Svijet / Zanimljivosti
Njemačka mijenja propise od 1. augusta, slijedi li egzodus vozača iz BiH
U Bosni i Hercegovini registrirana su 23.773 vozača. Podaci pokazuju kako su ukupno registrirana 29.454 kamiona i autobusa te 4663 njihova vlasnika. Profesionalni vozači autobusa i kamiona i dalje su među najdeficitarnijim zanimanjima kako u inozemstvu tako i u BiH. Nekim kompanijama nedostaje ih po 50, pa čak i više.
Pojedine kompanije u BiH odlučile su budućim radnicima omogućiti polaganje vozačkog ispita i tako osigurati radnu snagu. Samo u protekle četiri godine našu zemlju napustilo je šest i po hiljada profesionalnih vozača, a najava uvođenja jedinstvenih digitalnih vozačkih dozvola na prostoru Evropske unije u idućim mjesecima mogla bi pokrenuti novi val odlaska vozača u inozemstvo, piše portal Večernjeg lista BiH.
Prijevoznici upozoravaju kako će se Bosna i Hercegovina, ako se ovako nastavi, ubrzo suočiti s tim da neće imati ko prevoziti ni robu ni putnike. Njemačka, koja potražuje nekoliko desetaka hiljada vozača kamiona i autobusa, trenutno ne priznaje vozačke dozvole iz BiH pa svi vozači koji namjeravaju raditi u ovoj zemlji moraju ponovno polagati vozački ispit, što košta oko tri hiljade eura.
Ove prepreke za bh. vozače uskoro više neće biti. Jedinstvene digitalne vozačke dozvole za sve zemlje članice Evropske unije, među ostalim, olakšat će i zamjenu vozačke dozvole koja je izdana u državi koja nije članica Unije za dozvolu države u kojoj vozač želi raditi.
Jedan od glavnih razloga čestog emigriranja profesionalnih vozača je visina plaće, koja je u zemljama Evropske unije znatno veća nego u BiH. Svjesni tog problema, poslodavci u Bosni i Hercegovini posljednjih godina podižu plaće te one dosežu i do 2500 maraka. Međutim, ne mogu se nositi s iznosima koje za taj posao plaćaju kompanije u inozemstvu. U Njemačkoj je plaća vozača pet hiljada eura, u Engleskoj pet hiljada funti, a u Americi pet hiljada dolara.
Uz Njemačku, veliki broj vozača iz Bosne i Hercegovine novog je poslodavca pronašao na adresama bliže doma, odnosno u Sloveniji i Hrvatskoj. Povećanje plaća kroz smanjenje doprinosa jedini je način da se zaustavi odlazak vozača u inozemstvo.
– Jedini je to način da zaustavimo odljev ljudi u inozemstvo jer bismo tako omogućili ljudima da normalno žive. Siguran sam da je 95 posto njih više zainteresirano biti sa svojim obiteljima u svom gradu nego ići u inozemstvo – ističe Safudin Čengić iz Udruženja za transport u Privrednoj komori Federacije BiH.
Svijet / Zanimljivosti
Naučnici upozoravaju: Na Balkanu slijedi ‘pakao’ – ne piše se dobro ni ovim zemljama
Iako naučnici imaju alate i metode da izmjere uticaj klimatskih promjena – kako se to može učiniti pa da pojedinac, u okviru vlastitog života, ima neku vrijednost kojom bi izmjerio kako se, pod uticajem klimatskih promjena, mijenja i njegov život?
Nije lako zamisliti šta je tačno “prosječno globalno zagrijavanje od 1,5 °C ili 2 °C” i na koji će nam način izmijeniti svakodnevni život.
Time su se pozabavili istraživači s Massachusetts Institute of Technology (MIT); razvili su novi način mjerenja utjecaja globalnog zatopljenja u stvarnom životu i predviđanja dugoročnih učinaka. Ispostavilo se da će značajnu promjenu osjetiti i ljudi na Balkanu.
Mjera naučnika MIT-a, kreirana uz korištenje podataka 50 različitih klimatskih modela, određena je prema tome koliko će u raznim destinacijama širom svijeta do 2100. godine rasti ili padati broj “dana na otvorenom”, odnosno razdoblja od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo da rade ili da provode slobodno vrijeme.
To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što su naučnici smjestili u temperaturni raspon otprilike između 10 °C i 25 °C, bez ekstremnih vremenskih nepogoda.
Najveće promjene
Internetski alat koji su razvili istraživači s MIT-a također omogućava ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što im samima predstavlja ugodno vrijeme.
Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u broju dana na otvorenom. Najveći udar pretrpjet će Dominikanska Republika, koja će do kraja stoljeća izgubiti čak 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Egipat izgubit će pola takvih dana.
Istaknuta je i podjela između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više unatoč tome što je emitirao manje stakleničkih plinova.
A šta je s Europom, ko će izgubiti najviše “dana na otvorenom” do 2100.?
U Europi također postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. S obzirom na klimatsko zatopljavanje, na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer će zime postati toplije, ali na jugu će ekstremne vrućine tokom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom.
Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerovatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Europi. Albanija će tako izgubiti 30 dana, Srbija 26, Sjeverna Makedonija 21, Bugarska 17, Kosovo 19, a Rumunjska 12 dana. Južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između svibnja i rujna, navodi studija MI, javlja Slobodna Dalmacija.
Svijet / Zanimljivosti
Mladić iz BiH pijan demolirao parkirana vozila i fasadu zgrade u Austriji
Ozbiljan incident desio se u austrijskom Veng-im-Krajsu kada je mladić iz Bosne i Hercegovine (23) skrenuo sa puta i oštetio vozila na parkingu, a zatim i fasadu stambene zgrade.
Naime, mladić, nastanjen u Lincu, rekao je policiji da je izbjegavao mačku, koja je prelazila put ispred njega, usljed čega je skrenuo i udario u parkirano teretno vozilo, koje se inercijom pokrenulo i udarilo u ostala parkirana vozila. Mladić se na kraju zaustavio kod stambene zgrade, čiju je fasadu oštetio, piše Nezavisne.
On je povrijeđen u ovom udesu i odmah je prebače u lokalnu bolnicu. Ipak, tamo je izvršeno alkotestiranje i utvrđeno je da je mladić vozio pod uticajem alkohola. Njemu je odmah oduzeta vozačka dozvola, a biće prijavljen po nekoliko osnova.
Svijet / Zanimljivosti
Kada je svijet bio najbliže nuklearnom ratu? Jeste li čuli za Stanislava Petrova?
Nivo nuklearnog rizika drastično je porastao zbog destruktivne politike Zapada i može sa sobom da nosi opasnost od direktnog vojnog sukoba nuklearnih sila, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. Opasnost od nukleranog sukoba, uništenje svijeta kakvog poznajemo u nuklearnom ratu, prijetnja je za čovječanstvo još od prvih detonacija atomskih bombi koje su ekplodirale u Hirošimi i Nagasakiju.
Polarizacija svijeta, na one koji su uz Rusiju (Sovjetski savez) i one koji su uz SAD, od kraja Drugog svjetskog rata zapravo nikad nije prestala. Borba Amerikanaca i Rusa za globalnu prevlast rezultirala je utrkom u naoružavanju i razvijanju različitih vrsta nuklearnih bombi, srećom osim onih u Japanu niti jedna nije, osim kada su testiranja u pitanju, eksplodirala, piše N1.
Nuklerne sile svoje bombe najčešće koriste kao prijetnju i svi se nadamo da neće doći do trenutka da neko pritisne crveno dugme.
Ipak, od 1947. godine koja se smatra početkom Hladnog rata, pa sve do danas svijet je nekoliko puta bio na ivici uništenja. Jedna od najvećih kriza bila je početkom 60. godina.
Kubanska kriza
-
BiHprije 5 dana
Pokrenut apel za pomoć Naimu Muhiću, ocu dvoje djece koji boluje od raka
-
Sportprije 5 dana
Ismail Barlov je prvak Evrope: Ostvario sam snove, ali ovo je tek početak
-
Smrtovniceprije 2 dana
Na Ahiret preselila Begić (rođ. Silić) Šejla
-
Smrtovniceprije 3 dana
Na Ahiret preselio Nadarević (Selima) Esad
-
BiHprije 4 dana
FOTO Nakon teške bolesti preminula Nejra Bešić (34), iza nje ostala devetogodišnja kćerka
-
Smrtovniceprije 3 dana
Na Ahiret preselila Kljajić (rođ. Harbaš Osmana) Hasiba
-
Smrtovniceprije 5 dana
Na Ahiret preselio Mulalić (Bećira) Ibrahim
-
Smrtovniceprije 2 dana
Na Ahiret preselio Okić (Bešira) Elvis