BiH

Čović: Misija mi je osigurati jednakopravnost Hrvata, jako uvažavam gospodina Dodika

Published

prije 1 godina

6. Maja 2023.

Bella

Lider HDZ-a Dragan Čović neće imati protukandidata na današnjem Izbornom saboru te stranke, a u intervju za Večernji list ističe da će njegova glavna misija u novom mandatu biti osiguranje jednakopravnosti Hrvata već u ovoj godini.

Na pitanje da li očekuje protukandidata i da li ga priželjkuje. Čović odgovara “kako bi bilo dobro dobiti takav iskorak nakon 13 sabora i četiri godine poprilično napornog rada u definiranju hrvatskoga pitanja u BiH i svega što se uz to veže”.

“Napravili smo dio posla potreban oko uspostave Vijeća ministara i Vlade Federacije BiH, promjena u javnom sektoru gdje imamo svoj utjecaj. Zato bi bilo dobro da i na samom saboru kao kontinuitet nastavimo jedan takav proces. To je moja osnovna želja i plan. On se, koliko vidim, neće do kraja tako realizirati, ali moje će nastojanje ostati isto. Predsjedništvo stranke je na pretposljednjem zasjedanju jednoglasno odlučilo da ja budem kandidat stranke. Slično je stiglo i s terena. Uz to, volio bih da postoji inicijativa iz baze da imamo i protukandidata, ali, nažalost, vjerujem da ću biti jedini kandidat. Želio bih istodobno da u Predsjedništvu i svim stranačkim tijelima dobijemo novu energiju. To ćemo nastojati napraviti u Predsjedništvu i drugim stranačkim tijelima, barem gdje ću ja predlagati tako da ostanem dosljedan svojim zagovorima”, kazao je.

Novinar Večernjeg je Čoviću “nabacio” kako nije uspio ono što godinama stavlja u prvi plan, a to je “ustavna i izborna reforma te ravnopravnost Hrvata”.

“Ja bih rekao prvo i osnovno. I to u ovoj godini. Znači, u godini koja je neizborna potrebno je izgraditi ozračje kod predstavnika međunarodne zajednice koji su nam niz godina partneri te kod novih partnera s kojima gradimo vlast. To su partneri kod kojih smo prepoznali dodirne točke oko ključnih pitanja – kako zaštititi ona mjesta na kojima se odlučuje o kolektivnim pravima konstitutivnih naroda, kako legitimno izabrati te predstavnike. To je temelj izbornog zakonodavstva i podrazumijeva izbor hrvatskog člana Predsjedništva, izaslanika u domove naroda. To bi pak dalo zamaha višestranačju, pluralizmu kod Hrvata. Mi želimo i ograničene izmjene Ustava. Za Izborni zakon siguran sam da ćemo imati dovoljnu većinu, a pitanje je može li se doći do dvije trećine kako bismo mijenjali Ustav. Siguran sam da ćemo završiti jedan dio posla kako nam više nikada ne bi trebalo nametanje rješenja bilo kojeg predstavnika međunarodne zajednice. Upravo zbog tog pitanja pristao sam ostati kada su kolege inzistirali da nastavim voditi stranku. Prije 18 godina izabran sam za predsjednika stranke i mislim da je to predugo vrijeme”, naveo je.

Na pitanje kako relaksirati odnose s Bošnjacima, Čović kaže da je to jedna od osnovnih zadaća.

“Siguran sam da jest i to je jedna od osnovnih političkih zadaća – da se vratimo u jedan korektan, partnerski odnos dvaju naroda kroz političke stranke koje ih danas predstavljaju. Sa SDA to nismo uspjeli. Neko vrijeme je to išlo, a onda smo doživjeli nešto što je u politici neprihvatljivo. Neiskrenost. Potpisivanje sporazuma koji ne želite provesti te se onda hvalite kako je to taktički uspjeh. To je kolega Izetbegović prakticirao. Zabrinjavalo je što su, nažalost, uspijevali spinovi o kačenju etikete izdajnika probosanske politike svima koji su surađivati s HDZ-om, HNS-om, Draganom Čovićem. Razgovori koje smo vodili i sa sadašnjim partnerima, ali i međunarodnim dužnosnicima, daju optimizam da možemo naći zajednička rješenja. Mi trebamo pri tome Domovinski rat i povijest ostaviti iza sebe, naravno, uvažavajući svu zaštitu naše braniteljske populacije, ali ovdje govorimo o budućnosti”, odgovorio je.

A u novim partnerima, Trojci, vidi nadu.

“Posve sam siguran da s njima možemo do kraja izgraditi partnerstvo te napraviti potreban iskorak. I na ovaj sabor doći će predstavnici svih stranaka HNS-a, ali i onih koje su s nama u vlasti iz Sarajeva i Banje Luke. I to će biti poruka zajedništva u traženju rješenja uz sve razlike koje realno postoje. Naš imperativ, kada je u pitanju Federacija BiH, je vratiti u prihvatljivi okvir najprije komunikaciju oko svih tema. Vezano uz budućnost integracijskih procesa nemamo razlika. Već sljedećih nekoliko mjeseci možemo pokazati taj zaokret, tako da, kada ja nešto govorim, slično govori i kolega iz Sarajeva ili Banje Luke. Imamo prigodu redovitim komunikacijama predsjednika stranaka stvari tako postaviti. Uz to, želimo da nam stranci ostanu partneri, ali da im na praktičan način pokažemo kako smo u stanju samostalno donositi odluke.”

Lider HDZ-a je upitan da li harmoniziranje odnosa s Bošnjacima znači promjenu odnosa prema srpskoj političkoj strani.

“Što se mene tiče, mi do kraja uvažavamo svaki segment Daytonskog sporazuma i kada je u pitanju organiziranost BiH. Svatko bi od nas to drukčije uradio kada bi mogao vratiti vrijeme u 1995. Ja također, a vjerojatno i druga i treća strana. Naš je, međutim, stav uvažavati ono što imamo kako bismo bili vjerodostojni u onome što tražimo kada su u pitanju ustavna jednakopravnost i legitimno predstavljanje. Na jednak način ćemo graditi odnose prema objema stranama. Nikako nije dobro da imamo dvojicu protiv trećeg. Sve tri politike moraju biti zajedno i onda ćemo uspjeti. Uz sve razlike koje postoje oko integracija, NATO-a, rata u Ukrajini i agresije… Političari istodobno trebaju praviti što manje medijske štete kako bi se taj proces pozitivno odvijao. Kako želim da se stvari razvijaju pozitivno s bošnjačkim narodom, tako smatram da ćemo graditi jednako dobre odnose sa srpskom stranom.”

U nastavku razgovora Čović kaže da nije zamjerio Dodiku jer nije došao na Mostarski sajam.

“Znam zašto gospodin Dodik nije došao na Sajam i zato mu ništa nisam zamjerio. A što je na ovaj način to iskoristio u javnom nastupu, to je opet gospodin Dodik. Prije svega, ja ga jako uvažavam. I uvijek sam osjetljiv prema takvim izjavama te nikada nisam na njih reagirao. Kao što nisam reagirao ni vezano uz druge kolege jer ne vidim u tome svrhe, osim dokazivanja da sam neka ‘Hrvatina'… Gospodin Dodik pozvan je večer prije otvaranja Sajma te su pozvani bili i brojni drugi uglednici. Među njima je bio i gospodin Miroslav Lajčák, unatoč tome što je sutradan bio nastavak pregovora Beograda i Prištine. Gospodin Aleksandar Vučić, koji je također bio pozvan, ispričao se, a na Sajam je došla premijerka Srbije Ana Brnabić zajedno s kolegom iz Hrvatske Andrejem Plenkovićem te našim domaćinom iz BiH gospođom Borjanom Krišto. Tu je Dodiku bilo mjesto. Da se osjećao dobro, sigurno bi došao tu večer. Kada se pak sutradan doznalo da stiže visoki predstavnik gospodin Christian Schmidt, sve je iskorišteno za drukčiju interpretaciju. On je pozvan kao drag gost, kao i gospodin Sattler i brojni drugi. To, po mom mišljenju, nije trebalo uraditi. Međutim, gospodin Dodik ima svoj temperament i svoj stil.”

Povezane teme:Cazin Dragan Čović Hrvati u BiH Milorad Dodik

BiH

Milanović poručio iz Tuzle: Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka, moraju biti ravnopravni

Published

prije 15 sati

11. Maja 2024.

Bella

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini u okviru koje obilazi dva grada – Tuzlu i Brčko.

U suretu s medijima hrvatski predsjednik je govorio o nekoliko tema, a između ostalog je rekao da HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona BiH neće proći te da je status Hrvata u našoj zemlji pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske.

Inače, Milanović je svoju posjetu Bosni i Hercegovini započeo odlaskom u tuzlansko prigradsko naselje Husino, gdje je pložio vijenac i zapalio svijeću ispred spomen-obilježja 115. brigade Hrvatskog vijeća odbrane Zrinski, a zatim se susreo s pripadnicima njegove 115. brigade.

Potom je krenuo put Gradske uprave Tuzle, gdje se sastao sa gradonačelnikom Zijadom Lugavićem, a boravak u gradu soli okončao je odlaskom u Franjevački samostan, gdje se susreo s gvardijanom fra Željkom Nikolićem.

Kako je kazao u susretu s medijima, hrvatske ratne brigade iz vremena agersije na Bosnu i Hercegovinu, a koje su se nalazile u Tuzli i Brčkom, su primjer dobre i razumne saradnje sa Armijom RBiH.

“Nije bilo idealno, bilo je teško, prostor je odbranjen, bilo se na rubu sukoba, ali do njega nije došlo. Razum i pamet određenih ljudi su pretegnuli na bolju stranu i toga se treba sjećati i obilježavati. Ovo je dobar dio naše zajedničke historije”, kazao je Milanović.

Na pitanje šta očekuje od HDZ-a i Domovinskog pokreta u kontekstu položaja Hrvata u BiH, Milanović je kazao da od HDZ-a ne očekuje ništa, dok Domovinski pokret mora usuglasiti da li će se baviti politikom ili ne. Kazao je da Hrvati u BiH ne mogu birati svog člana Predsjedništva, naglasivši da to treba mijenjati i vratiti na fabričke postavke.

“Nemam nikakva očekivanja, a da pri tome ne mislim na dobra ili loša. HDZ nije napravio ništa. Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka ili Bošnjaka, Srba i Hrvata. Moraju biti ravnopravni. Moraju imati pravo izbora svojih nacionalnih predstavnika i to je tako. To možda nije idealno, ali je tako. U tom pogledu HDZ nije napravio apsolutno ništa i neće napraviti. Tu ću stati jer sam u stranoj državi. Domovinski pokret ako ih želi pritegnuti – može. Ali, očito ne žele jer se ne žele baviti pravom državnom politikom i sistemom nacionalne sigurnosti, a odnosi sa BiH i status Hrvata su također pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske. Ovdje ne mislim na oružje i rat jer je ovo mirna zemlja i među nama je sve manje-više jasno”, rekao je Milanović.

HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH nije prošao, a Milanović vjeruje da se to u konačnici i neće desiti.

“HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona neće ni proći. To nisu stavovi HDZ-a BiH već svih Hrvata. U BiH ne znam nikoga ko ne bi bio za to. Takvi su stavovi i velike većine ljudi i Hrvatskoj, ali za to se neko treba zauzeti i nametnuti kao temu razgovora. Hrvatska je članica NATO-a i EU i to je prostor za pomoć drugima pa i BiH”, naglasio je Milanović.

Predsjednica Evropske komisije i kandidatkinja EPP-a za tu dužnost na sljedećim evropskim izborima Ursula von de Leyen izjavila je da je BiH na dobrom putu za ulazak u EU, ali da u tome Hrvatska može dobrim dijelom pomoći. Milanović je pak kazao da se ona ništa ne pita, naglasivši da ne vidi načina da ona i dalje bude predsjednica komisije na čijem se čelu nalazi.

klix

Nastavi čitati

BiH

Ratni zločinac Ratko Mladić tražio da ide na liječenje u Srbiju, zahtjev je odbijen

Published

prije 15 sati

11. Maja 2024.

Bella

Zahtjev da se osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić prebaci na dalje liječenje u Srbiju je odbijen.

Potvrdio je to za RTRS njegov sin Darko Mladić koji se sinoć vratio iz nizozemskog Haga.

Naveo je da ljekari smatraju da mu se stanje popravlja, kao i da oni smatraju da mogu dobro da ga oporave da bi se vratio u ćeliju.

“Јa nemam povjerenja u njihove doktore, ali na njihovu odluku nemamo pravo žalbe.

Nastavit ćemo da šaljemo ljekare i da reagujemo što je brže moguće na njegove promjene”, rekao je Darko Mladić.

Dodao je da je stanje nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske vrlo kritično i da je on veoma slab.

Tvrdi da su Mladiću otkazali bubrezi, “jer su ljekari u Hagu pogrešno tumačili njegove probleme, dali mu previše diuretika, nisu pratili balans tečnosti i oštetili su mu bubrege”.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osudio je Ratka Mladića na kaznu doživotnoga zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i za ratne zločin koje je počinio u svojstvu najviše rangiranog generala u Vojsci RS.

Nastavi čitati

BiH

Episkop zvorničko-tuzlanski traži od SPC-a da u BiH bude više mitropolija “da se ne pojavi bosanska pravoslavna crkva”

Published

prije 18 sati

11. Maja 2024.

Bella

Episkop zvorničko-tuzlanski Fotije izjavio je danas da je sada bitno da u BiH ne bude samo jedna Mitropolija, nego možda dvije-tri, čime bi bila spriječena mogućnost da se ovdje pojavi ideja bilo kakve bosanske pravoslavne crkve.

Episkop Fotije rekao je da je ovih dana Svetom arhijerijskom Sinodu za Sveti Sabor, za komisiju za Ustav SPC, predat dokument da Eparhija zvorničko-tuzlanska dobije rang mitropolije, koji je imala do 1920. godine.

Vladika Fotije je ocijenio “da su sada stečeni uslovi da to bude korigovano, promijenjeno, te naglasio da je sada bitno da u BiH ne bude samo jedna Mitropolija”.

– Ako bi Eparhija zvorničko-tuzlanska dobila status mitropolije time bismo spriječili mogućnost da se ovde pojavi ideja bilo kakve bosanske pravoslavne crkve, odvajanje od Beograda, od matice… – rekao je Fotije nakon liturgije u Hramu Svetog velikomučenika Dimitrija u Bosanskom Šamcu povodom eparhijske slave Živonosnog Istočnika.

On je napomenuo da “treba na vrijeme misliti i reagovati, što je učinjeno dopisom koji su poslali Svetom Sinodu”.

– Vidjećemo kakav će odgovor biti. U svakom slučaju ideja je u narodu ovde pozdravljena. Nadamo se pozitivnom odgovoru. Mi ne želimo nešto što nije bilo, ova eparhija je bila mitropolija. Mi samo to hoćemo da vratimo, zato se danas posebno ljudi raduju, a to je za mene najvažnije – da smo taj proces pokrenuli. Čekamo majski Sabor i da vidimo kakav će biti odgovor – rekao je, prenosi RTRS.