Connect with us

USK

Tromeđa BiH, Like i Dalmacije: Dok je načelnik bio Hamdija Lipovača bilo je neke brige za nas, ovi poslije niti dolaze niti se brinu o ovom kraju

Published

on

Život u Martin Brodu ide svojim tokom već stoljećima. Voda teče istim tempom, priroda se ne mijenja, ljudi stare, a duhovni život se održava. Samo politika i vlasti se mijenjaju

Život u Martin Brodu teče sporo, ali mirno. Čist zrak, netaknuta priroda i Una koja očarava. Mještani kažu da jedino na što bi se mogli požaliti jesu loši putevi koje treba urediti i asfaltirati.

Bogdan Medić Minja (86) prvi je povratnik u Martin Brod a vratio se sredinom 1997. godine. U ovom naselju na samoj granici sa Republikom Hrvatskom, danas živi oko 30-ak ljudi i većinom su to penzioneri. Neki primaju penziju od Federacije BiH gdje je minimalna penzija zagarantovana, a sa povećanjima danas iznosi 500 KM, dok neki primaju penziju iz entiteta Republika Srpska i uglavnom se ona kreće oko 300-380 KM.

Foto: Fena

Od početka procesa povratka do danas umrlo je 135 mještana, uglavnom osoba u poznoj životnoj dobi. Imaju školu ali svega tri učenika danas pohađaju nastavu, a nekada je sve vrvilo od djece. Ambulanta je stara i dotrajala ali radi. Jedna je stalno zaposlena medicinska sestra. Martinbrodski penzioneri se također liječe u obližnjem Kulen-Vakufu gdje po potrebi odlaze ljekaru koji dolazi dva puta sedmično.

Foto: Fena

– Ima nas koji smo otišli u Drvar, neki su otišli u Banju Luku, a ovo nas nekoliko što je ostalo prebacili smo se u Kulen-Vakuf. Odem ovdje u ambulantu, pita me sestra šta mi je i traži da joj objasnim a ja neću. Hoću sa doktorom da pričam. Šta ja imam njoj da objašnjavam. I kažem ja doktoru Muratu da hoću da se prebacim. A on kaže meni da to nije problem i ponese moj karton. Ljubazan čovjek, pravi gospodin – priča Minja.

Foto: Fena

Mještani posebno ističu problem loših puteva koje treba urediti i asfaltirati.

– Prošli ste s tim dolje putem i vidjeli ste rupe. Milorad Dodik je dao 12.000 eura za uređenje puta. Gdje su te pare otišle i u šta su se potrošile ne znam, ali u put nisu. Dok je načelnik Bihaća bio Hamdija Lipovača, bilo je neke brige za ovaj kraj ovdje. Emadžad Galijašević je također bio dobar, posjećivao nas je ovdje i brinuo za ovaj kraj. Ovi poslije niti dolaze niti se brinu o ovom kraju – kaže Minja.

Bogdan ima i vlastiti mlin na vodu, a tu je još sačuvana i prirodna mašina za pranje veša. Sve dobro funkcioniše, samo nema domaćice. On i sin od njegovog brata žive sami i snalaze se.

Foto: Fena

-Sve imam još samo da mi neka humanitarna organizacija hoće obnoviti krov na kući. Star je i dotrajao, ne znam koliko će izdržati – kaže Minja.

Osim prirodnih ljepota, ovdje u Martin Brodu postoje i kulturno-vjerski spomenici izuzetne historijske vrijednosti. Manastir Rmanj koji je posvećen Nikolaju Mirlikijskom podignut je 1443. godine. Upisan je kao zadužbina Katarine Branković, kćerke Đurđa Brankovića i supruzi Urliha 2 Celjskog.

Foto: Fena

I tako život u Martin Brodu ide svojim tokom već stoljećima. Voda teče istim tempom, priroda se ne mijenja, ljudi stare, a duhovni život se održava.

Samo politika i vlasti se mijenjaju. Jedni odlaze, drugi dolaze, smjenjuju se ideologije i politički pogledi na ono što je bitno i ono što je manje važno. Do nekih boljih vremena i okolnosti, povratnici šalju pozdrave iz lijepog Martin Broda uz nadu da neće biti zaboravljani.

Autor: Fena

USK

Šta je sa vozom Sarajevo-Bihać-Sarajevo; Pečenković: Mnogo bi nam značio i zbog turista

Published

on

By

Svaka poveznica nas i Sarajeva dakako da igra veliku ulogu sa aspekta turizma, pogotovo kada pričamo o vozu, putovanju, doživljaju koji turisti dobiju kod vožnje, da mogu vidjeti svu ljepotu na putu Sarajevo-Bihać, govori Dijana Pečenković
Povezivanje većih bh. gradova u jedinstvenu željezničku putničku mrežu a što bi omogućilo nove razvojne projekte važne za građane i bosanskohercegovačku privredu je mrtvo slovo na papiru. U prilog tome govori činjenica da putnička linija vozom Sarajevo-Bihać-Sarajevo ukinuta početkom 2021. godine “zbog migranata” do danas nije ponovo uspostavljena, piše Faktor.
Uzimaju šljunak, mogu se vidjeti koze 
O razlozima smo pitali direktora Javnog preduzeća Željeznice Federacije BiH Enisa Džafića, ali on nas je već prema ustaljenoj praksi izignorisao.
Putujući iz Sarajeva prema Bihaću vozilom može se vidjeti kako na jednom dijelu dio pruge služi za ispašu koza.
– Toliko se pričalo te 2018. godine o elektrifikaciji Unske pruge na potezu Blatna-Bihać u dužini od 47 kilometara za što je izdvojeno više od dva miliona KM a danas nema voza da prođe iz Sarajeva za Bihać. Ovdje u Bihaću možete vidjeti kako se na jednom dijelu pruge otuđuje šljunak, grade apartmani i tako uzurpira pruga, ali očigledno nikoga nije briga. Krajina je uvijek bila na margini onih na vlasti – priča nam jedan od stanovnika Bihaća.
U Turističkoj zajednici Bihać su nam kazali da bi ponovna uspostava vozne linije Sarajevo-Bihać-Sarajevo mnogo značila za turizam u Unsko-sanskom kantonu.
– Svaka poveznica nas i Sarajeva dakako da igra veliku ulogu sa aspekta turizma, pogotovo kada pričamo o vozu, putovanju, doživljaju koji turisti dobiju kod vožnje, da mogu vidjeti svu ljepotu na putu Sarajevo-Bihać. Pored korištenja voza za komercijalne svrhe, turistički aspekt igra veliku ulogu. Mi smo uvijek željeli da educiramo djecu i pokrenemo male ekskurzije vozom, to je ono što svi pamtimo. S druge strane, mislim da bi ogroman priliv turista bio, omladine – govori nam Dijana Pečenković, vršilac dužnosti direktorice Turističke zajednice Bihać
Mnogo smo izgubili i ukidanjem Rotary voza 
Dodaje kako oni koji su putovali autombilima na relaciji Bihać-Sarajevo znaju koji je to napor.
– Naročito u dijelu Donji Vakuf-Jajce i što je nužno prolaziti kroz dosta naseljenih mjesta. Na sami pomen puta iz Bihaća do Sarajeva i obratno, ljude hvata jeza. Voz bi dosta toga riješio. Oduvijek je Bihać bio povezan Unskom prugom kako sa Sarajevom tako i dolje sa Zadrom, Splitom, Zagrebom.
Kaže kako su mnogi izgubili i ukidanjem turističkog Rotary voza koji je saobraćao Unskom prugom.
– I danas nas ljudi pitaju zašto je ukinut jer je interes uvijek bio ogroman. Te karte za Rotary voz su uvijek bile brzo rasprodane ali i to je zaustavljeno zbog niza problema. Bilo bi još mogućnosti kada bi se taj voz pokrenuo, poput organiziranja ekskurzija, muzike na dočeku po uzoru na Zapad, gdje znaju organizirati dočeke, koncerte na samoj stanici i mi smo imali takvu zamisao. To bi otvorilo i nova radna mjesta, treba gledati i sa te strane. Velika je šteta što nemamo voz Bihać – Sarajevo i iskreno se nadam da će se nešto poduzeti – kaže Pečenković i dodaje:
– Ne moram govoriti da bi dolazilo na hiljade turista jer nemaju svi privatni automobil a putovanje vozom je oduvijek bila atrakcija. iznajmljivanje vozila je poprilično skupo. Veliko interesovanje je gostiju sa Bliskog istoka oni dolaze avionom u Sarajevo i Tuzlu i i moraju rentati automobile za Krajinu. Olakšalo bi im se uvođenjem voza.
Razgovarali smo i sa federalnim zastupnikom Almedinom Aliefendićem.
Ključna odgovornost je na Vladi FBiH 
– Kada je riječ o putničkom saobraćaju Željeznica FBiH, on je definitivno opterećenje Željeznicama. One očito opstaju na bazi teretnog saobraćaja. Ipak ne bi se smjelo dogoditi da Federacija BiH, odnosno, država Bosna i Hercegovina nije povezana u cijelosti sa glavnim gradom, posebno kada je ta infrastruktura osposobljena i sada da mi ne koristimo to. Mislim da je to nedopustivo. I u ovom slučaju ključna odgovornost je na Vladi Federacije BiH, resornom Ministarstvu prometa i komunikacija. Oni bi trebalo poduzeti određne korake da se ta linija osposobi – mišljenja je Aliefendić.
Nastavi čitati

Magazin

Sa Sanjankom Šejlom Zonić niko ne može na crtu, prošla direktno u polufinale Zvezda Granda

Published

on

By

Šejla Zonić iz Tuzle i Nikolina Perković iz Klisa kod Splita predstavile su se večeras u “Zvezdama Granda” u sjanom izdanju.

 

Ipak malo ko može na crtu s našom Šejlom čiju je svaku notu žiri pozdravljao aplauzom.

Šejla je prošla direktno u polufinale, a večeras je oduševila i novim stajlingom. Šejla je šesta večeras iz BiH u polufinalu.

Ona je dobila šest glasova žirija, a Nikolina tri.

Nastavi čitati

USK

Sukob komšija u Krajini kulminirao teškim tjelesnim povredama zbog košenja trave

Published

on

By

U naselju Hrustvo, koje se nalazi u blizini Sanskog Mosta, zabilježen je ozbiljan sukob između komšija koji je kulminirao fizičkim obračunom. Prema dostupnim informacijama, sukob je eskalirao između S.A. i S.F., koji su se našli u središtu ovog incidenta.

Prema navodima očevidaca, sukob je počeo kada je S.A. tokom košenja trave prešao u dio dvorišta koje pripada S.F., izazivajući time nezadovoljstvo potonjeg. Ova situacija izrodila je verbalni sukob koji je brzo prerasao u fizički obračun, piše Dijaspora.

U toku sukoba, S.A. je navodno zadobio nekoliko udaraca u predjelu glave, što je rezultiralo ozbiljnim tjelesnim povredama. Hitna medicinska pomoć intervenirala je na licu mjesta i prevezla ga u hitnu službu, gdje su mu konstatovane teže povrede.

S.F., druga učesnica sukoba, je nakon incidenta privedena u Policijsku stanicu Sanski Most radi daljnjeg postupka.

Nastavi čitati

Najčitanije