzira na njihovu nacionalnost.

Nastavi čitati

BiH

Tragična vijest: Preminula Amina Zjakić nakon borbe sa teškom bolesti

Published

on

By

Dvadesetogodišnja Amina Zjakić iz Bugojna, izgubila bitku sa teškom bolešću.

Amina, hrabra i borbenа, krenula je na put ka Istanbulu, zahvaljujući humanitarnoj organizaciji Pomozi.ba i velikodušnosti građana Bosne i Hercegovine, kako bi tamo prošla liječenje.

Nažalost, uprkos svim naporima ljekara i podršci zajednice, Amina je preminula.

Njenoj majci, bratu blizancu, sestri, nani, dedi i ostalim članovima porodice upućujemo iskreno saučešće u ovim teškim trenucima.

Radiosarajevo.ba

Nastavi čitati

BiH

Nikšić o odluci US: Neki misle da je bolje da ostane besperspektivna šikara koja će se zvati državna

Published

on

By

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Nermin Nikšić komentarisao je odluku Ustavnog suda BiH kojom je van snage stavljena odluka Vlade FBiH o prenamjeni šumskog zemljišta.
Istakao je da je Vlada FBiH posljednja koja smije i pomisliti da ne poštuje odluke sudova.”Dakle, mi ćemo sa svoje strane nesporno poštivati odluku o privremenoj mjeri u iščekivanju konačne odluke. Zbog prirode osporene odluke logična je privremena mjera da do donošenje konačne odluke ne nastane neka nesrazmjerna šteta za investirore. Zašto za investitore, pa jednostavno zato što za lokalnu zajednicu šteta nastaje ako ne bude investicije. Da budem potpuno jasan Vlada svojom odlukom nije mijenala titulara zemljišta, ostaje državno, ali smo u skladu sa proklamovanim stavom, Pravobranilaštva dopustili mogućnost privremenog korištenja do isteka ugovora o koncesiji”, kaže Nikšić.

Dodaje da je nakon okončanja ugovora investitor dužan da zemljište vrati u prvobitno stanje.

“Naravno da bi glupo bilo u šikaru, logičnije bi bilo zasaditi drveće. Na kraju bez dileme poštovat ćemo svaku odluku Ustavnog suda uz iskrenu nadu da će imati sluha za potrebe jedne lokalne zajednice koja je nakon odluke o davanju na privremeno korištenje zemljišta krenula putem razvoja, te od mjesta bez ikakve perspektive iz kojeg su stanovnici odlazili s kartom u jednom smjeru postala mjesto poželjno za život”, istakao je.

Kaže da, naravno, može i drugačije da “zbog naših prepucavanja, sujeta, lažne brige za državu ubijemo svaku nadu tih ljudi i poručimo investitorima da bježe od nas i naših budalaština”.

“A možda smo zaista mi u Vladi u krivu, kada smo mislili da činimo dobro Varešu i njegovim stanovnicima. Neki očito misle da je bolje da ostane besperspektivna šikara koja će se zvati državna, nego perspektivna investicija na zemljištu koje je također državno”, zaključuje Nikšić.

Nastavi čitati

Najčitanije